Hrvatska
INFLACIJA DIVLJA / Koliko su narasle cijene hrane od 2019.? Hrvatska pri samom vrhu eurozone
Za isti obrok danas potrošači izdvajaju otprilike trećinu novca više nego prije pandemije covida.
Svaka treća osoba brine oko hrane
Dok se ukupna inflacija postupno normalizirala i trenutačno se nalazi na srednjoročnom cilju ESB-a od dva posto, barem na razini Europe, inflacija cijena hrane ostaje povišena.
Podsjećamo da je neki dan Eurostat objavio recentne podatke o inflaciji. Hrvatska se po njima nalazi na nezavidnom trećem mjestu po stopi inflacije. Ona iznosi gotovo duplo više od prosjeka EU-a, odnosno – 4,6 posto.
Svaka treća osoba brine se hoće li si moći priuštiti hranu koju želi kupiti. I to nije samo dojam: cijene hrane i dalje su tvrdoglavo visoke, oko trećinu iznad pretpandemijskih razina.
Nažalost, cijene hrane posebno pogađaju kućanstva s nižim prihodima, jer svakodnevni troškovi za obrok čine znatan dio njihovih primanja, piše u svom blogu Europska središnja banka.

Inflacija hrane u širem kontekstu
Cilj ESB-a – stabilnost cijena – definiran je pomoću harmoniziranog indeksa potrošačkih cijena (HICP) te pokazuje koliko prosječno kućanstvo plaća za tipičnu košaricu proizvoda i usluga: od kruha i maslaca do prijevoza i odmora. Sve se stavke svrstavaju u četiri glavne kategorije, a to su energija, usluge, roba široke potrošnje i hrana.
Hrana u prosjeku čini oko 20 posto košarice – više nego dvostruko u odnosu na energiju. Inflacija se računa usporedbom cijena u određenom trenutku s onima iz istog razdoblja prethodne godine.
Inflacija u Hrvatskoj 3. najveća u eurozoni
Najnoviji podaci iz kolovoza 2025. pokazuju da je inflacija cijena hrane i dalje najviša među svim komponentama HICP-a te trenutačno iznosi 3,2 posto.
Središnje banke poput ESB-a obično prate ukupne promjene cijena, a manje se usredotočuju na pojedine komponente. No trenutačno su tri razloga zbog kojih je hrana u posebnom fokusu:
- jaz između cijena hrane i ukupnih cijena veći je i dugotrajniji nego prije
- hrana utječe na sve i snažno oblikuje inflacijska očekivanja
- porast cijena hrane najteže pogađa kućanstva s nižim prihodima.
Od uvođenja eura 1999., cijene hrane uglavnom su rasle nešto brže od ostalih cijena. No jaz koji se otvorio od 2022. godine iznimno je velik i dugotrajan.

U Hrvatskoj rast od 47 posto
Cijene hrane nisu rasle jednako; one se razlikuju po kategorijama proizvoda i među zemljama. Meso, odnosno govedina, perad i svinjetina, danas je više od 30 posto skuplje nego krajem 2019. Cijene mlijeka porasle su oko 40 posto, a maslaca čak 50 posto u odnosu na razine prije pandemije. Još snažniji rast bilježe kava, maslinovo ulje, kakao i čokolada.
Među zemljama eurozone rast cijena hrane od kraja 2019. godine kreće se od 20 posto na Cipru do čak 57 posto u Estoniji, a u Hrvatskoj je zabilježen rast od 47 posto.
Kratkoročni i dugoročni faktori koji utječu na inflaciju
Na inflaciju cijena hrane utječu i kratkoročni i dugoročni čimbenici – i globalni i domaći. Na svjetskoj razini, rast prihoda, osobito u zemljama u razvoju, povećao je potražnju za poljoprivrednim proizvodima i podigao cijene. Na domaćem planu, produktivnost u poljoprivredi u pravilu raste sporije nego u drugim sektorima.
Klimatske promjene postaju još jedan ključni faktor jer su ekstremni vremenski uvjeti poput suša i poplava sve češći i ozbiljno narušavaju opskrbne lance. Primjerice, dugotrajne suše u južnoj Španjolskoj 2022. i 2023. godine uzrokovale su skok cijena maslinovog ulja, a cijene kave i kakaa porasle su nakon loših vremenskih uvjeta u izvoznicama poput Gane i Obale Bjelokosti.
Hrvatska
Koliko košta liječenje u bolnici? Objavljen novi cjenik
Od 5. prosinca 2025. na snazi su nove cijene koje HZZO plaća ugovornim zdravstvenim ustanovama za pruženu zdravstvenu zaštitu pacijentima. To znači da su i iznosi participacije za osiguranike koji nemaju dopunsko osiguranje od danas nešto malo veći s obzirom na to da pacijent bez dopunskog plaća 20% ukupne cijene pojedine zdravstvene usluge, osim u slučaju kad je propisan minimalni ili maksimalni iznos plaćanja pojedine zdravstvene usluge.
Bolnicama su povećani koeficijenti za dijagnostičko-terapijske postupke (DTP) od 10%, dok su cijene programa preventivne zdravstvene zaštite te cijene dijagnostičko-terapijskih postupaka uvećane od tri do sedam posto, prenosi Večernji list.
Korigirane su i cijene za dan bolničkog liječenja. Dan “obične” bolničke skrbi pacijenta koji nema policu dopunskog zdravstvenog osiguranja košta 17,70 eura, kao i do sada, jer je to minimalni propisani iznos (4,01% proračunske osnovice). S pojačanom skrbi cijena se penje na 28,45 eura, što je do sada bilo 24,69 eura. Produženo liječenje na kirurškim odjelima po danu plaća se 25,20 eura, a završi li netko bez dopunskog na produljenom liječenju u intenzivnoj jedinici, po danu će ga to koštati 56 eura.
Boravak u bolnici može biti najveći trošak, ali ipak ne veći od 530,88 eura, koliki je najviši iznos participacije po jednom ispostavljenom računu s obzirom na to da taj račun može iznositi najviše 120,26% proračunske osnovice. Niz je postupaka za koje participacija iznosi i po nekoliko stotina eura. Iako pacijentima nije javno dostupan cjenik prema kojem bi se ravnali pri odluci trebaju li se odlučiti za policu dopunskog ili ne, uvidom u HZZO-ove šifrarnike moguće je vidjeti pune cijene pojedinih medicinskih postupaka, u kojima onda pacijent bez dopunskog sudjeluje s 20% ili minimalnim propisanim iznosom ako je takav propisan za određenu uslugu.
Među skupljim dijagnostičko-terapijskim postupcima tako je operativno liječenje prijeloma palčane kosti, koje će pacijent bez dopunskog platiti 377,33 eura. Operacija prijeloma kostiju šake naplatit će se 132,26 eura. Koronarografija se doplaćuje 391,22 eura. Za postupak perkutane koronarne intervencije, koja se može raditi planirano, ali i kao hitna intervencija kod akutnog infarkta miokarda, participacija iznosi 487,56 eura.
Vađenje krajnika će pacijent bez dopunskog nadoplatiti 130,93 eura, dok će za kirurški zahvat na bubnjiću (npr. zbog akutne gnojne upale srednjeg uha) platiti 112,23 eura. Dođe li do nenadane laparoskopske kolecistektomije tj. vađenja žučnjaka, zahvata koji HZZO bolnici plaća 1852,10 eura, pacijent bez dopunskog zdravstvenog osiguranja morat će ga doplatiti s 370,42 eura.
Od sljedeće godine povećan je prihodovni cenzus za ostvarivanje prava na besplatno dopunsko zdravstveno osiguranje HZZO-a pa će to pravo imati osobe kojima ukupni prihod u prethodnoj kalendarskoj godini po članu obitelji nije bio veći od 458,08 eura, a za samce 573,50 eura. Do sada je to bilo 421,92 odnosno 528,23 eura.
Hrvatska
FOTO / Objavljena prognoza za iduća tri mjeseca: Što nas čeka ove zime
Nad Europom se za prvu polovicu prosinca predviđaju uglavnom normalne do iznadprosječne temperature, potaknute zapadnim do jugozapadnim strujanjem. To donosi blagi obrazac na kontinent, s prekidom dotoka hladnog zraka ili potisnutim daleko na sjever.
Severe Weather Europe objavio je prosječnu prognozu snježnih oborina za meteorološku zimsku sezonu , koja pokriva razdoblje prosinac-siječanj-veljača. Gledajući sezonski prosjek prema ECMWF-u, vide se ispodprosječne snježne padaline na većem dijelu kontinenta, s glavnim područjima snježnih padalina pomaknutim prema sjeveru, no vide se i neka središnja i zapadna područja koja pokazuju manji deficit snijega. No u usporedbi s prognoziranim podacima iz prethodnog mjeseca, postoji određeno poboljšanje. U najnovijim podacima sada se predviđa više snježnih oborina za središnje i zapadno-središnje dijelove te za dijelove Ujedinjenog Kraljevstva i Irske. Ne vidi se porast snažnih snježnih oborina kao rezultat stratosferskog zagrijavanja.
Prosinac
Prognoza snježnih oborina za prosinac pokazuje uglavnom negativne anomalije, osim na krajnjem sjeveru. Iznenađujuće je vidjeti manje snijega na većim nadmorskim visinama, što ukazuje više na problem niske količine oborina, nego na tople temperature, kažu prognostičari.
Siječanj
U siječanjskoj prognozi ne vidi se nikakvo poboljšanje. Predviđa se da će većina Europe imati manje snježnih padalina sredinom zime, ali vidi se i da će neka područja prema jugoistoku dobiti više snijega u tom razdoblju, zajedno s krajnjim sjeverom.
Veljača
Prognoza za veljaču pokazuje nešto manji deficit u usporedbi s podacima za siječanj. Iako oba mjeseca izgledaju vrlo siromašna snijegom, crvena boja ne znači da uopće nema snijega. To samo pokazuje da se očekuje manje snijega nego inače.
Gledajući sezonski prosjek prema UKMO-u za Europu, vidi se prilično slaba prognoza snježnih padalina, sličnu onoj ECMWF-a. Za većinu kontinenta predviđa se sezona snježnih padalina ispod prosjeka, osim za krajnje sjeverne dijelove. “Prema našem iskustvu, UKMO je obično manje optimističan u pogledu snježnih padalina od ECMWF-a, pa je to i očekivano. Najnovija analiza pokazuje puno bolje količine snježnih oborina u usporedbi s podacima iz prethodnog mjeseca. Vjerojatno je da neko poboljšanje dolazi od trenutnog događaja stratosferskog zagrijavanja. Velik dio kopna pokazuje više snježnih oborina u najnovijoj prognozi, a možemo vidjeti i poboljšane snježne oborine nad južnim dijelom Ujedinjenog Kraljevstva”, piše Severe Weather Europe.

Snježne oborine
Prognoza snježnih oborina za prosinac pokazuje jače negativne anomalije, baš kao i ECMWF. Ovo slaganje u oba modela daje određenu težinu ovom scenariju, sa sporijim početkom sezone snježnih oborina. Još uvijek postoje neka južno-središnja i sjeverna područja s normalnim do iznadprosječnim ili normalnim snježnim oborinama. Prognoza snježnih oborina za siječanj pokazuje pak određeno poboljšanje u dijelovima središnje Europe, čak s nekim područjima iznad prosjeka, te manjim deficitima u odnosu na zapadne dijelove. To sugerira da je glavni problem ovog mjeseca vjerojatno nedostatak oborina, uz blaže temperature, prenosi Večernji list.
Prognoza snježnih oborina za veljaču ponovno smanjuje potencijal snijega u većem dijelu Europe, osim na krajnjem sjeveru. I dalje se vidi manji nedostatak snijega u usporedbi sa siječnjem, pa je vjerojatno da će se više raditi o jednokratnim snježnim oborinama.
Severe Weather koristi dva sustava, jedan je UKMO sustav dugoročnih prognoza, a razvio ga je Meteorološki ured Ujedinjenog Kraljevstva. ECMWF (Europski centar za srednjoročne vremenske prognoze) je međuvladina organizacija koja je razvila Integrated Forecasting System (IFS), sveobuhvatni globalni prognostički sustav koji se sastoji od više povezanih modela za izradu vremenskih prognoza.
Hrvatska
U željeznim tavama popularnog domaćeg trgovca pronađen arsen, odmah ih vratite u trgovinu
Državni inspektorat Republike Hrvatske obavještava potrošače o opozivu proizvoda Grill King Cast Iron tava s drvenom ručkom, 29 cm, EAN: 3858885652961, zbog migracije anorganskog arsena.
Proizvod nije u skladu s Uredbom 1935/2004 Uredba Europskog parlamenta i Vijeća od 27. listopada 2004. o materijalima i predmetima koji dolaze u dodir s hranom i stavljanju izvan snage direktiva 80/590/EEZ i 89/109/EEZ.

Detalji o opozivu dostupni su na web stranici subjekta.
Podaci o proizvodu:
- Dobavljač: PRO-TRADE d.o.o., Zagreb (LONCI&POKLOPCI by Bajde)
- Zemlja podrijetla: Kina
- Obavijest se odnosi isključivo na proizvod sa gore navedenim podacima
-
magazin3 dana prijeFOTOGALERIJA / Gastro turneja po adventskim kućicama u Zadru, 4. dio – đir po Božićnom gramofonu na Pijaci
-
magazin4 dana prijeMJESEČNI HOROSKOP ZA PROSINAC: Jarac ubire plodove svog truda, Vodenjak upoznaje posebnu osobu!
-
ZADAR / ŽUPANIJA2 dana prijeFOTOGALERIJA / Svečani domjenak u OB Zadar za djelatnike koji su otišli u mirovinu
-
Hrvatska4 dana prijeVUKOSAV, PEDIĆ, FRANCIŠKOVIĆ, VUČAK-LONČAR… / Objavljen je godišnji popis: Ovo su najbolji doktori i doktorice u Zadru i u Hrvatskoj…






