Hrvatska
INSTITUT RUĐER BOŠKOVIĆ / Zabrinjavajuće otkriće u dubokom Jadranu: “Promjene koje smo očekivali krajem stoljeća, događaju se danas!”
Znanstvenici s Instituta Ruđer Bošković (IRB), u sklopu međunarodnog istraživanja, analizirali su podatke prikupljene u Južnojadranskoj kotlini, najdubljem dijelu Jadrana, i došli do rezultata koji pokazuju ubrzano zagrijavanje i zaslanjivanje dubokih voda, višestruko brže od klimatskih projekcija.
To znači da se promjene koje su se očekivale tek krajem stoljeća događaju već danas, s ozbiljnim posljedicama za ekosustave, klimu i obalne zajednice.
Temperatura mora na dnu Južnojadranske kotline, na dubini od 1000 metara, porasla je za 0,8°C u proteklom desetljeću, dok se salinitet povećao za 0,2 jedinice (PSU). Ovi trendovi predstavljaju najbrže zabilježene promjene u dubokim mediteranskim vodama i mogu signalizirati trajnu promjenu klimatskog režima u regiji.
Rad dr. sc. Elene Terzić i dr. sc. Ivice Vilibića s Instituta Ruđer Bošković, objavljen u časopisu Limnology and Oceanography Letters, rezultat je suradnje hrvatskih, talijanskih i slovenskih znanstvenika koji su kombinirali podatke s različitih oceanografskih platformi, od stalnih usidrenih plutača, krstarenja istraživačkim brodovima do autonomnih Argo posmičnih plovaka.
Europski morski termostat u kvaru Jadransko more možemo zamisliti kao prirodni “termostat” Mediterana jer izmjenom topline utječe na temperaturne obrasce cijelog bazena. Kako taj termostat funkcionira? Kada se tijekom zime u plitkom sjevernom Jadranu formira hladna i gusta voda, ona tone prema dnu i kroz Otrantska vrata ulazi u duboki Mediteran. Tako Jadran stoljećima pokreće sustav struja koji osigurava stabilnost i dotok kisika u dubine Mediterana.

Međutim, ovaj prirodni sustav sada se mijenja. Tradicionalno hladna voda koja se formira kod hrvatskih obala postaje sve toplija i slanija prije nego što počne svoje putovanje prema jugu.
Umjesto hlađenja dubokih mediteranskih voda, Jadran sada šalje toplije vode koje dodatno zagrijavaju cijeli sustav.
“Možete zamisliti to kao grijanje kuće gdje je termostat pokvaren”, pojašnjava dr. Vilibić. “Umjesto da termostat održava stabilnu temperaturu, sada šalje sve više topline u sustav.”
Glavni uzrok ovih promjena leži u kombinaciji globalnog zagrijavanja i promjena u obrascima oborina i riječnih dotoka. Povećane temperature zraka znače da se na površini mora formira manje hladne vode, dok promjene u količinama oborina i riječnih pritoka rezultiraju slanijom vodom u sjevernom Jadranu.

Ubrzanje kroz vrijeme
Posebno je važno naglasiti da se ovaj trend ubrzava. Dok su stope zagrijavanja dubokih voda ranije bile oko 0,2 °C po stoljeću, u razdoblju od 2012. do 2024. porasle su na 0,8 °C po desetljeću. Početkom 2010-ih godina granica na kojoj temperatura mora iznosi stalnih 14 °C nalazila se na oko 100 metara dubine. Ta zamišljena linija, koju znanstvenici nazivaju izotermom, do 2024. godine spustila se sve do dna Južnojadranske kotline, najdubljeg dijela Jadrana.
Istodobno, salinitet viši od 38,9 jedinica postao je gotovo stalno obilježje ovog najdubljeg dijela Jadrana, što znači da je voda u dubinama danas slanija nego ikada otkako postoje mjerenja.
“Ono što nas posebno brine je činjenica da se promjene ubrzavaju”, kaže dr. Vilibić. “To nije postupna prilagodba, već brza tranzicija prema novom stanju koje još ne razumijemo u potpunosti.”
Ekološke posljedice
Promjene u dubokim vodama već sada utječu na morski život. Područje oko Jabučke kotline, koje je poznato po svojoj bogatoj bioraznolikosti i zaštićeno je kao zona bez ribolova, posebno je osjetljivo. Vrste prilagođene hladnijim uvjetima koje su se tradicionalno skrivale u dubokim, hladnim vodama sada se suočavaju s ubrzanim promjenama svojeg staništa.
“Vrste koje su prilagođene na hladne duboke vode nemaju kamo ići”, objašnjava dr. Vilibić. “Za razliku od kopnenih životinja koje se mogu pomaknuti prema sjeveru kada se klima zagrijava,dubokomorske vrste su zarobljene na dnu mora. Istovremeno, toplije vode potiču dolazak tropskih vrsta iz istočnog Mediterana, što mijenja čitav ekosustav.”
Međutim, promjene u dubokom Jadranu nisu samo lokalni fenomen, već mogu utjecati na čitav europski klimatski sustav. Promjene gustoće dubokih voda utječu na porast razine mora duž europske obale Mediterana. Znanstvenici procjenjuju da bi trenutni trendovi mogli dovesti do dodatnih 3,3 milimetra godišnjeg porasta razine mora.
Isto tako, promjene u morskim strujama mogu utjecati na vremenske obrasce, mediteranski klimatski sustav i obalne zajednice diljem Europe. Interdisciplinarnost međunarodnog tima omogućila je sveobuhvatan pogled na problem koji nadilazi nacionalne granice. Istraživanje jasno pokazuje da promjene u Jadranu nisu samo regionalni fenomen već europski izazov koji zahtijeva koordinirani odgovor.
Pogled u budućnost
Znanstvenici upozoravaju da trenutni klimatski modeli možda podcjenjuju brzinu promjena u zatvorenim morskim bazenima poput Mediterana. Projekcije za razdoblje od 2075. do 2100. godine predviđaju promjene koje se sada događaju u vremenskom okviru od deset do dvadeset godina.
Znanstvenici IRB-a nastavljaju s praćenjem stanja dubokih jadranskih voda kroz sustav stalnih mjernih postaja i međunarodnu suradnju s partnerima iz Italije, Slovenije i drugih mediteranskih zemalja. Sama mjerenja i istraživanja su omogućena putem mnogih međunarodnih i nacionalnih inicijativa, programa i projekata, kao što su konzorciji europskih istraživačkih infrastruktura Euro-ARGO ERIC i EMSO ERIC, projekti regionalne suradnje u okviru programa Interreg Italija-Hrvatska (AdriaClimPlus) te nacionalni istraživački projekti (GLOMETS, C3PO) i programi mobilnosti Hrvatske zaklade za znanost i istraživačkih agencija Slovenije i Italije.
Sljedeći korak bit će razvoj poboljšanih klimatskih modela koji mogu preciznije predvidjeti brzinu promjena u zatvorenim morskim sustavima.
“Priroda nas upozorava da se događa nešto značajno”, zaključuje dr. Vilibić. “Naš zadatak je razumjeti te procese i pomoći društvu da se pripremi za promjene koje dolaze.”
Hrvatska
PROGNOZA / Veliki zaokret: Temperature niže za desetak stupnjeva, intenzivni pljuskovi, grmljavina
Donosimo vremensku prognozu meteorologinje Tee Blažević
Iako je pretežno sunčano duž većeg dijela obale Jadrana, na jugu je oblačnije, kao i u kopnenim krajevima, gdje na sjeveru ima i kiše. U nastavku četvrtka kiša i pljuskovi s grmljavinom bit će češći u kopnenim krajevima, lokalno mogu biti izraženiji na sjeveru i istoku unutrašnjosti, izglednije u prvom dijelu dana, moguća je i tuča. Prolazni pljuskovi mogući su i na sjevernom Jadranu, dok će u Dalmaciji biti rjeđi, tek u zaleđu pretežno.
Petak će biti uglavnom suh većim dijelom, no poslijepodne su mogući lokalni pljuskovi s grmljavinom, većinom u unutrašnjosti, češće zapadnoj i središnjoj, te na sjevernom Jadranu.
Subota će na sjevernom Jadranu i u unutrašnjosti donijeti česte kišu i pljuskove, lokalno izraženije, a nestabilno će vrijeme biti i u nedjelju. Osvježit će, na moru će to značiti kraj toplinskog vala.
Novi tjedan također donosi nastavak nestabilnog vremena, u unutrašnjosti i osjetno svježijeg.
Hrvatska
ZABRANJENA PRODAJA ALKOHOLA / Ovo je prvi grad u Hrvatskoj s novom mjerom – što je sa Zadrom?
Makarsko Gradsko vijeće na sjednici održanoj prihvatilo je odluku o ograničenju prodaje alkoholnih pića i drugih pića koja sadrže alkohol u prodajnim objektima, čime Makarska postaje prvi grad u Hrvatskoj koji je uveo takvu mjeru.
Kako se doznaje u gradskoj upravi, odlukom se na cijelom gradskom području ograničava prodaja alkohola od 21 sat do 6 sati idućeg dana u trgovinama i drugim prodajnim objektima, pekarnicama, tobacco trgovinama i slično. Radno vrijeme prodajnih objekata ostaje nepromijenjeno, a ograničenje se ne odnosi na ugostiteljske objekte.
Iz Grada napominju da se tijekom ljetnih mjeseci Makarska, osobito u staroj gradskoj jezgri i na području gradske plaže, suočava s masovnim okupljanjima na javnim površinama koja često prate buka, neprimjereno ponašanje, stvaranje većih količina otpada i devastacija povijesne jezgre. Kako kažu, Grad tom mjerom odgovara na problem izravno povezan s dostupnošću alkohola u kasnim noćim satima te preuzima odgovorniji odnos prema upravljanju javnim prostorom.
“Odluka je usmjerena na uspostavljanje ravnoteže između kvalitete života stanovnika, interesa gospodarstva, potreba posjetitelja te očuvanja kulturne baštine i identiteta grada, u skladu sa strateškim opredjeljenjem Makarske za razvoj koji je održiv i u službi građana”, poručuju.
Donesena je, kažu, u interesu zaštite javnog zdravlja, reda i mira, kao i kulturne baštine te okoliša, a pravni temelj za njeno donošenje su izmjene Zakona o trgovini, kojima je jedinicama lokalne samouprave omogućeno da na svojem području urede ovo pitanje ako procijene da je takva mjera potrebna radi zaštite javnog interesa.
“Makarska tom odlukom preuzima odgovornost za kvalitetno upravljanje svojim prostorom i turizmom”, poručuje gradonačelnik Makarske Zoran Paunović.
Naglašava da se mjera odnosi isključivo na prodaju alkohola u trgovinama i drugim prodajnim objektima, a ne na ugostiteljske objekte.
“Cilj nam nije zabrana radi zabrane, nego očuvanje reda, mira i ugodnog ozračja u našem gradu, kako za naše sugrađane, tako i za goste. Želimo da Makarska ostane ugodno i održivo mjesto za život i boravak, i drago mi je što u tome postajemo predvodnik na razini Hrvatske”, ističe Paunović.
Nadzor nad provedbom odluke provodit će inspektori Državnog inspektorata, kojem će Grad odluku dostaviti u zakonskom roku od 15 dana od njezina donošenja.
Sličan potez najavili su i drugi hrvatski gradovi, Split i Zadar.
Hrvatska
Vožnje od nekoliko stotina eura trebale bi postati prošlost, ali taksisti upozoravaju na novi problem
Novi pravilnik kojim država želi urediti tržište taksi prijevoza trebao bi ograničiti najviše cijene vožnji, pojačati nadzor i uvesti jasnija pravila za prijevoznike.
Iz Ministarstva mora, prometa i infrastrukture poručuju da će se time spriječiti naplaćivanje nerazumno visokih iznosa za kratke vožnje, dok dio taksista upozorava da se njime ne rješavaju ključni problemi tržišta, prije svega položaj velikih platformi i nelojalna konkurencija.
“Cilj je da se ne naplati usluga koja izlazi iz normalnog konteksta”
Dopunski pravilnik trebao bi stati na kraj slučajevima u kojima su se i vrlo kratke vožnje naplaćivale po nekoliko stotina eura. Prema najavama Ministarstva, posebnim propisom odredit će se najviše dopuštene cijene svih elemenata taksi usluge.
“Posebnim propisom odredit će se i te vrijednosti, odnosno vrijednosti usluge. Maksimalna vrijednost je, što i sami znamo, slušamo i čemu smo svjedočili, upravo cijena koja je ključna za korisnika. Cilj je da se ne naplati usluga koja izlazi iz normalnog konteksta i normalne vrijednosti pružene usluge”, rekao je ravnatelj Uprave za cestovni promet Dražen Antolović.
Dodao je kako će se ukupna cijena vožnje sastojati od maksimalno dopuštene početne cijene, maksimalne cijene po prijeđenom kilometru, maksimalne cijene po minuti vožnje te maksimalne cijene čekanja.
Iako bi nova regulativa trebala uvesti više reda na tržište, dio taksista smatra da ne zahvaća srž problema. Taksist Mladen Šoprek smatra da je, uz maksimalnu, trebalo propisati i minimalnu cijenu vožnje kako bi se spriječio damping cijenama, od kojeg, tvrdi, najveću korist imaju velike platforme. Ujedno upozorava da se postojeća pravila ne primjenjuju jednako na sve prijevoznike.
“Često nitko nije smio započeti vožnju, biti u automobilu i prevoziti putnike bez te iskaznice. Tu iskaznicu imamo jedino mi koji smo legalni taksisti, koji smo dugo u ovom poslu i imamo svu potrebnu dokumentaciju. Pogledajte imaju li vozači na Uberu ili Boltu istaknutu iskaznicu poput ove koju ja imam”, izjavio je Šoprek.
Prometna inspekcija u prvom planu
Iz Ministarstva odbacuju takve tvrdnje i poručuju da će nova pravila vrijediti jednako za sve pružatelje taksi usluga. Ističu i da će nadzor nad njihovom provedbom biti znatno stroži nego dosad.
“To više neće biti moguće jer postoje odgovarajuće odredbe. Postupat će prometna inspekcija, ali ne samo ona, nego i MUP, Carinska uprava, a prema novom zakonu ovlasti će imati i komunalni te prometni redari”, kazao je ministar mora, prometa i infrastrukture Oleg Butković.
Primjedbe na predložene izmjene ne dolaze samo od taksista. Iz Mosta smatraju da glavni problem nije visina cijena vožnji, nego način poslovanja velikih međunarodnih platformi i činjenica da, kako tvrde, dio poreznih prihoda završava izvan Hrvatske. Zbog toga optužuju ministra Butkovića da pogoduje velikim međunarodnim kompanijama.
Hoće li nova pravila doista riješiti probleme koji godinama opterećuju hrvatsko tržište taksi prijevoza, trebalo bi biti jasno vrlo brzo nakon njihove primjene.
-
magazin4 dana prijeVIDEO / Razigrani dupin već se danima kupa s djecom u Maslenici. Pogledajte…
-
Hrvatska4 dana prijePROGNOZA / Na Jadranu opasnost od vrućine, u unutrašnjosti česti pljuskovi
-
magazin4 dana prijePsiholozi objašnjavaju kakvi su zapravo ljudi koji ne objavljuju ništa na društvenim mrežama
-
Sport4 dana prijeČlanovi Taekwondo kluba Plovanija stjecali nova znanja na sedmodnevnom seminaru na Korčuli





