magazin

Uskoro pomičemo sat. Koliko je to štetno za zdravlje?

Objavljeno

6 mjeseci prije

18. rujna 2025.

Pixabay

U nedjelju, 26. listopada 2025. u 3:00 ujutro, sat ćemo pomaknuti jedan sat unazad, na 2:00. Ljudi bi bili zdraviji kada bi se ukinulo proljetno i jesensko pomicanje sata, pokazalo je nedavno istraživanje. Tom bi se promjenom moglo spriječiti desetci tisuća moždanih udara i smanjiti broj pretilih.

Svako proljeće savjesno pomičemo satove naprijed na ljetno računanje vremena, a u jesen ih vraćamo na standardno odnosno zimsko računanje vremena. Mnogima to ne odgovara, ali ideje da se ukine pomicanje sata zasad se nisu ostvarile.

Pomicanje sata dvaput godišnje nije samo neugodno, nego i vrlo štetno za naše zdravlje. Već je poznato da je gubitak jednog sata sna u ožujku povezan s većim brojem srčanih udara i smrtonosnih prometnih nesreća u idućim danima.

Zdravstveni rizici

Novo istraživanje znanstvenika s medicinskog fakulteta američkog sveučilišta Stanford pokazuje da je pomicanje sata povezano i s dugoročnim zdravstvenim rizicima – ponajviše s pretilošću i moždanim udarima.

U studiji su usporedili tri mogućnosti: trajno standardno (zimsko) vrijeme, trajno ljetno vrijeme i dvaput godišnje pomicanje sata. Ispitivali su kako svaka od tih opcija utječe na tzv. cirkadijalni ritam ljudi i time na njihovo zdravlje.

Cirkadijalni ritam je urođeni biološki sat našeg tijela koji regulira brojne fiziološke procese, među ostalim izlučivanje hormona, metabolizam, krvni tlak i rad srca. Glavni “mjerač vremena” cirkadijalnog ritma je dio mozga koji se prvenstveno usklađuje s izloženošću svjetlu.

Istraživanje otkriva da je s gledišta cirkadijalnog ritma najlošija opcija dvaput godišnje pomicati satove. Najbolje bi bilo ukinuti tu praksu i ostati na zimskom računanju vremena, a i stalno ljetno računanje bilo bi za zdravlje povoljnije od sadašnjeg režima.

Američki znanstvenici proveli su istraživanje tako da su kod stanovnika svih okruga kontinentalnih saveznih država SAD-a simulirali tipičnu izloženost unutarnjem i vanjskom svjetlu tijekom cijele godine. Za predviđanje učestalosti bolesti koristili su podatke Centra za kontrolu i prevenciju bolesti (CDC).

“Otkrili smo da bi svakako bilo bolje ostati cijele godine u zimskom ili ljetnom vremenu nego dvaput godišnje pomicati satove”, rekao je profesor psihijatrije i bihevioralnih znanosti te glavni autor studije dr. Jamie Zeitzer.

Zimsko ili ljetno?

U Europskoj uniji dosadašnji pokušaji da se ukine pomicanje sata nisu uspjeli. Slično je i u SAD-u, gdje je posljednjih godina u Kongresu više puta bio predložen zakon koji bi uveo trajno ljetno vrijeme, ali nikada nije dobio dovoljnu podršku. “Na obje strane postoje ljudi koji su strastveno vezani uz to pitanje i imaju vrlo različite argumente”, rekao je Zeitzer.

Čak ni među onima koji žele okončati sezonske pomake sata nema suglasja o tome koju vremensku politiku prihvatiti.

Pristalice trajnog ljetnog vremena tvrde da bi više svjetla u večernjim satima moglo štedjeti energiju, smanjiti kriminal i ljudima omogućiti više slobodnog vremena nakon posla. No kada je 1974. u SAD-u zbog naftne krize uvedeno cjelogodišnje ljetno vrijeme, ljudi su se pobunili jer su djeca morala ići u školu po mraku ujutro, a povećao se i broj nesreća. Mjera je tako ukinuta nakon manje od godinu dana.

S druge strane, zagovornici trajnog zimskog vremena tvrde da je više jutarnje svjetlosti optimalno za zdravlje. Nekoliko organizacija, među njima Američka akademija za medicinu spavanja i Američko liječničko udruženje, podržalo je uvođenje cjelogodišnjeg standardnog (zimskog) vremena.

“Temelj te ideje je teorija da je ranojutarnja svjetlost bolja za naše opće zdravlje”, rekao je Zeitzer. “Problem je bio u tome što se ta teorija nije temeljila ni na kakvim podacima – a sada te podatke napokon imamo.”

Usklađivanje s 24 sata

Ljudski cirkadijalni ciklus nije točno 24 sata, nego je kod većine ljudi otprilike 12 minuta duži. Može se usklađivati svjetlom.

“Kada ujutro primite svjetlost, ubrzavate cirkadijalni ciklus. Kada je primite navečer, usporavate ga”, objasnio je Zeitzer. “Općenito, potrebno vam je više jutarnje i manje večernje svjetlosti kako bi vaše tijelo ostalo dobro usklađeno s 24-satnim danom.”

Neusklađen cirkadijalni ciklus povezan je s brojnim negativnim zdravstvenim ishodima. “Što ste više izloženi svjetlosti u krivo vrijeme, to je slabiji vaš cirkadijalni sat. To utječe na imunološki sustav, razinu energije i druge aspekte zdravlja”, upozorio je Zeitzer.

Istraživači su koristili matematički model kako bi preveli izloženost svjetlosti u svakom od triju režima. U obzir su uzeli lokalno vrijeme izlaska i zalaska sunca te izračunali tzv. cirkadijalno opterećenje – koliko se unutarnji sat čovjeka mora pomaknuti da bi pratio 24-satni dan.

Otkrili su da bi većina ljudi tijekom godine doživjela najmanje cirkadijalno opterećenje ako bi se uvelo trajno zimsko vrijeme, koje donosi više jutarnje svjetlosti. Koristi se donekle razlikuju ovisno o lokaciji unutar vremenske zone i o kronotipu osobe – skloni li ona ranom buđenju, kasnim večerima ili nečemu između.

Paradoksalno, ljudi koji su ranoranioci (oko 15 % populacije) i koji obično imaju cirkadijalne cikluse kraće od 24 sata, doživjeli bi najmanje opterećenje u trajnom ljetnom vremenu, jer bi im dodatna večernja svjetlost produljila ciklus bliže 24 sata.

Zdravstvene posljedice

Kako bi povezali cirkadijalno opterećenje s konkretnim zdravstvenim ishodima, istraživači su analizirali podatke CDC-a o učestalosti artritisa, raka, kronične opstruktivne plućne bolesti, koronarne srčane bolesti, depresije, dijabetesa, pretilosti i moždanog udara.

Njihovi modeli pokazuju da bi trajno standardno vrijeme smanjilo učestalost pretilosti diljem SAD-a za 0,78 % i učestalost moždanog udara za 0,09 %. Iako se čini malo, u zemlji s oko 340 milijuna stanovnika, gdje svakih 40 sekundi nekoga pogodi moždani udar, a gotovo polovica odraslih je jako pretila, to bi značilo oko 300.000 manje slučajeva moždanog udara godišnje te smanjenje broja pretilih za 2,6 milijuna. Uvođenjem trajnog ljetnog vremena postiglo bi se otprilike dvije trećine tih koristi.

Kako se i očekivalo, modeli nisu predvidjeli značajne razlike kod stanja poput artritisa, koji nisu izravno povezani s cirkadijalnim ritmovima. Prema riječima glavnog autora, ovo istraživanje možda je najtemeljitija analiza dugoročnih zdravstvenih posljedica različitih vremenskih politika. “Ali ovo nije ‘zadnja riječ’ na tom području”, dodao je Zeitzer.

Istraživači nisu uzeli u obzir mnoge čimbenike koji bi mogli utjecati na stvarnu izloženost svjetlosti, poput vremena, geografije i ljudskog ponašanja. U svojim su izračunima pretpostavili dosljedne navike izloženosti svjetlosti – spavanje između 22 i 7 sati, boravak na suncu prije i poslije posla te vikendom, kao i izloženost unutarnjem svjetlu od 9 do 17 sati te nakon zalaska sunca. U stvarnosti, međutim, mnogi ljudi imaju neredovite rasporede spavanja i provode više vremena u zatvorenom prostoru.

“Ljudi vjerojatno imaju puno lošije navike vezane uz svjetlost nego što pretpostavljamo u modelima”, priznao je Zeitzer. “Čak i u Kaliforniji, gdje je vrijeme odlično, ljudi provode manje od 5 posto dnevnog vremena na otvorenom.”

Zeitzer se nada da će studija potaknuti i istraživače u drugim područjima, poput ekonomije i sociologije, da prouče utjecaj pomicanja sata. No upozorava i da se vremenskom politikom odlučuje samo “koji sat predstavlja izlazak i zalazak sunca, ali ne utječemo na ukupnu količinu svjetlosti” te da “niti jedna politika neće dodati svjetlost mračnim zimskim mjesecima”.

No votes yet.

Please wait...

Povezane teme :pomicanje sata

Up Next

“KAKO MISLIŠ MENE NEMA?!” / Predstava Teatra EXIT na Večernjoj sceni Kazališta lutaka Zadar

Ne propustite

SUPERNOVA ZADAR / Trendovi koje ćemo obožavati ove jeseni

Nastavi čitati

Kliknite za komentar

magazin

MJESEC FRANKOFONIJE U ZADRU / Kino zona donosi bogat filmski program

Objavljeno

8 sati prije

18. ožujka 2026.

Z NET

Nakon uspješne projekcije „Novog vala” za studente Sveučilište u Zadru, Kino zona nastavlja bogat filmski program u suradnji s Odjel za francuske i frankofonske studije, ovoga puta posvećen obilježavanju Mjeseca frankofonije.

Mjesec ožujak tradicionalno je u frankofonskom svijetu, ali i u zemljama pridruženima Međunarodna organizacija za frankofoniju poput Hrvatske, posvećen promociji francuskog jezika, raznolikih frankofonskih kultura i njihovih globalnih postignuća. Na poziv Francuskog instituta, Kanadskog veleposlanstva i drugih frankofonskih veleposlanstava u Republici Hrvatskoj, ovom su se programu pridružile brojne obrazovne i kulturne institucije diljem zemlje, među kojima i Kino zona te Sveučilište u Zadru.

Program u Zadru donosi raznovrstan izbor suvremenih i klasičnih naslova koji publici omogućuju uvid u različite kulturne, društvene i političke kontekste frankofonskog prostora.

Ciklus započinje 18. ožujka projekcijom švicarskog filma „Zvuk bubnjeva“ (Tambour battant) redatelje François-Christophe Marzala. U proljeće 1970. malo selo u Valaisu proživljava neobičan nemir. Je li to zbog glasačkog listića o pravu glasa žena? Ili zbog skorog referenduma o protjerivanju stranaca? Ne, gore je: seoska limena glazba je eksplodirala! Pola sela kaže da je kriv Aloys, druga polovica odgovara da je Pierre. Neslaganje je glazbeno, političko i ljubavno.

Već 20. ožujka na rasporedu je francuski film „Mala zemlja“(Petit pays) redatelja Érica Barbiera. Devedesetih godina prošlog stoljeća dječak živi u Burundiju s ocem, francuskim poduzetnikom, majkom iz Ruande i mlađom sestrom. Vrijeme provodi družeći se s vršnjacima sve dok ne izbije građanski rat koji okonča nevinost njegova djetinjstva. Film je adaptiran prema istoimenom romanu Gaëla Fayea koji su na hrvatski preveli studenti Sveučilišta u Zadru.

Program se nastavlja 25. ožujka projekcijom marokanskog filma „Otisci vjetra“ (Empreintes du vent) redateljice Layle Triqui. Sophia, mlada fotografkinja iz Tangera, slučajno otkriva da je njezina francuska majka, za koju je vjerovala da je preminula, zapravo još uvijek živa u Francuskoj. Ona se upušta u potragu za dijelovima koji nedostaju njezinu identitetu i za tajnom svoje obitelji.

Pred sam kraj mjeseca, 29. ožujka, publiku očekuje belgijska filmska večer uz film „Sve na kocku“ (Aimer perdre) redateljskog dvojca Lennyja i Harpoa Guita. Nezaposlena i do grla u dugovima, 26-godišnja Armande Pigeon muči se u Bruxellesu. Uz to, sklona je kockanju i ne ustručava se riskirati jer su za Armande sve oklade dobre. Sve osim jedne, možda najluđe oklade koju još uvijek muči: ljubav.

Iste večeri prikazat će se i dokumentarni film „Pasarele” redatelja Sebastijana Borovčaka, koji donosi priču o književnoj frankofoniji kroz boravak četvero frankofonskih autora u Hrvatskoj tijekom 2024. godine. Film je nastao u sklopu projekta Književna frankofonija Centra za knjigu i prati boravak četvero frankofonskih autora u Hrvatskoj tijekom 2024. godine. Naime, Larry Tremblay (Kanada), Makenzy Orcel (Haiti/Francuska), Laurence Vielle i Nicolas Hanot (Belgija) boravili su u Zagrebu, Zadru, Šibeniku i Splitu te sudjelovali u nizu književnih susreta s vrlo raznolikom publikom.

Program Mjeseca frankofonije zaključuje se 2. travnja projekcijom albanskog klasika „Priča iz davnine (Perralle nga e kaluara)” u režiji Dhimitër Anagnosti. Priča iz davnine smještena je u tridesete godine 20. stoljeća. Kako bi se zadovoljile želje i potrebe roditelja, dogovoren je brak između četrnaestogodišnjeg Gjina i dvadesetogodišnje Marigo. Gjino nevoljko pristaje, ali se zato Marigo, koja voli drugoga, služi raznim lukavstvima kako bi se oslobodila ovog bizarnog bračnog ugovora.

Sve projekcije održavaju se u Kino zoni s početkom u 18 sati, osim dokumentarnog filma „Pasarele”, koji je na rasporedu u 19:30. Ovaj program donosi jedinstvenu priliku za upoznavanje bogatstva i raznolikosti frankofonskih kinematografija, ali i za promišljanje suvremenih društvenih tema kroz film, potvrđujući još jednom važnost kulturne suradnje i razmjene koju Mjesec frankofonije njeguje diljem svijeta.

**Ulaznice se mogu rezervirati porukom u inbox profila Kino Zone na Facebooku i Instagramu, e-mailom na: info@kino-zona.com te SMS i WhatsApp porukom na 099/7208342.

**Program Kino Zone sufinanciran je sredstvima Grada Zadra, Zadarske županije, Zaklade kultura Nova i Hrvatskog audiovizualnog centra.

Nastavi čitati

magazin

Horoskop za 18. ožujka 2026.

Objavljeno

11 sati prije

18. ožujka 2026.

ehoroskop.net

Ovan (21.03.-20.04.) – Dnevni horoskop za 18.03.2026.
LJUBAV: Pomalo ste umorni od obećanja i očekujete promjene koje želite. Vjerujete s pravom u ljepše sutra.
KARIJERA: Dobivate određene protekcije, ali to ne znači da se i dalje nećete trebati dokazivati.
ZDRAVLJE&SAVJET: Nađite vremena za sebe i svoj mir.

Bik (21.04.-20.05.) – Dnevni horoskop za 18.03.2026.
LJUBAV: Osjećat ćete koliko je naporno stalno objašnjavati zbog čega izbjegavate bliskost. Jednostavno vam odgovara distanca.
KARIJERA: Morat ćete se malo više potruditi oko financija. Imate dobru priliku, pa bi bilo šteta da je propustite.
ZDRAVLJE&SAVJET: Ne sjedite na hladnom.

Blizanci (21.05.-20.06.) – Dnevni horoskop za 18.03.2026.
LJUBAV: Neke će voljena osoba izluđivati svojim raznolikim zahtjevima. Drugi će vješto izbjegavati društvo.
KARIJERA: Ako opet posumnjate u svoje sposobnosti, samo pogledajte iza sebe što ste do sada postigli. Brzo ćete se ohrabriti.
ZDRAVLJE&SAVJET: Budite strpljivi.

Rak (21.06.-20.07.) – Dnevni horoskop za 18.03.2026.
LJUBAV: Pokazat ćete se da čvrsto vjerujete u svoje ljubavne ideale i da od voljene osobe očekujete više nego što ona misli.
KARIJERA: Utjecat ćete na stvari, ljude i događaje više nego što mislite. Niste svjesni koliko vas oponašaju.
ZDRAVLJE&SAVJET: Napredujete.

Lav (21.07.-21.08.) – Dnevni horoskop za 18.03.2026.
LJUBAV: Partner će vas nadahnuti za nježnost. Vaš međusobni odnos poboljšavat će se iz trena u tren.
KARIJERA: Manjak interesa za posao danas bit će uzrokovan velikim idejama koje dolaze iz vašeg svijeta mašte. Dobro za umjetnike.
ZDRAVLJE&SAVJET: Ne čeprkajte po snovima.

Djevica (22.08.-22.09.) – Dnevni horoskop za 18.03.2026.
LJUBAV: Danas ćete biti skloniji provoditi zajedničke trenutke kod kuće. Tek mali broj vas će izaći, ali brzo će se vratiti kući.
KARIJERA: Bit ćete spremni uložiti više nego što ste planirali, ali to će se pokazati kao odličan potez u budućnosti.
ZDRAVLJE&SAVJET: Surađujte s mladima.

Vaga (23.09.-22.10.) – Dnevni horoskop za 18.03.2026.
LJUBAV: Pametnim izborom riječi vi ćete nadilaziti prazninu u osobnim odnosima. Sve ćete nadomjestiti intelektom.
KARIJERA: Opet će se preispitivati vaše zasluge i rezultati. Nakon analize sve će ispasti i više nego dobro.
ZDRAVLJE&SAVJET: Uživajte!

Škorpion (23.10.-22.11.) – Dnevni horoskop za 18.03.2026.
LJUBAV: Iako verbalno nećete znati izraziti svoje osjećaje, partner će vas razumjeti. Čitat će između redova. Još jedan lijep dan.
KARIJERA: Ono što misle vaši nadređeni nije isto što mislite i vi, ali im danas to ne morate otvoreno pokazati.
ZDRAVLJE&SAVJET: Dobro se naspavajte.

Strijelac (23.11.-21.12.) – Dnevni horoskop za 18.03.2026.
LJUBAV: Danas ćete istinsku sreću naći preko vaših prijatelja ili u njihovom društvu. Prepustite im se s povjerenjem.
KARIJERA: Doći će do poslovne korespondencije koja će vas umoriti. Radi se o prilično zahtjevnom načinu izražavanja.
ZDRAVLJE&SAVJET: Slobodno maštajte.

Jarac (22.12.-20.01.) – Dnevni horoskop za 18.03.2026.
LJUBAV: Mnogi će se potruditi osvježiti svoj ljubavni život s partnerom nekim zanimljivim hobijem ili zgodnom večerom.
KARIJERA: U poslu ćete pokazivati lucidnost na kojoj bi vam mnogi mogli pozavidjeti. Pitat će vas da ih uputite.
ZDRAVLJE&SAVJET: Bit ćete ljubazni.

Vodenjak (21.01.-19.02.) – Dnevni horoskop za 18.03.2026.
LJUBAV: Osim dobre zabave i bogatog društvenog života, vjerojatno ćete isprobati neki novi jelovnik u društvu drage osobe.
KARIJERA: Moguće je da će vas vaši šefovi danas iznenaditi. Mogli bi predložiti sasvim neobične ideje.
ZDRAVLJE&SAVJET: Primijenite svoju sposobnost diplomacije.

Ribe (20.02.-20.03.) – Dnevni horoskop za 18.03.2026.
LJUBAV: Lijepe ljubavne prilike bit će prolazno zanemarene zbog male obiteljske tuge ili peripetije.
KARIJERA: Poslovi koji zahtijevaju emocionalni angažman dobro su postavljeni. Neki će općenito izgarati za posao.
ZDRAVLJE&SAVJET: Budite uporni.

Nastavi čitati

magazin

RECEPTI / Žena iz Turske pokazala kako se priprema burek u tavi za 15 minuta: Kaže da je bolji od onog iz pekarnice

Objavljeno

22 sata prije

17. ožujka 2026.

Ako vam se čini da je za dobar burek potrebno puno vremena, razvlačenja i umijeća, jedna turska influencerica pokazala je potpuno suprotno.

Ajsenur Altan na svom YouTube kanalu otkriva način pripreme koji traje svega 15 minuta i ne zahtijeva pećnicu, već samo tavu. Rezultat je zlatno hrskav burek koji nije natopljen uljem, a mnogi tvrde da mu je okus čak bolji od onog iz pekarnice.

Sastojci

kore za pitu

1 jaje

oko jedne trećine šalice mlijeka

oko jedne trećine šalice biljnog ulja, plus malo za podmazivanje tave

200 grama feta sira ili mladog svježeg sira

1 žličica sitno sjeckanog peršina

U posudi najprije sjedinite sir i peršin, a ako želite puniji okus, možete dodati i malo mozzarelle. U drugoj zdjeli umutite jaje, pa umiješajte mlijeko i ulje. Dobivenu tekuću smjesu potom spojite sa sirom i dobro promiješajte.

Tavu lagano premažite uljem. Kore rasporedite tako da prekrivaju dno, dok dio ostavite da prelazi preko rubova. Na dno ulijte malo pripremljenog nadjeva. Ostatak kora istrgajte, lagano zgužvajte, umočite u smjesu i ravnomjerno rasporedite po tavi.

Dijelove kora koji vise preko ruba prebacite prema sredini, premažite ih nadjevom i na kraju prelijte sve što je ostalo od smjese. Poklopite i pecite dok donja strana ne dobije lijepu, zlatnu boju. Zatim pažljivo okrenite i kratko zapecite i drugu stranu. Najbolje je poslužiti dok je još topao, uz čašu hladnog jogurta, prenosi Nova.rs.

Zašto je ovaj burek lakši?

Prednost ovog načina pripreme nije samo u brzini. Mješavina jaja, mlijeka i ulja ravnomjerno natapa kore, pa nema viška masnoće koji često opterećuje klasičan burek iz pekarnice. Upravo zbog prekomjerne upotrebe ulja i margarina, kupovni burek može biti težak za želudac.

Ovdje se koristi točno onoliko masnoće koliko je potrebno da se dobije hrskava vanjština i sočan, ali lagan nadjev. Svježi sir u kombinaciji s peršinom daje dodatnu svježinu, zbog čega je ovaj burek istovremeno zasitan i ugodan za jelo, na način na koji se često priprema u Turskoj.

Nastavi čitati