ZADAR / ŽUPANIJA
FOTOGALERIJA / Proslavljena 510. godišnjica zavjetne svetkovine Gospe od Zečeva
Zadarski nadbiskup Milan Zgrablić predvodio je proslavu 510. godišnjice zavjetne svetkovine Gospe od Zečeva u Ninu (1516.-2026.) u ponedjeljak, 11. svibnja, predvodeći svečano misno slavlje u župnoj crkvi sv. Anselma u Ninu, potom i procesiju s kipom Gospe od Zečeva kroz središte Nina.

Gospino ukazanje pastirici Jeleni Grubišić 1516. godine na otočiću Zečevo autentičnim je proglasio tadašnji ninski biskup Juraj Divnić koji je čak pedeset godina, od 1479. do 1529. godine, bio biskup Ninske biskupije koja je, prema nekima, postojala još u apostolskim vremenima, a sigurno je postojala od 9. st. do 1828. godine.
Višestoljetna povijest kršćanstva „natapa život kraljevskog grada Nina koji nije velik po svojoj površini i broju stanovnika, ali je izniman po svojoj bogatoj duhovnoj i povijesnoj baštini. U Ninu se susreću povijest hrvatskog naroda i Crkve, koje su kroz stoljeća nerazdvojivo isprepletene i oblikovale su identitet naroda koji je crpio snagu iz vjere i budućnost gradio na pouzdanju u Boga i Mariju“, rekao je mons. Zgrablić, podsjetivši da Nin nosi tragove prvih početaka hrvatske državnosti. U Ninu su „stolovali prvi hrvatski vladari, koji su u složenim i zahtjevnim vremenima donosili odluke važne za opstanak i oblikovanje hrvatskog naroda. U Ninu su se rađale vizije slobode i odgovornosti i u njemu je Crkva od početaka nalazila svoje čvrsto uporište, kroz djelovanje biskupa koji su vodili mjesnu Crkvu, svećenika koji su dijelili sakramente te kroz vjerni puk“, rekao je nadbiskup.

Ta slojevitost povijesti i isprepletenost ljudskog truda, zaštite Isusa i Majke Marije i Božje milosti, otkriva da „vjera nije bila i ne može biti izdvojena od života pojedinca i naroda, da nije tek dodatak ili ukras svakodnevice, nego je snaga u slabostima, svjetlo u trenucima tame i oslonac u nesigurnostima povijesnog hoda našeg naroda. Kršćanska vjera je davala smisao događajima, povezivala prošlost, sadašnjost i budućnost“, poručio je mons. Zgrablić, istaknuvši da zato blagdan Gospe od Zečeva nosi snažnu poruku koja nadilazi granice vremena te govori našem srcu i našoj sadašnjosti.
Blagdan Gospe od Zečeva nas podsjeća da „Bog ne napušta svoj narod kroz povijest, ne ostavlja čovjeka samoga u njegovim borbama i traženjima, nego ga neprestano pohađa, prati, oblikuje i podiže, ulazeći u konkretne okolnosti života i djelujući po onima koji mu otvaraju svoje srce, koji su spremni slušati njegov glas i odgovoriti na njegov poziv“, rekao je nadbiskup. Istaknuo je da je Marija svojim životom „najjasniji znak Božje blizine, mjesto u kojem se Bog nastanjuje, u kojem njegova riječ postaje tijelom i znak njegove vjernosti koja nikad ne prestaje. Promatrajući Mariju, otkrivamo kako Bog i danas traži otvorena srca kroz koja želi nastaviti svoje djelo spasenja svakog čovjeka“, naglasio je predvoditelj slavlja.

Razmatrajući navješteno Evanđelje o Marijinom pohodu Elizabeti, nadbiskup je rekao da Marija nosi u sebi najveće otajstvo – njen život je postao mjesto susreta neba i zemlje, Boga i čovjeka.
„Zato Crkva u Mariji prepoznaje živi Kovčeg saveza. Kao što je nekad Izraelskom narodu on bio znak Božje prisutnosti među njima, sada Marija nosi sâmoga Boga koji je postao čovjekom. Marijin hod kroz brdoviti kraj Judeje simbol je hoda Boga koji dolazi ususret čovjeku. Taj Marijin put postaje simbol hoda milosti koja ne ostaje zatvorena u sebe, nego se daruje. To je simbol hoda ljubavi koja traži svakoga od nas i ulazi u našu svakodnevicu. U tom pokretu otkrivamo dinamiku Božje inicijative koja uvijek prethodi našim koracima“, poručio je mons. Zgrablić.

Razmatrao je potom značenje Marijinog hoda „u žurbi u gorje“ rođakinji Elizabeti. U toj svetoj Marijinoj žurbi je „nutarnji poticaj Duha Svetoga koji nas pokreće, nadahnjuje i oslobađa od tromosti i zatvorenosti. Marijina žurba ima duhovnu dubinu koja nadilazi običnu brzinu kretanja i postaje znak srca koje je zahvaćeno Božjom milošću, koje prepoznaje što je uistinu važno i ne odgađa prigodu za ljubav, služenje, ne odgađa dobro.
Ta „sveta žurba“ izazov je nama da preispitamo vlastiti život, da uočimo koliko puta ostajemo zarobljeni sebičnošću u oklijevanju pred poticajima Duha Svetoga da činimo dobro. Marijina „sveta žurba“ nas podsjeća koliko puta čekamo prikladniji trenutak za dobro, dok nas Bog već odmah i sada poziva na hrabru i velikodušnu spremnost koja preobražava svakodnevicu i daje joj smisao“, potaknuo je nadbiskup, rekavši da se radost Marije i Elizabete rađa iz prepoznate Božje blizine i djelovanja u njihovom životu.

Marijin hvalospjev Veliča je „predivan portret Marijine duše, veličanstveno ogledalo njenog unutarnjeg svijeta. Svaka Marijina riječ u tom hvalospjevu odjekuje Svetim pismom, svaka misao nosi trag Božje riječi koja je u njoj našla dom. Marija živi uronjena u Božju prisutnost, razmišlja Božjim mislima i govori riječima koje su oblikovane vjerom te se u toj prožetosti Božjom riječju otkriva put i za nas, u kojem čovjek dopušta da ga Božja riječ i Božji Duh oblikuje, pročišćava i vodi. U svom hvalospjevu Marija potpuno usmjerava pogled prema Bogu, priznajući njegovu veličinu i vjernost kroz povijest“, rekao je mons. Zgrablić, dodavši da u Mariji „prepoznajemo način na koji Bog djeluje, koji često ostaje skriven očima svijeta; jer Bog uzvisuje ponizne, podiže malene, hrani gladne dobra i prati one koji se u Njega pouzdaju“.

„Marijine riječi postaju teološko čitanje povijesti koje nas uči gledati dublje i dalje. Omogućuju nam prepoznavati Božju ruku koja je prema nama ispružena u svakodnevnim događajima života. Omogućuju nam vjerovati kako Bog i danas, ovdje i sada, nastavlja isti stil djelovanja, nenametljiv, ali uvijek snažan i preobražavajući“, poručio je nadbiskup.

U Elizabetinim riječima Mariji „Blažena ti što povjerova“ je „dubina vjere koja nadilazi sigurnost vidljivoga i oslanja se na pouzdanje u Boga koji vodi Marijin život. I mi smo pozvani ići tim putem predanja Bogu koje ne traži stalne dokaze, izvanredne stvari, ukazanja i čudesa, već put pouzdanja u Božju volju koja ne posustaje u kušnjama, put vjere koja daje snagu i kad su okolnosti nejasne te nas potiče da vlastiti život stavimo u Božje ruke“, rekao je mons. Zgrablić.

Istaknuo je da se Marijine riječi „Evo, odsad će me svi naraštaji zvati blaženom“ kroz stoljeća proročanski ostvaruju u životu Crkve. Baš u Ninu na blagdan Gospe od Zečeva „generacije vjernika dolaze Majci s povjerenjem, donose joj radosti i boli, traže zagovor i pronalaze utjehu. Čašćenje Marije nije samo pobožna navika, nego živi izraz vjere Crkve koja prepoznaje u njoj Majku koja prati, zagovara i sigurno vodi svoju djecu prema Kristu“, poručio je nadbiskup.

Blagdan Gospe od Zečeva i bogata povijest Nina svjedoče da „Bog djeluje u konkretnom vremenu i prostoru, da se utjelovljuje u povijesti jednog naroda, da progovara kroz jednostavne i ponizne ljude; da vjernost kroz stoljeća postaje blagoslov koji nadilazi granice jedne generacije i prelazi na druge. Taj blagdan nas poziva da vlastiti život promatramo kao dio povijesti spasenja, kao prostor u kojem Bog želi djelovati u nama i po nama, kao vrijeme u kojem se i naša vjernost može utkati u veliku priču Božje ljubavi prema čovjeku“, istaknuo je mons. Zgrablić.

U duhu Marijine žurne ljubavi koja ne poznaje odgađanje i ponizne veličine koja ostavlja prostor Bogu da djeluje, nadbiskup je rekao da smo i mi pozvani hoditi putem Marijine duboke vjere koja se oslanja na Boga, „u kojem dopuštamo da Božja riječ oblikuje naše srce, u kojem se otvaramo poticajima Duha Svetoga koji nas pokreću na dobro, živimo vjeru koja se očituje u djelima ljubavi te prepoznajemo Božju prisutnost koja nas vodi prema punini života“.

Nadbiskup je poželio da Gospa u nama probudi „vjeru koja se ne koleba, spremnost koja ne odgađa činiti dobro i ljubav koja se daruje bez zadrške, kako bismo i mi, poput Marije, nosili Boga u sebi i donosili ga svijetu koji čezne za njegovom blizinom“.

Procesija se tradicionalno zaustavila u središtu Nina kod Gospine stine gdje je navješteno Evanđelje, a puk je nakon molitve uzeo Gospino cviće na koje se položi Gospin kip i nastavio procesiju prolaskom kroz gradska vrata, kalelargom i završno u župnoj crkvi sv. Anselma.
I.G.
ZADAR / ŽUPANIJA
(NE)RADNI DANI / Evo gdje u spizu u nedjelju…
Donosimo raspored rada većih marketa i supermarketa, odnosno trgovačkih lanaca u Zadru u nedjelju, 14. lipnja 2026.
BAUHAUS:
od 9 do 14
KAUFLAND:
zatvoreno
EUROSPIN:
Žmirići, Ul. Matije Gupca 59
Radno vrijeme: 08:00 – 22:00
HEY PARK
od 7 do 22
TOMMY
Put Bokanjca 37 – od 7 do 21
Krešimirova obala 47 – od 7 do 21
Bože Peričića 5 – od 8 do 14
Trg pet bunara 1 – od 8 do 21
Put Dikla 60 – od 7 do 21
KONZUM:
A.G Matoša 22 – od 7 do 20
Ulica bleiburških žrtava 17 – od 7 do 21
Uvala Bregdetti 23 – od 7 do 13
Josipa Strossmayera 6 – od 7 do 20
Dalmatinskog Sabora 8 – od 7 do 15
LIDL:
od 7 do 22
SPAR
Polačišće 4 – od 7 do 14
PLODINE
ulica Put Cerodola 1 – od 7 do 22
SUPERNOVA:
zatvoreno
STUDENAC:
Put Murvice 49, Zadar
Otvoreno: 07:00-21:30
Ulica Franje Fanceva 13, Zadar
Otvoreno: 07:00-22:00
Ulica Antuna Barca 58, Zadar
Otvoreno: 07:00-22:00
Put Petrića 32, Zadar
Otvoreno: 07:00-22:00
Zadarska ulica 24, Zadar
Otvoreno: 07:00-22:00
Obala kneza Branimira 14, Zadar
Otvoreno: 07:00-22:00
Put Stanova 63, Zadar
Otvoreno: 07:00-21:00
Ulica Miroslava Krleže 5A, Zadar
Otvoreno: 07:00-22:00
RIBOLA
od 7 do 21:
Vukovarska ulica 6a, Zadar 7:00-21:00
Ulica Andrije Hebranga 10a, Zadar 7:00-21:00
PEVEX
od 8 do 14
METRO
EMMEZETA
od 10 do 20
ZADAR SHOPPING CAPITOL
zatvoreno
CITY PARK ZADAR
zatvoreno
ZADAR / ŽUPANIJA
SALI / Cromaris projektom „Morski pjat“ približio djeci ribu, more i otočnu baštinu
Projektom „Morski pjat“ Cromaris i Osnovna škola Petar Lorini iz Sali približili su djeci važnost ribe, mora i lokalne baštine. Edukacije, kreativne radionice i završna manifestacija „Morski tanjurić“ pokazali su kako zdrava prehrana, očuvanje mora i učenje mogu ići ruku pod ruku.
Cromaris d.d. i Osnovna škola Petar Lorini iz Sali uspješno su završili projekt „Morski pjat“, ukupne vrijednosti 15.711,20 eura, sufinanciran kroz Program za ribarstvo i akvakulturu u okviru natječaja LAGUR-a Plodovi mora.
Projekt je tijekom proteklih mjeseci okupio učenike, nastavnike, roditelje i lokalnu zajednicu s ciljem promicanja zdravih prehrambenih navika, povećanja konzumacije ribe među djecom te jačanja svijesti o važnosti mora, ribarstva i akvakulture za život otočnih zajednica.

Kroz dvije edukacije prilagođene različitim uzrastima učenika, djeca su imala priliku učiti o vrstama riba Jadrana, važnosti ribe u prehrani, očuvanju morskog okoliša i ulozi mora u svakodnevnom životu. Poseban dio edukacija bio je posvećen nutritivnim vrijednostima ribe i njezinoj ulozi u zdravoj prehrani djece. Učenici su kroz prilagođene sadržaje i edukativne plakate saznali kako je riba vrijedan izvor visokokvalitetnih proteina, omega-3 masnih kiselina, vitamina i minerala važnih za rast, razvoj i pravilno funkcioniranje organizma. Cilj aktivnosti bio je potaknuti djecu na češću konzumaciju ribe te ih upoznati s prednostima uravnotežene prehrane temeljene na kvalitetnim i nutritivno bogatim namirnicama. Edukacije su uključivale i praktične aktivnosti poput prepoznavanja svježe ribe, a najmlađi učenici sudjelovali su i u kreativnoj radionici izrade riba od papirnatih tanjura, čime su se simbolično povezali s nazivom projekta „Morski pjat“.
Poseban naglasak stavljen je na gastronomsku edukaciju i popularizaciju ribljih jela među djecom. U suradnji s profesionalnim kuharom educiran je školski kuhar, razvijeni su novi recepti prilagođeni dječjem ukusu te su osmišljeni načini pripreme ribe koji djeci približavaju ovu vrijednu namirnicu.

Projekt je zaključen 10. lipnja završnom manifestacijom „Morski tanjurić“, tijekom koje su učenici imali priliku kušati jela pripremljena od Cromarisove ribe. Na jelovniku su se našli riblji burgeri te riblji nuggetsi s blitvom pripremljeni od hame, orade i brancina. Manifestacija je okupila djecu, roditelje i učitelje te pokazala kako riba može biti privlačna i ukusna najmlađim generacijama.
Osim edukativnih i gastronomskih aktivnosti, projekt je ostavio i trajnu vrijednost za školu. Kroz projekt su nabavljeni profesionalni inox stolovi, mikser za tijesto i mikroskop koji ostaju u trajnom vlasništvu Osnovne škole Petar Lorini te će se koristiti u budućim edukativnim aktivnostima i radu s djecom. Na taj način osigurana je dugoročna održivost projekta i mogućnost nastavka aktivnosti i nakon njegova završetka.

„Opet se nalazimo u Osnovnoj školi Petar Lorini, s kojom već godinama uspješno surađujemo i gradimo lijepe projekte za djecu i lokalnu zajednicu. Projektom Morski pjat željeli smo motivirati djecu da češće konzumiraju ribu i bolje razumiju njezinu važnost u svakodnevnoj prehrani, ali i približiti im more kao važan dio njihova identiteta i života na otoku. Sali su mjesto u koje se uvijek rado vraćamo. S lokalnom zajednicom osjećamo snažnu povezanost i zato nam je posebno važno razvijati projekte koji ostavljaju trajnu vrijednost. Posebno nas veseli što će oprema nabavljena kroz projekt ostati na raspolaganju školi i budućim generacijama učenika. Vjerujemo da upravo kroz ovakve projekte djeca razvijaju zdravije prehrambene navike, veću svijest o važnosti očuvanja mora te snažniju povezanost sa sredinom u kojoj odrastaju“, izjavila je Ana Zubčić, rukovoditeljica nabave i EU fondova u Cromarisu.


ZADAR / ŽUPANIJA
FOTOGALERIJA / Na Sveučilištu u Zadru promovirano 175 magistrica i magistara
na Sveučilištu u Zadru danas je u dvije odvojene promocije svečano promovirano 175 magistrica i magistara različitih struka. U svijet akademskih građana uveli su ih rektor Sveučilišta u Zadru prof. dr. sc. Josip Faričić, prorektorica za studente i studije prof. dr. sc. Anita Pavić Pintarić te promotorica doc. dr. sc. Gordana Ivković, voditeljica Centra za tjelovježbu i studentski šport Sveučilišta u Zadru. Promociji je nazočila i voditeljica Studentske referade Emilija Matassi Botunac, kao i brojni prijatelji i rodbina promovenata.
Rektor Sveučilišta u Zadru prof. dr. sc. Josip Faričić rekao je kako je ovo trenutak u kojemu svi dijele radost te poželio da osmijeh onih koji danas primaju diplomu bude zrcalo unutarnjega zadovoljstva i ispunjenosti.
– Živimo u vremenima u kojima se kao standard i svojevrsni imperativ nameće potreba da treba što bolje izgledati, a u tom površnom smislu i što više imati. Pri tome se zanemaruje osnovna činjenica da prije svega treba biti čovjek. Prije svega treba biti čovjek, bez obzira na naše različitosti, posebnosti i poglede na svijet. Odabrali ste dio svoga životnog puta posvetiti produbljivanju i proširivanju svojih znanja i svih drugih kompetencija s kojima ćete, nadam se, moći ostvarivati svoje potrebe, ali i potrebe našega društva. Postavljajte sebi ciljeve koji su dostižni, ali i zahtjevni. Nemojte postavljati preniske ciljeve koje ćete lako ostvariti pa pomisliti da ste učinili sve što trebate. Tada ostaje više vremena za stvari koje vas možda privremeno vesele, ali vas dugoročno neće ispuniti onom puninom koju zaslužujete. Svima želim obilje radosti u osobnom životu i uspjeha u profesionalnom životu, poručio je rektor Faričić.
Promotorica izv. prof. dr. sc. Gordana Ivković iz Centra za tjelovježbu i studentski sport rekla je kako posebnu zahvalu zaslužuju obitelji i prijatelji koji su ih podržavali na ovom putu, dijelili s njima uspjehe, ali i pružali ohrabrenje u trenucima kada je bilo najpotrebnije.
– U prethodnim godinama studiranja stekli ste znanja i vještine koje će te moći primijeniti u nadolazećem profesionalnom i životnom putu. Bit će i pobjeda i poraza, prilika i neprilika iz kojih možete steći nova znanja i iskustva. Iz svakog iskustva možete učiti, razvijati se i rasti, zato ne odustajte od svojih snova. Budite hrabri, prepoznajte mogućnosti čak i u najtežim okolnostima i nastojte svojim djelovanjem mijenjati okruženje na bolje. Birajte aktivnosti koje su primjerene vašim interesima i koje vas vesele, brinite o svom zdravlju i životnom stilu. Budite dobri ljudi, pružajte podršku jedni drugima i njegujte prijateljstva koja ste stekli tijekom studija, jer su ona, uz znanje i diplomu, jedno od najvrjednijih bogatstava koje danas nosite sa sobom. Ostanite otvoreni prema novim znanjima, spremni na cjeloživotno učenje i odgovorni u izgradnji budućnosti, kako vlastite tako i zajednice kojoj pripadate, rekla je promotorica Ivković.
Nakon svečane prisege kako će u promoventi svom radu sve svoje snage upotrijebiti za dobrobit svog naroda te će znanje razvijati teorijskim i praktičnim radom pristupilo se svečanoj podjeli diploma. Glazbenim nastupom svečanost je uveličao Akademski zbor Sveučilišta u Zadru pod vodstvom doc. dr. sc. Tomislava Košte.
U 10 sati promovirani su: Erika Acierno, Martina Arbanas Ivanov, Nikolina Babić, Antonia Bačelić, Marija Bakarić, Jelena Banovac, Luka Bičić, Ivana Bitanga, Lorena Blaga, Dora Blagdan, Borislava Brkan, Ema Brkljača, Nikolina Brkljača, Marko Bukva, Filip Buljan, Nikolina Bura, Doriana Ćosić, Matea Ćurić, Fiona Dadić, Katarina Damjanović, Leonarda Dean, Anamaria Delbijanko, Ante Džakula Mišković, Ivan Franko, Marija Gavran, Jure Genda, Tena Horvat, Valentina Jakić, Sandra Jelinić, Igor Jović, Linda Jukić, Ana Juranović, Mia Jurin, Karmela Kamenjarin, Luca Kanjer, Lea Karačić, Blanka Klarić, Antonia Kramarić, Marija Kunac, Marija Leko, Iris Lojić, Jure Lubina, Petra Lučev, Bruno Mađerić, Josipa Mandarić, Gabriela Marinović, Anđela Markioli, Mare Mateljak, Ana Marija Matošić, Lucija Medvidović, Ana Menđušić, Ana Mikulić, Ivana Mikulić, Lovre Milat, Ana Mužanović, Lucija Namjesnik, Marko Nekić, Rahela Papić, Frano Paro-Vidolin, Ivan Filip Pavić, Klara Pavić, Antonia Pavličević, Lucija Pelin, Luciano Perović, Andrea Peruzović, Karla Popović, Nina Prančević, Lara Puhalo, Mia Puljek, Lucija Radošević, Tihana Ravnjak, Tea Rogić, Iva Roguljić, Paula Sekulić, Andrea Skejić, Luka Smoljan, Kristina Stjepić, Josip Šare, Milica Šarolić, Patricija Šunjo, Ivan Todorić, Anica Tomić, Petra Uskok, Marina Veverec, Ivana Vuković, Petra Vukušić, Dorotea Zurak, Matea Želalić.
U 12 sati promovirani su: Ema Avdičević, Irena Bačinić, Tonka Badžim, Anđela Balić, Jelena Baraba, Gabriela Bašić, Magdalena Batinović, Roko Bešker, Petra Bilić, Duje Bobić, Mauro Bobić, Antonija Božić, Paula Braovac, Josipa Britvić, Anđela Buljubašić, Marta Cenić, Klara Čanžar, Lovrina Čivić, Lucija Čupić, Dijana Ćemal, Marija Ćibarić, Ana Ćurak, Toni Datković, Anđela Duvnjak, Matea Džanan, Vesna Farac, Klara Franceschi, Eugen Fritz Prgomet, Krste Gašperov, Ana Jakeljić, Nika Jelenković, Tina Jurić, Ivan Karačić, Ante Karoglan, Monika Marija Kasap, Paulo Kević, Ema Koprivnjak, Elizabet Krajinović, Karla Krnić, Barbara Kučan Jelinić, Vanja Kurtušić, Kristina Kusturić, Ines Lapov, Veronika Lovrečić, Sandro Lovrinović, Tamara Majcen, Tea Mandić, Matija Stjepan Maradin, Margareta Matanović, Helena Mažar, Ana Meglić, Manuela Miklaj, Ivana Milanović, Zvonimir Musap, Mirjam Nikšić, Ante Njegovan, Nina Njegovan, Elena Orbanić, Franka Paraman, Nikolina Paraman, Katarina Pavasović, Lucija Peša, Mislav Popović, Erik Predovan, Marcela Profaca, Marina Josipa Radaš, Kristijan Radočaj, Valetina Sertić, Dino Sikirić, Josip Sučić, Anamarija Šestan, Kristina Škugor Gulam, Ljubica Tadin, Nikolina Teskera, Tamara Tomašević, Šime Ušalj, Katarina Vicković, Gorana Vidović, Anna Voronovsky, Ante Vukić, Lidija Vukić, Stela Vukoša, Tajana Wolf, Antonia Žgela, Gloria-Marta Žilić, Maja Žuhović.
-
ZADAR / ŽUPANIJA3 dana prijeZDRAVSTVENA SKRB ZA DJECU I MLADE / Nove ambulante psihologa i logopeda u zadarskoj Poliklinici
-
magazin4 dana prije(FOTO) DVADESET I JEDNA GODINA PJESME, PRIJATELJSTVA I PREDANOSTI / HNK Zadar ponovno okupio mlade glazbenike i mentore iz cijele županije
-
Sport3 dana prijeSUBOTA, BOKANJAC / Zadar domaćin juniorskog Prvenstva Hrvatske u dizanju utega
-
Hrvatska3 dana prijePROGNOZA / Stiže nevrijeme! Meteolarm na visokom stupnju, moguć olujni vjetar, tuča i poplavljivanje






