Connect with us

Hrvatska

INSTITUT RUĐER BOŠKOVIĆ / Zabrinjavajuće otkriće u dubokom Jadranu: “Promjene koje smo očekivali krajem stoljeća, događaju se danas!”

Objavljeno

-

Institut Ruđer Bošković

Znanstvenici s Instituta Ruđer Bošković (IRB), u sklopu međunarodnog istraživanja, analizirali su podatke prikupljene u Južnojadranskoj kotlini, najdubljem dijelu Jadrana, i došli do rezultata koji pokazuju ubrzano zagrijavanje i zaslanjivanje dubokih voda, višestruko brže od klimatskih projekcija.

To znači da se promjene koje su se očekivale tek krajem stoljeća događaju već danas, s ozbiljnim posljedicama za ekosustave, klimu i obalne zajednice.

Temperatura mora na dnu Južnojadranske kotline, na dubini od 1000 metara, porasla je za 0,8°C u proteklom desetljeću, dok se salinitet povećao za 0,2 jedinice (PSU). Ovi trendovi predstavljaju najbrže zabilježene promjene u dubokim mediteranskim vodama i mogu signalizirati trajnu promjenu klimatskog režima u regiji.

Rad dr. sc. Elene Terzić i dr. sc. Ivice Vilibića s Instituta Ruđer Bošković, objavljen u časopisu Limnology and Oceanography Letters, rezultat je suradnje hrvatskih, talijanskih i slovenskih znanstvenika koji su kombinirali podatke s različitih oceanografskih platformi, od stalnih usidrenih plutača, krstarenja istraživačkim brodovima do autonomnih Argo posmičnih plovaka.

Europski morski termostat u kvaru Jadransko more možemo zamisliti kao prirodni “termostat” Mediterana jer izmjenom topline utječe na temperaturne obrasce cijelog bazena. Kako taj termostat funkcionira? Kada se tijekom zime u plitkom sjevernom Jadranu formira hladna i gusta voda, ona tone prema dnu i kroz Otrantska vrata ulazi u duboki Mediteran. Tako Jadran stoljećima pokreće sustav struja koji osigurava stabilnost i dotok kisika u dubine Mediterana.

Ivica Vilibić
Institut Ruđer Bošković

Međutim, ovaj prirodni sustav sada se mijenja. Tradicionalno hladna voda koja se formira kod hrvatskih obala postaje sve toplija i slanija prije nego što počne svoje putovanje prema jugu.

Umjesto hlađenja dubokih mediteranskih voda, Jadran sada šalje toplije vode koje dodatno zagrijavaju cijeli sustav.

“Možete zamisliti to kao grijanje kuće gdje je termostat pokvaren”, pojašnjava dr. Vilibić. “Umjesto da termostat održava stabilnu temperaturu, sada šalje sve više topline u sustav.”

Glavni uzrok ovih promjena leži u kombinaciji globalnog zagrijavanja i promjena u obrascima oborina i riječnih dotoka. Povećane temperature zraka znače da se na površini mora formira manje hladne vode, dok promjene u količinama oborina i riječnih pritoka rezultiraju slanijom vodom u sjevernom Jadranu.

Institut Ruđer Bošković
Institut Ruđer Bošković

Ubrzanje kroz vrijeme

Posebno je važno naglasiti da se ovaj trend ubrzava. Dok su stope zagrijavanja dubokih voda ranije bile oko 0,2 °C po stoljeću, u razdoblju od 2012. do 2024. porasle su na 0,8 °C po desetljeću. Početkom 2010-ih godina granica na kojoj temperatura mora iznosi stalnih 14 °C nalazila se na oko 100 metara dubine. Ta zamišljena linija, koju znanstvenici nazivaju izotermom, do 2024. godine spustila se sve do dna Južnojadranske kotline, najdubljeg dijela Jadrana.

Istodobno, salinitet viši od 38,9 jedinica postao je gotovo stalno obilježje ovog najdubljeg dijela Jadrana, što znači da je voda u dubinama danas slanija nego ikada otkako postoje mjerenja.

“Ono što nas posebno brine je činjenica da se promjene ubrzavaju”, kaže dr. Vilibić. “To nije postupna prilagodba, već brza tranzicija prema novom stanju koje još ne razumijemo u potpunosti.”

Ekološke posljedice

Promjene u dubokim vodama već sada utječu na morski život. Područje oko Jabučke kotline, koje je poznato po svojoj bogatoj bioraznolikosti i zaštićeno je kao zona bez ribolova, posebno je osjetljivo. Vrste prilagođene hladnijim uvjetima koje su se tradicionalno skrivale u dubokim, hladnim vodama sada se suočavaju s ubrzanim promjenama svojeg staništa.

“Vrste koje su prilagođene na hladne duboke vode nemaju kamo ići”, objašnjava dr. Vilibić. “Za razliku od kopnenih životinja koje se mogu pomaknuti prema sjeveru kada se klima zagrijava,dubokomorske vrste su zarobljene na dnu mora. Istovremeno, toplije vode potiču dolazak tropskih vrsta iz istočnog Mediterana, što mijenja čitav ekosustav.”

Međutim, promjene u dubokom Jadranu nisu samo lokalni fenomen, već mogu utjecati na čitav europski klimatski sustav. Promjene gustoće dubokih voda utječu na porast razine mora duž europske obale Mediterana. Znanstvenici procjenjuju da bi trenutni trendovi mogli dovesti do dodatnih 3,3 milimetra godišnjeg porasta razine mora.

Isto tako, promjene u morskim strujama mogu utjecati na vremenske obrasce, mediteranski klimatski sustav i obalne zajednice diljem Europe. Interdisciplinarnost međunarodnog tima omogućila je sveobuhvatan pogled na problem koji nadilazi nacionalne granice. Istraživanje jasno pokazuje da promjene u Jadranu nisu samo regionalni fenomen već europski izazov koji zahtijeva koordinirani odgovor.

Pogled u budućnost

Znanstvenici upozoravaju da trenutni klimatski modeli možda podcjenjuju brzinu promjena u zatvorenim morskim bazenima poput Mediterana. Projekcije za razdoblje od 2075. do 2100. godine predviđaju promjene koje se sada događaju u vremenskom okviru od deset do dvadeset godina.

Znanstvenici IRB-a nastavljaju s praćenjem stanja dubokih jadranskih voda kroz sustav stalnih mjernih postaja i međunarodnu suradnju s partnerima iz Italije, Slovenije i drugih mediteranskih zemalja. Sama mjerenja i istraživanja su omogućena putem mnogih međunarodnih i nacionalnih inicijativa, programa i projekata, kao što su konzorciji europskih istraživačkih infrastruktura Euro-ARGO ERIC i EMSO ERIC, projekti regionalne suradnje u okviru programa Interreg Italija-Hrvatska (AdriaClimPlus) te nacionalni istraživački projekti (GLOMETS, C3PO) i programi mobilnosti Hrvatske zaklade za znanost i istraživačkih agencija Slovenije i Italije.

Sljedeći korak bit će razvoj poboljšanih klimatskih modela koji mogu preciznije predvidjeti brzinu promjena u zatvorenim morskim sustavima.

“Priroda nas upozorava da se događa nešto značajno”, zaključuje dr. Vilibić. “Naš zadatak je razumjeti te procese i pomoći društvu da se pripremi za promjene koje dolaze.”

 

Hrvatska

Koliko košta liječenje u bolnici? Objavljen novi cjenik

Objavljeno

-

By

Pixabay

Od 5. prosinca 2025. na snazi su nove cijene koje HZZO plaća ugovornim zdravstvenim ustanovama za pruženu zdravstvenu zaštitu pacijentima. To znači da su i iznosi participacije za osiguranike koji nemaju dopunsko osiguranje od danas nešto malo veći s obzirom na to da pacijent bez dopunskog plaća 20% ukupne cijene pojedine zdravstvene usluge, osim u slučaju kad je propisan minimalni ili maksimalni iznos plaćanja pojedine zdravstvene usluge.

Bolnicama su povećani koeficijenti za dijagnostičko-terapijske postupke (DTP) od 10%, dok su cijene programa preventivne zdravstvene zaštite te cijene dijagnostičko-terapijskih postupaka uvećane od tri do sedam posto, prenosi Večernji list.

Korigirane su i cijene za dan bolničkog liječenja. Dan “obične” bolničke skrbi pacijenta koji nema policu dopunskog zdravstvenog osiguranja košta 17,70 eura, kao i do sada, jer je to minimalni propisani iznos (4,01% proračunske osnovice). S pojačanom skrbi cijena se penje na 28,45 eura, što je do sada bilo 24,69 eura. Produženo liječenje na kirurškim odjelima po danu plaća se 25,20 eura, a završi li netko bez dopunskog na produljenom liječenju u intenzivnoj jedinici, po danu će ga to koštati 56 eura.

Boravak u bolnici može biti najveći trošak, ali ipak ne veći od 530,88 eura, koliki je najviši iznos participacije po jednom ispostavljenom računu s obzirom na to da taj račun može iznositi najviše 120,26% proračunske osnovice. Niz je postupaka za koje participacija iznosi i po nekoliko stotina eura. Iako pacijentima nije javno dostupan cjenik prema kojem bi se ravnali pri odluci trebaju li se odlučiti za policu dopunskog ili ne, uvidom u HZZO-ove šifrarnike moguće je vidjeti pune cijene pojedinih medicinskih postupaka, u kojima onda pacijent bez dopunskog sudjeluje s 20% ili minimalnim propisanim iznosom ako je takav propisan za određenu uslugu.

Među skupljim dijagnostičko-terapijskim postupcima tako je operativno liječenje prijeloma palčane kosti, koje će pacijent bez dopunskog platiti 377,33 eura. Operacija prijeloma kostiju šake naplatit će se 132,26 eura. Koronarografija se doplaćuje 391,22 eura. Za postupak perkutane koronarne intervencije, koja se može raditi planirano, ali i kao hitna intervencija kod akutnog infarkta miokarda, participacija iznosi 487,56 eura.

Vađenje krajnika će pacijent bez dopunskog nadoplatiti 130,93 eura, dok će za kirurški zahvat na bubnjiću (npr. zbog akutne gnojne upale srednjeg uha) platiti 112,23 eura. Dođe li do nenadane laparoskopske kolecistektomije tj. vađenja žučnjaka, zahvata koji HZZO bolnici plaća 1852,10 eura, pacijent bez dopunskog zdravstvenog osiguranja morat će ga doplatiti s 370,42 eura.

Od sljedeće godine povećan je prihodovni cenzus za ostvarivanje prava na besplatno dopunsko zdravstveno osiguranje HZZO-a pa će to pravo imati osobe kojima ukupni prihod u prethodnoj kalendarskoj godini po članu obitelji nije bio veći od 458,08 eura, a za samce 573,50 eura. Do sada je to bilo 421,92 odnosno 528,23 eura.

 
Nastavi čitati

Hrvatska

FOTO / Objavljena prognoza za iduća tri mjeseca: Što nas čeka ove zime

Objavljeno

-

By

Severe Weather Europe

Nad Europom se za prvu polovicu prosinca predviđaju uglavnom normalne do iznadprosječne temperature, potaknute zapadnim do jugozapadnim strujanjem. To donosi blagi obrazac na kontinent, s prekidom dotoka hladnog zraka ili potisnutim daleko na sjever.

Severe Weather Europe objavio je prosječnu prognozu snježnih oborina za meteorološku zimsku sezonu , koja pokriva razdoblje prosinac-siječanj-veljača. Gledajući sezonski prosjek prema ECMWF-u, vide se ispodprosječne snježne padaline na većem dijelu kontinenta, s glavnim područjima snježnih padalina pomaknutim prema sjeveru, no vide se i neka središnja i zapadna područja koja pokazuju manji deficit snijega. No u usporedbi s prognoziranim podacima iz prethodnog mjeseca, postoji određeno poboljšanje. U najnovijim podacima sada se predviđa više snježnih oborina za središnje i zapadno-središnje dijelove te za dijelove Ujedinjenog Kraljevstva i Irske. Ne vidi se porast snažnih snježnih oborina kao rezultat stratosferskog zagrijavanja.

Prosinac

Prognoza snježnih oborina za prosinac pokazuje uglavnom negativne anomalije, osim na krajnjem sjeveru. Iznenađujuće je vidjeti manje snijega na većim nadmorskim visinama, što ukazuje više na problem niske količine oborina, nego na tople temperature, kažu prognostičari.

Siječanj

U siječanjskoj prognozi ne vidi se nikakvo poboljšanje. Predviđa se da će većina Europe imati manje snježnih padalina sredinom zime, ali vidi se i da će neka područja prema jugoistoku dobiti više snijega u tom razdoblju, zajedno s krajnjim sjeverom.

Veljača

Prognoza za veljaču pokazuje nešto manji deficit u usporedbi s podacima za siječanj. Iako oba mjeseca izgledaju vrlo siromašna snijegom, crvena boja ne znači da uopće nema snijega. To samo pokazuje da se očekuje manje snijega nego inače.

Gledajući sezonski prosjek prema UKMO-u za Europu, vidi se prilično slaba prognoza snježnih padalina, sličnu onoj ECMWF-a. Za većinu kontinenta predviđa se sezona snježnih padalina ispod prosjeka, osim za krajnje sjeverne dijelove. “Prema našem iskustvu, UKMO je obično manje optimističan u pogledu snježnih padalina od ECMWF-a, pa je to i očekivano. Najnovija analiza pokazuje puno bolje količine snježnih oborina u usporedbi s podacima iz prethodnog mjeseca. Vjerojatno je da neko poboljšanje dolazi od trenutnog događaja stratosferskog zagrijavanja. Velik dio kopna pokazuje više snježnih oborina u najnovijoj prognozi, a možemo vidjeti i poboljšane snježne oborine nad južnim dijelom Ujedinjenog Kraljevstva”, piše Severe Weather Europe.

Severe Weather Europe
Severe Weather Europe

Snježne oborine

Prognoza snježnih oborina za prosinac pokazuje jače negativne anomalije, baš kao i ECMWF. Ovo slaganje u oba modela daje određenu težinu ovom scenariju, sa sporijim početkom sezone snježnih oborina. Još uvijek postoje neka južno-središnja i sjeverna područja s normalnim do iznadprosječnim ili normalnim snježnim oborinama. Prognoza snježnih oborina za siječanj pokazuje pak određeno poboljšanje u dijelovima središnje Europe, čak s nekim područjima iznad prosjeka, te manjim deficitima u odnosu na zapadne dijelove. To sugerira da je glavni problem ovog mjeseca vjerojatno nedostatak oborina, uz blaže temperature, prenosi Večernji list.

Prognoza snježnih oborina za veljaču ponovno smanjuje potencijal snijega u većem dijelu Europe, osim na krajnjem sjeveru. I dalje se vidi manji nedostatak snijega u usporedbi sa siječnjem, pa je vjerojatno da će se više raditi o jednokratnim snježnim oborinama.

Severe Weather koristi dva sustava, jedan je UKMO sustav dugoročnih prognoza, a razvio ga je Meteorološki ured Ujedinjenog Kraljevstva. ECMWF (Europski centar za srednjoročne vremenske prognoze) je međuvladina organizacija koja je razvila Integrated Forecasting System (IFS), sveobuhvatni globalni prognostički sustav koji se sastoji od više povezanih modela za izradu vremenskih prognoza.

 
Nastavi čitati

Hrvatska

U željeznim tavama popularnog domaćeg trgovca pronađen arsen, odmah ih vratite u trgovinu

Objavljeno

-

By

Unsplash/Ilustracija

Državni inspektorat Republike Hrvatske obavještava potrošače o opozivu proizvoda Grill King Cast Iron tava s drvenom ručkom, 29 cm, EAN: 3858885652961, zbog migracije anorganskog arsena.

Proizvod nije u skladu s Uredbom 1935/2004 Uredba Europskog parlamenta i Vijeća od 27. listopada 2004. o materijalima i predmetima koji dolaze u dodir s hranom i stavljanju izvan snage direktiva 80/590/EEZ i 89/109/EEZ.

Tava
Screenshot

Detalji o opozivu dostupni su na web stranici subjekta.

Podaci o proizvodu:

  • Dobavljač: PRO-TRADE d.o.o., Zagreb (LONCI&POKLOPCI by Bajde)
  • Zemlja podrijetla: Kina
  • Obavijest se odnosi isključivo na proizvod sa gore navedenim podacima
 
Nastavi čitati
Oglasi
Oglasi
Oglasi
Oglasi
Oglasi

U trendu