Svijet
PADAJU REKORDI / Tri razloga zbog kojih je Europa pod udarom još jednog brutalnog toplinskog vala
Zapadna Europa ovog je tjedna pod udarom još jednog brutalnog toplinskog vala, svojevrsnog upozorenja na ono što globalno zatopljenje donosi kontinentu – i to u trenutku kada klimatske promjene sve više padaju na listi političkih prioriteta.
Meteorolozi upozoravaju da će temperature idućih dana rušiti lipanjske rekorde u više zemalja. Francuska se priprema za temperature do 43 Celzijeva stupnja, Španjolska bi mogla dosegnuti i 45 stupnjeva, dok bi dijelovi Ujedinjenog Kraljevstva, Njemačke i Italije mogli bilježiti temperature do 40 stupnjeva – i to još prije vrhunca ljeta.
U Belgiji, gdje bi temperatura mogla dosegnuti 37 stupnjeva, glavni prognostičar nacionalne meteorološke službe izjavio je da bi ovo mogao biti „najtopliji tjedan ikad zabilježen“ u toj zemlji.
Noći će također biti iznimno tople, pa se u mnogim dijelovima zapadne Europe krajem tjedna temperature neće spuštati ispod 25 stupnjeva. Izostanak osvježenja dodatno povećava tzv. toplinski stres – nakupljanje topline u tijelu – što može dovesti do bolesti pa čak i smrti, osobito među ranjivim skupinama poput starijih osoba. U posljednje četiri godine u Europskoj uniji oko 200.000 ljudi umrlo je zbog posljedica vrućine, piše Politico.
Za Europljane koji se pitaju koga okriviti za nesnosne temperature u domovima i na radnim mjestima, evo tri glavna razloga.
1. Fosilna goriva
Da, toplinski valovi dio su ljeta na sjevernoj hemisferi otkad postoji čovječanstvo. No globalna temperatura porasla je za oko 1,4 stupnja otkako ljudi spaljuju fosilna goriva za pogon tvornica, automobila i zgrada, pri čemu se u atmosferu ispuštaju staklenički plinovi koji zagrijavaju planet.
Time je podignuta osnovna razina ljetnih temperatura. Znanstvenici se slažu da je svaki današnji toplinski val topliji i vjerojatniji upravo zbog klimatskih promjena.
Klimatske promjene možda nisu uzrokovale tzv. toplinsku kupolu – vremenski obrazac koji zadržava vrući zrak nad nekim područjem kroz dulje razdoblje – koja se ovog tjedna nadvila nad zapadnom Europom, kaže Mireia Ginesta, istraživačica na Sveučilištu Oxford specijalizirana za analizu šteta uzrokovanih klimatskim promjenama.
„Ali one povećavaju pozadinsku temperaturu u kojoj vremenski sustavi djeluju“, istaknula je. „U hladnijoj klimi ovaj bi toplinski val bio manje intenzivan.“
Europa je ujedno kontinent koji se najbrže zagrijava na svijetu zbog kombinacije čimbenika, uključujući blizinu Arktika i promjene u regionalnim vremenskim obrascima.
A sa svakim dodatnim djelićem stupnja globalnog zatopljenja situacija će biti gora. Znanstvenici upozoravaju da bi, ako globalno zatopljenje dosegne oko 3 stupnja u odnosu na predindustrijsko razdoblje, broj smrti povezanih s vrućinom u Europi mogao biti dvostruko ili trostruko veći nego u scenariju zagrijavanja od 1,5 stupnjeva.
2. Loša infrastruktura
Vanjske temperature samo su dio problema. Europljani oko 90 posto vremena provode u zatvorenim prostorima – u domovima, trgovinama, vlakovima, školama i na radnim mjestima.
U velikom dijelu Europe, osobito na sjeveru, zgrade su projektirane da zadržavaju toplinu, a ne da je odbijaju. Mnoge nove kuće i danas se grade kako bi izdržale zimske hladnoće, a ne sve toplija ljeta. Prema procjenama britanskog Odbora za klimatske promjene, čak 92 posto domova u Ujedinjenom Kraljevstvu moglo bi imati problem pregrijavanja do 2050. godine.
Iako sve više europskih kućanstava ugrađuje klimatizacijske uređaje, oni su i dalje rijetkost. Samo oko petine kućanstava na kontinentu ima klima-uređaj. A i kada ga imaju, mnogi ga ne mogu priuštiti koristiti. Više od trećine Europljana kaže da si ne može priuštiti dovoljno rashladiti svoj dom, a među onima koji teško spajaju kraj s krajem taj udio raste na dvije trećine.
Mnogi uredi, škole, vlakovi i sustavi javnog prijevoza također nemaju dovoljno klimatizacije. U Francuskoj su vrućina i nedostatak rashladnih sustava ovog tjedna doveli do zatvaranja više od 800 škola.
U Belgiji čak petina vlakova nema klimatizaciju, zbog čega je nacionalni željeznički prijevoznik morao otkazati dio linija u vrijeme najvećih gužvi.
Iako su neke lokalne vlasti počele otvarati rashladne centre tijekom toplinskih valova, gdje građani mogu boraviti u klimatiziranim prostorima, takvi su programi još uvijek rijetki i uglavnom dostupni samo tijekom dana, a ne tijekom sparnih noći.
3. Političari imaju druge prioritete
Vlade mogu poduzeti niz mjera kako bi smanjile emisije stakleničkih plinova i zaštitile građane, infrastrukturu i gospodarstvo od ekstremnih vremenskih pojava. No kako Europa iz godine u godinu trpi sve jače vrućine, klimatske promjene sve više gube mjesto među političkim prioritetima.
Iako Europska unija ima jedan od najambicioznijih planova za smanjenje emisija u svijetu, posljednjih godina veći naglasak stavlja na industrijski oporavak te ublažava klimatske politike koje se smatraju preprekom gospodarskom rastu. Emisije u EU-u prošle su godine čak blago porasle, što upućuje na stagnaciju u smanjenju onečišćenja.
U Ujedinjenom Kraljevstvu raspao se nekadašnji politički konsenzus oko borbe protiv klimatskih promjena, iako je laburistička vlada dosad odolijevala pritiscima za povećanje eksploatacije nafte i plina u Sjevernom moru. Hoće li se taj stav zadržati nakon odlaska premijera Keira Starmera, još nije jasno.
I u EU-u i u Ujedinjenom Kraljevstvu planovi za prilagodbu neizbježnim posljedicama klimatskih promjena, poput toplinskih valova, znatno zaostaju za planovima smanjenja emisija.
Europska agencija za okoliš upozorava da države članice ne štite dovoljno svoje građane od ekstremnih temperatura te procjenjuje da će rizik od toplinskog stresa za opću populaciju biti „kritičan“ tijekom ovog desetljeća, a od sredine stoljeća i „katastrofalan“.
Britanski Odbor za klimatske promjene također je ocijenio napore zemlje nedostatnima, a think tank Green Alliance upozorio je da Britanci „plaćaju cijenu“ zbog neuspjeha vlade da prilagodi zemlju sve toplijim ljetima.
„Djeca se trenutačno muče završiti ispite u pregrijanim učionicama, a stariji ljudi podnose opasno visoke temperature u domovima i ustanovama za skrb bez odgovarajućeg olakšanja“, rekla je Friederike Otto, profesorica klimatskih znanosti na Imperial Collegeu u Londonu.
„Ova vrućina nije samo neugodnost, već sve veća prijetnja javnom zdravlju“, dodala je. „Svaki toplinski val ugrožava živote i krajnje je vrijeme da ga počnemo tretirati s ozbiljnošću koju zahtijeva.“
Sredozemno more ovog je ljeta dosegnulo temperature kakve dosad nisu zabilježene. Prosječna temperatura površine mora 13. kolovoza iznosila je čak 28,54 °C, što je najviša vrijednost otkako postoje usporediva mjerenja, izvijestila je španjolska meteorološka agencija Aemet.
Tijekom gotovo cijelog kolovoza temperature Sredozemnog mora rušile su dnevne rekorde, jedan za drugim. Rekord je stigao samo nekoliko tjedana nakon što je potvrđeno da je i srpanj bio najtopliji mjesec ikad zabilježen u Sredozemlju.
Tada je prosječna temperatura mora iznosila 27,07 °C, čime je nadmašen prethodni rekord iz srpnja 2025. godine, piše Euronews.
More se zagrijalo mnogo ranije nego što je uobičajeno
Neobično visoke temperature nisu se pojavile tek u kolovozu. Već krajem lipnja more je bilo čak 2,6 °C toplije od uobičajenog prosjeka, a temperature su odgovarale onima koje se inače bilježe tek sredinom kolovoza.
Ovaj se trend uklapa u širu sliku. Srpanj 2026. bio je ujedno mjesec s najvišom prosječnom temperaturom površine svjetskih oceana otkako postoje mjerenja.
Toplo more znači i toplije noći
Rekordna temperatura mora sama po sebi ne može se izravno proglasiti uzrokom visokih temperatura na kopnu, jer na njih utječe niz atmosferskih čimbenika.
Ipak, toliko toplo more može snažno utjecati na vremenske uvjete uz obalu. Budući da se voda hladi sporije od kopna, zagrijano Sredozemlje može otežati noćno snižavanje temperature, povećati vlažnost zraka i pridonijeti toplijim noćima u priobalju.
Posljedice osjećaju i morski organizmi
Dugotrajno zagrijavanje mora predstavljaozbiljan stres za brojne morske organizme koji su prilagođeni određenim temperaturnim uvjetima.
Morske toplinske valove znanstvenici povezuju s promjenama u rasprostranjenosti vrsta, povećanom smrtnošću pojedinih organizama te promjenama u funkcioniranju čitavih obalnih ekosustava.
Nakon rekordno toplog srpnja, Sredozemno more je tako sredinom kolovoza postavilo još jedan temperaturni rekord.
More je ove godine postalo poput golemih prirodnih “toplica”, ali za morski ekosustav to nipošto nije dobra vijest.
Prve dugoročne prognoze za zimu 2026./2027. upućuju na izražen utjecaj snažnog El Niña. Dok bi dijelovi Sjeverne Amerike mogli imati više snijega, Europa se prema trenutačnim modelima suočava s uglavnom toplijom i snježno siromašnijom zimom.
Meteorološki modeli već daju prve naznake kako bi mogla izgledati nadolazeća zima. Ključni čimbenik bit će snažan El Niño, koji utječe na položaj mlazne struje, tlak zraka i kretanje ciklona, a time posredno i na temperature te količinu snijega u Europi.
Prema trenutačnim dugoročnim prognozama modela ECMWF-a i britanskog UKMO-a, većina Europe mogla bi tijekom zime imati manje snijega od dugogodišnjeg prosjeka, piše Severe Weather Europe.
Europa pod utjecajem toplijeg zapadnog strujanja
Glavni razlog za takav scenarij je snažno područje visokog tlaka nad južnim dijelom kontinenta, dok bi se nad sjevernim Atlantikom zadržavalo područje niskog tlaka. Takva raspodjela tlaka pogoduje zapadnom i jugozapadnom strujanju, kojim u Europu stiže relativno topao i vlažan zrak s Atlantika.
To znači da bi oborina moglo biti, ali bi u mnogim područjima one češće padale u obliku kiše nego snijega.
Najveći snježni manjak prema prognozama očekuje se u zapadnoj, središnjoj i južnoj Europi, dok bi sjeverni i sjeveroistočni dijelovi kontinenta mogli proći bolje.
Alpe bi mogle biti iznimka
Posebno zanimljiva situacija očekuje se u višim predjelima. Prema ECMWF-u, područja Alpa iznad otprilike 1800 do 2000 metara nadmorske visine mogla bi imati relativno dobre uvjete za stvaranje snježnog pokrivača.
Drugim riječima, ako se prognoze ostvare, ljubitelji skijanja mogli bi imati znatno bolje uvjete u visokim planinama nego u europskim nizinama.
Što donose prosinac, siječanj i veljača?
Prosinac bi prema trenutačnim modelima mogao početi prilično blago. Veći dio europskih nizina očekuje se s manje snijega od prosjeka, dok bi više snijega moglo biti u Alpama te na krajnjem sjeveru kontinenta.
U siječnju se obrazac zasad ne mijenja značajno. Zapadno strujanje i dalje bi donosilo topliji zrak u velik dio Europe, dok se veća mogućnost snijega pojavljuje prema sjeveru i sjeveroistoku.
Veljača, koja je u mnogim dijelovima Europe tradicionalno među snježnijim mjesecima, prema trenutačnim prognozama mogla bi također biti ispodprosječna. Snježni deficit mogao bi obuhvatiti velik dio središnje, zapadne, sjeverozapadne i južne Europe.
S druge strane, sjever i sjeveroistok kontinenta i dalje bi trebali imati bolje uvjete za snijeg.
Prognoza nije uklesana u kamen
Meteorolozi upozoravaju da dugoročne prognoze ne treba shvatiti kao preciznu najavu vremena za pojedini dan. One prije svega pokazuju trendove i vjerojatnosti.
Prognoza “manje snijega od prosjeka” također ne znači da snijega neće biti. Primjerice, područje koje u prosjeku tijekom zime dobije metar snijega moglo bi ga prema takvom scenariju dobiti znatno manje, ali i dalje imati nekoliko snježnih epizoda.
Trenutačno, međutim, oba velika prognostička modela pokazuju sličnu sliku: zima 2026./2027. u Europi mogla bi biti blaža i s manje snijega u nizinama, dok bi najbolje šanse za stabilan snježni pokrivač imala visoka gorja te sjeverni i sjeveroistočni dijelovi kontinenta.
Prognoze će se tijekom jeseni još mijenjati, pa će slika zime biti znatno jasnija kako se približavamo prosincu.
Svijet
“Kamenje gladi” ponovno se pojavljuje u Europi — što znače ta sablasna upozorenja iz prošlosti?
Kako suša otkriva dijelove riječnog korita u srednjoj Europi, ponovno se pojavljuju oznake koje su prošle generacije urezivale kako bi zabilježile niske vodostaje
Stoljećima su zajednice uz rijeke u srednjoj Europi na izložene stijene bilježile iznimno niske vodostaje, stvarajući trajan zapis o uvjetima koji su mogli ugroziti plovidbu, poljoprivredu i egzistenciju stanovništva.
Poznati kao „kamenje gladi“, ti su objekti među najneobičnijim sačuvanim fizičkim zapisima o velikim sušama u regiji. Na kamenju se nalaze godine koje sežu od 15. do 20. stoljeća, a na nekima su oznake urezivane više puta, s desetljećima koja su prolazila između pojedinih razdoblja izrazito suhog vremena, piše Smithsonian.
Kamen gladi uz rijeku Elbu u četvrti Oberposta u Pirni, u Njemačkoj, oko 25 kilometara jugoistočno od Dresdena, ponovno se pojavio ovog mjeseca. Na njemu se nalazi više natpisa koji označavaju godine niskog vodostaja, a najstariji datira iz 1707. godine. Riječ je o „jednom od najpoznatijih i najvećih primjeraka te vrste“ u zemlji, izvještavaju Jesús Maturana i Nela Heidner za Euronews.
Drugi kamenovi gladi koji su se nedavno pojavili ugledani su u Leverkusenu, manjem gradu južno od Kölna, u blizini ušća pritoka Rajne, te u Dolní Žlebu, selu nedaleko od granice Češke i Njemačke.
Kamenje gladi razlikuje se po veličini, starosti, lokaciji i natpisima, ali određeni se motivi ponavljaju. „Obično se navode inicijali imena i godina. Ponekad je urezana i oznaka vodostaja“, rekao je Vlastimil Pažourek, ravnatelj Regionalnog muzeja u Děčínu u Češkoj, novinaru Ruairiju Caseyu iz Al Jazeere 2022. godine.
„Ukazivanje na sušne godine imalo je i praktično značenje, upozoravajući na buduće rizike. Naziv ‘kamen gladi’ ukazivao je na nedostatak mogućnosti zarade za siromašne nadničare koji su tijekom suša teglili brodove i radili na njima.“
U ljeto 1904. godine F. Mayer, lađar i gostioničar iz Děčína, dao je uklesati jeziv natpis u komad pješčenjaka uz Elbu: „Wenn du mich siehst, dann weine“, odnosno „Ako me vidiš, zaplači“.
Poruka je možda namjerno podsjećala na obližnji kamen na kojem je stajalo: „Plakali smo – plačemo – i vi ćete plakati“, kaže Bernd Gross, istraživač koji je pisao o europskom kamenju gladi, za Deutsche Welle.
Mayer je navodno postavio slavinu za pivo i znatiželjnim turistima naplaćivao razgledavanje kamena. „Iz dana u dan skupine ljudi okupljaju se na stijeni; svatko želi barem jednom stati na nju“, objavio je list Reichenberger Zeitung u kolovozu 1904., prema Deutsche Welleu. „Međutim, oznake urezane u pješčenjak vjerojatno će zbog učestalog gaženja izgubiti svoju vidljivost.“
Mayerov natpis nije jedini urezan na površinu kamena u Děčínu. Oznake na stijeni svjedoče o niskim vodostajima tijekom nekoliko stoljeća, i to s impresivnom preciznošću.
Studija objavljena 2020. godine u časopisu Climate of the Past pokazala je da se 11 mjerenja urezanih u kamen između 1868. i 1957. godine vrlo dobro podudara s podacima zabilježenima na drugim mjestima, uz odstupanja od svega nekoliko centimetara.
JESEN PRED VRATIMA / Još danas do 33 °C, a zatim pljuskovi, grmljavina i osjetan pad temperature
Horoskop za 9. rujna 2026.
DHMZ upozorava na veliku promjenu vremena. Stiže olujno nevrijeme i drastično zahlađenje
U pripremi novost za vozače: Stižu novi radari, evo što će sve “hvatati”
„ORGULJE SV. STOŠIJE“ / U subotu u katedrali koncert međunarodno priznatog talijanskog orguljaša Paola Orenija
SUBOTNJA ŠPICA
PROGNOZA / Toplinski val ne popušta, temperature će ići do 35 stupnjeva: Evo kad tome dolazi kraj
Što je Ozempic? Ovo mu je prava svrha, moguće nuspojave i dostupnost lijeka u Hrvatskoj
ŠC VIŠNJIK / Otkazan koncert Gorana Bare i Majki
Horoskop za 5. rujna 2026.
ROCK 6 OFF TOUR U ZADRU: Doživite novu generaciju domaće alternativne scene!
VIDEO / Jure Brkljača predstavlja ”Šapni mi”, spot je vani, a novi studijski album stiže za njegov rođendan!
VIDEO / Kuhari odabrali osam europskih gradova s najboljom hranom
VIDEO / Jure Brkljača premijerno na Festivalu šansone u Šibeniku s pjemom ”Šapni mi”
VIDEO / Jasna Zlokić i Jakov Jozinović u duetu koji će obilježiti godinu – Ljudi poput nas
-
Svijet2 tjedna prijePRIJELOMNI TRENUTAK / Odobren lijek za rak gušterače!
-
magazin1 tjedan prijeLjubavni horoskop za rujan 2026.: Bikovima počinje ozbiljna romansa, Vage moraju donijeti odluku
-
magazin2 tjedna prijeHoroskop za 28. kolovoza 2026.
-
ZADAR / ŽUPANIJA2 tjedna prijeZadarska županija nastavlja rušiti rekorde: u deset godina broj zaposlenih porastao 34, a nezaposlenih se smanjio za 63 posto