Ministar prostornog uređenja, graditeljstva i državne imovine Branko Bačić predstavio je danas novi Zakon o priuštivom stanovanju prema kojem do 2030. država planira izgradnju i obnovu 20.200 stanova i obiteljskih kuća, za što će biti potrebne oko 2 milijarde eura.

Hrvatskoj nedostaje oko 236.000 stambenih jedinica za punu uspostavu priuštivog stanovanja i to je razlog što je Hrvatska, uz Portugal, država članica EU-a u kojoj mladi najkasnije napuštaju obiteljski dom, istaknuo je ministar Bačić predstavljajući novi zakon.

Mladi u Hrvatskoj s roditeljima do 33. godine
U Hrvatskoj su to u prosjeku s 33 godine, dok je europski prosjek 26 godina.

Novim Zakonom o priuštivom stanovanju, istaknuo je ministar, država sljedeće četiri godine misli izgraditi i obnoviti 20.200 stanova i obiteljskih kuća, među kojima se njih 8000 odnosi na nove stanove koji se grade putem Agencije za promet nekretninama (APN), a 9000 stanova planira se staviti u funkciju priuštivog stanovanja aktivacijom praznih stanova.

“Netko će reći da je to malo, a ja ću vam reći samo jedan podatak, a taj je da se u 24 godine od postojanja APN-a izgradilo 9000 stanova”, istaknuo je Bačić.

Plan ulaganja do 2034. godine
Ciljevi o 20.200 priuštivih stanova i kuća iziskuju i velik novac, pa je plan do 2030. potrošiti oko 2 milijarde eura te dodatnih 3,5 milijarde do 2034. godine.

“Zahtjevna su to sredstva, veliki su to poslovi, jako puno angažmana. Ovisno o financijskim mogućnostima državnog proračuna i u ovisnosti o tome koliko ćemo tog novca iskoristiti kroz novi višegodišnji financijski okvir od 2028. do 2034. godine, ovisit će uspjeh ovog programa”, rekao je Bačić. U odnosu na postojeći Zakon o društveno poticajnoj stanogradnji, koji će novi Zakon o priuštivom stanovanju staviti van snage, bit će obvezno da u zgradama koje imaju više od 10 stanova, njih 50 posto bude u funkciji najma. Ako zgrada ima manje od 10 stanova, onda svi moraju biti za najam, ne za prodaju, dodao je.

Stan se neće moći prodavati 35 godina
Građani koji će imati pravo na priuštivo stanovanje stan neće moći prodavati 35 godina, osim u slučajevima bolesti, smrti, razvoda ili preseljenja.

Ciljane skupine prema novom Zakonu su osobe mlađe od 45 godina i obitelji s djecom, građani deficitarnih zanimanja i posebno ranjive skupine kao što su stariji od 65 godina, osobe s invaliditetom, obitelji djece s teškoćama u razvoju i bivši zaštićeni najmoprimci.

Kada je u pitanju prihodovni kriterij riječ je od dvije i pol lokalne medijalne neto plaće ako je riječ o samcu, a za svakog člana obitelji iznos se povećava za 0,5 posto lokalne medijalne plaće.

“Ako znamo da je prosječna plaća negdje oko 1400 eura onda možemo ocijeniti koliko je građana obuhvaćeno”, istaknuo je ministar.

Cijena stanova ovisit će o indeksu razvijenosti
Upitan koliko bi koštao četvorni metar priuštivih stanova, Bačić je rekao da to ovisi o nekoliko kriterija pa tako nije svejedno mora li se, primjerice, otkupiti zemljište. “To će onda tražiti veće izdvajanje iz državnog proračuna da zadržimo cijenu građenja koja u ovom trenutku iznosi 2104 eura i nismo uvjereni da ćemo ići ispod te cijene, koja će biti samo u jedinici lokalne samouprave koja je u 8. skupini indeksa razvijenosti. Onda ćemo spuštati taj koeficijent sve do jedinice lokalne samouprave u 1. skupini indeksa razvijenosti, gdje će se plaćati 60 posto vrijednosti tog iznosa”, objasnio je ministar.

Nema gradnje bez privole lokalne samouprave
Bačić je istaknuo ulogu jedinica lokalne samouprave bez kojih se program neće moći realizirati te se osvrnuo i na nedavnu saborsku raspravu i oporbene kritike da se Zakonom o prostornom uređenju priuštivo stanovanje podiže na “razinu božanstva” i gazi preko ustavnih ovlasti lokalnih samouprava.

Ministar to negira i pojašnjava da se urbanističkim projektom ubrzava gradnja, ali nikakve gradnje nema bez privole jedinica lokalne samouprave.

Na predstavljanju novog Zakona bili su i predstavnici županija, gradova i općina koji su pozdravili nova zakonska rješenja za priuštivo stanovanje.

HDZ-ova zastupnica u Europskom parlamentu Nikolina Brnjac istaknula je kako je Hrvatska među državama članicama koje su najozbiljnije krenule u rješavanje stambene krize kao i da su hrvatska zakonska rješenja i mjere u potpunoj kompatibilnosti s europskim planom priuštivog stanovanja.

Zakon o priuštivom stanovanju trebao bi biti na sjednici Vlade idućeg tjedna i onda kroz desetak dana i u saborskoj proceduri.

Kako se bliži period prvih pričesti, na domaćim Facebook grupama krenula je standardna rasprava – koliko “treba” dati za poklon djetetu?

Odgovori se kreću od 100 eura pa sve do 300 eura ili više. “Ma 300 eura najmanje danas po ovim cijenama”, ozbiljni su neki. “Ako je riječ o užoj obitelji”, naglašavaju neki. Drugi se pak po običaju zgražaju i tvrde da su “sakramenti postali smijurija”.

“Radim ručak zbog druženja i proslave sakramenta, a ne da ostali vide da se slavi, a da s druge strane očekujem od pozvanih da mi plate za troškove. Kud god idem dam koliko mogu, a ne prema nekim troškovima ili običajima. I uvijek je od srca. Ako me netko zove reda radi, ni ne želim ići!”, jedan je od komentara na Facebooku.

“A što kad sam prvopričesniku kum na krštenju?”
Tema o poklonima za prvu pričest ponavlja se već godinama. Osim što pokloniti kao gost ili član uže obitelji, javljali su se i oni čije se krsno kumče pričešćuje. “Kum sam kod krštenja, žena veli 300€, ali meni se to čini puno previše. Kolko onda da dam za svetu potvrdu, 500€?? Ne želim da roditelji djeteta što ogovaraju, a opet imam i ja svoje troškove…”, zapitao se prije nekoliko godina jedan redditaš.

“100 eura mislim da je i više nego dovoljno, ja sam se pričestila prije nekih 15 godina i mislim da nisam dobila više od 50 eura od nekoga”, “100€ u kuvertu i možda sa strane još neka sitnica da ostane za uspomenu, npr. nakit ili nešto slično Mislim da nema potrebe za pretjerivanjem”, savjetovali su tad. “Napravi neočekivani potez i pokloni mu knjigu Iluzija o bogu”, savjetovao je jedan korisnik.

Splitski gradonačelnik Tomislav Šuta potvrdio je da će već od ovog ljeta, pod uvjetom da Vlada i Sabor dovrše proceduru oko najavljenih izmjena Zakona o trgovini, u nekim dijelovima grada biti onemogućena prodaja alkohola između 20 sati navečer i 6 sati ujutro. Zabrana se dakako neće odnositi na ugostiteljske objekte, već na kioske, ‘liquor shopove’ i trgovine koji su se proteklih godina masovno otvarali u strogom centru grada i smatraju se jednim od generatora noćnog nereda, piše tportal.

Na vrlo slične poteze odlučili su se u proteklim godinama brojni veliki gradovi u Italiji i Španjolskoj, uglavnom oni pod najvećim pritiskom turizma, a osim Splita, u Hrvatskoj bi to vrlo brzo mogao napraviti Hvar.

Ovog tjedna na e-Savjetovanju
Ministar gospodarstva Ante Šušnjar najavio je da će se konačni prijedlog izmjena zakona već ovog tjedna naći na e-Savjetovanju, a uskoro i na Vladi te će ga ona proslijediti na usvajanje u Saboru. Zasad nije poznato hoće li biti upućen u hitnu proceduru ili će ipak morati ići na dva saborska čitanja.

Ovaj zakon dat će gradovima i općinama mogućnost da na svome području zabrane noćnu prodaju alkohola, o čemu će odlučivati gradska i općinska vijeća. Dosad se spominjalo da će im biti dana i mogućnost ograničavanja prodaje rashlađenih pića u trgovinama cijelog dana, no nije poznato je li i to uvršteno u prijedlog izmjena Zakona o trgovini.

“Nakon što procedura bude dovršena, gradske stručne službe će u suradnji s policijom izraditi procjenu i predložiti Gradskom vijeću odluku o dijelovima grada u kojima će se ograničiti prodaja alkohola u noćnim satima”, kaže Tomislav Šuta.

Nije želio ulaziti u detalje, no jasno je da će se to prije svega odnositi na najuži centar, odnosno staru gradsku jezgru te eventualno na nekoliko neuralgičnih točaka u drugim dijelovima grada. U Splitu postoji zona u kojoj je tradicionalno dozvoljeno ispijanje alkohola na otvorenom, Matejuška, te se oko nje ne očekuju veće promjene.

Izmjena Zakona o trgovini jedna od Šutinih pobjeda
“U svakom slučaju, imamo namjeru urediti ovo područje do početka špice turističke sezone”, odgovorio je Šuta na pitanje kada se mogu očekivati konkretni prijedlozi.

Naime procedura je podulja: nakon što svoj dio posla obave Vlada i Sabor, i Split mora sastaviti prijedlog svoje odluke, pokrenuti javno savjetovanje i na koncu usvojiti je na sjednici Gradskog vijeća. Izmjena Zakona o trgovini jedna je od Šutinih pobjeda jer su usvojeni njegovi prijedlozi. Slično je od Vlade zahtijevala i prethodna gradska vlast na čelu s Ivicom Puljkom, no za to nije bilo sluha.

U ljeto prošle godine izgledalo je kao da Šutina inicijativa neće proći jer je Šušnjarovo ministarstvo objavilo da to ‘neće realizirati’ bez dugotrajne prethodne procedure i istraživanja.

Druga Šutina inicijativa odnosila se na izmjene Zakona o ugostiteljstvu, kojima bi gradovi i općine dobili mogućnost reguliranja rada noćnih klubova na svom području. Ona je također načelno prihvaćena, no dosad nije bilo konkretnih koraka da bi bila i realizirana.