ZADAR / ŽUPANIJA
FOTO / Nadbiskup Zgrablić posvetio župnu crkvu Rođenja Blažene Djevice Marije u Lisičiću
Za vrijeme svečanog misnog slavlja koje je predvodio u župnoj crkvi Rođenja Blažene Djevice Marije u Lisičiću, tu je novoizgrađenu crkvu u subotu, 21. lipnja, posvetio zadarski nadbiskup Milan Zgrablić. Koncelebrirala su osmorica svećenika, među kojima i župnik Lisičića don Alojzije Knežević i don Anđelko Buljat, dekan Benkovačkog dekanata.

Nekadašnju župnu crkvu čija je gradnja bila dovršena 1982. godine, uvelike radom sâmih župljana Lisičića koji su cijeli prezbiterij svojim rukama bili obložili kamenom po kojem je poznato to mjesto, srbijanski agresor srušio je 1991. u Domovinskom ratu. Mjesto Lisičić u Benkovačkom dekanatu bilo je stradalo duhovno i materijalno. U Domovinskom ratu, iz Lisičića su ubijeni hrvatski branitelj Zvonko Kutija i četvero civila, a branitelj Ivan Budan je nestao. U sjećanje na njih, spomen – obilježje s korpusom Krista i hrvatskim jarbolom nalazi se u blizini župne crkve u središtu mjesta koje broji približno 300 stanovnika.
„Posveta crkve je novi početak – početak boljeg svijeta za narod koji će se u njoj okupljati. Nije lako ponovno graditi novu crkvu nakon rušenja. Ova crkva nije srušena samo fizički. S njom su rušeni i životi, domovi, sjećanja, nanesene su duboke duševne rane. No, ponovnom gradnjom crkve, niste dopustili da zadnja riječ pripadne mraku. Vjerovali ste da Gospodin može obnoviti ne samo zidove, nego i srce naroda“, poručio je mons. Zgrablić župljanima Lisičića, ohrabrivši da se i nakon životnih udaraca bolesti, gubitaka, rušenja i poraza, s Bogom sve može ponovno podići.

„Činom posvete crkve ne posvećujemo samo kamen, beton i drvo, već živom vjerom slavimo Boga i utvrđujemo se u vjeri naroda koji nije dao da mu se uzme ono što ga veže s Nebom. Posvećujemo novu crkvu Rođenja BDM, mjesto koje su neprijatelji srušili, ali koje je vaša vjera ponovno podigla“, poručio je nadbiskup Lisičićanima, rekavši kako „Bog ne obećava da neće biti patnje, ali obećava da nas u patnji neće napustiti.
Ako je Hram njegovog tijela bio srušen, ali uskrsnućem proslavljen, onda i naši ‘hramovi’ – obitelji, odnosi, zajednice, nisu izgubljeni dok god se Bogu predajemo. U svakom razvaljenom hramu našeg života, Bog već vidi novi temelj. Gdje mi vidimo kraj, On vidi početak. To je snaga uskrsnuća“, poručio je mons. Zgrablić.

Nadbiskup je zahvalio svima koji su doprinijeli ostvarenju toga svetog zdanja: graditeljima, obrtnicima, radnicima i majstorima, što su svojim radom utkali dio sebe u taj dom molitve, poželjevši da crkva uvijek bude mjesto susreta Boga i čovjeka, molitve, mira i zajedništva.
Zahvalio je i svim dobročiniteljima i darovateljima koji su velikodušno pružili financijsku pomoć, materijalna dobra, usluge i pomogli su ostvarenje toga sna. Zahvalio je i svima koji su s ljubavlju uređivali okoliš crkve i popločali ga kamenom, kao i svim župnicima „koji su neumorno vodili, poticali i molili da se ta crkva izgradi ne samo u kamenu, nego i u zajedništvu i vjeri naroda“.

Mons. Zgrablić je zahvalio i blagopokojnom zadarskom nadbiskupu Ivanu Prenđi i don Srećku Petrovu, bivšem ekonomu Zadarske nadbiskupije, „na podršci i vodstvu tijekom gotovo cijelog procesa izgradnje crkve“.
Liturgijskim obredom, posvetiti crkvu znači „označiti je za Boga – jer je on svet, kao sveto mjesto, kuću molitve, mjesto živog susreta s Kristom. Graditi crkvu može i graditelj, ali posvetiti crkvu može samo vjera. Bez posvete, crkva je samo građevina. Posvetom postaje Hram, dom Božji među nama“, istaknuo je mons. Zgrablić, u tom kontekstu istaknuvši značenje riječi ‘svetost’.

„Na hebrejskom, riječ svet – quadoš, dolazi od glagola koji znači ‘sjeći, odijeliti’. To znači da je crkva prostor koji je odvojen, odijeljen od svakodnevne upotrebe, od svega što je profano, svjetsko, od svega što nije posvećeno. Posvetiti crkvu, dakle, znači izdvojiti nešto za Boga“, rekao je nadbiskup.
Pojasnio je i obredne znakove koje uključuje posveta crkve: „škropljenje oltara i zidova svetom vodom, pomazanje krizmanim uljem zidova crkve i oltara, kađenje, paljenje vatre i svijeća na oltaru – svi ti znakovi izražavaju da se ta građevina trajno predaje u službu Bogu.
Škropljenje blagoslovljenom vodom označuje čišćenje i novi početak – želi nas podsjetiti na krštenje. Pomazanje uljem označuje pomazanje Duha Svetoga. U Svetom Pismu, ulje je bilo znak Božjeg izabranja, zaštite i snage. Svećenici, proroci i kraljevi u Starom zavjetu pomazani su uljem kao vanjski znak, da ih Bog postavlja za posebnu službu. Kad se pomazuju oltar i zidovi crkve, označuje se da je ta građevina zauvijek posvećena Bogu i da Duh Sveti prebiva i djeluje u tom prostoru“, poručio je nadbiskup. To simbolizira i da smo na krštenju i potvrdi bili pomazani, postali smo hram Duha Svetoga. Stoga je i Isusovo čišćenje Hrama poziv da očistimo vlastitu nutrinu, rekao je predvoditelj slavlja. Za to nam je potrebna duhovna higijena: ispitivanje savjesti, ispovijed, molitva i čitanje Božje riječi.

„Potrebno je izbaciti iz duše ono što guši povjerenje u Boga, što zaklanja svjetlo vjere, što otupljuje ljubav. Čista duša i posvećena crkva postaju pravo mjesto susreta s Bogom“, rekao je mons. Zgrablić.
Nadalje, u obredu posvete, „paljenje plamena i kađenje simboliziraju molitvu i Božju prisutnost. Kad se tamjan pali na oltaru, dim koji se uzdiže simbol je Kristove žrtve koja se uzdiže Ocu. Kao što se dim ne zadržava na zemlji, nego se uzdiže prema nebu, tako i liturgijski čin kađenja uzdiže sve naše molitve, zahvale, nade i boli Bogu. To je izraz da zajednica, s Kristom, prinosi sebe Ocu. Oltar je mjesto toga uzdignuća, a tamjan to vizualno i duhovno očituje.
To je i znak da se na oltaru ne događa nešto apstraktno ili samo simbolično, nego stvarno – tu se slavi euharistija, spomen – žrtva, posadašnjenje Isusove muke, smrti i uskrsnuća. Paljenje tamjana na oltaru naviješta da Krist, koji se jednom zauvijek prinio za nas, i dalje ostaje prisutan u svakoj misi i živoj zajednici koja ga vjerno slavi. Paljenje svijeća označuje Krista, Svjetlo svijeta“, rekao je nadbiskup.

Izgradnju crkve najvećim dijelom financirala je Zadarska nadbiskupija. Završno uređenje crkve trajalo je godinama, osobito u sanaciji velikog vlaženja crkve čija je obnovljena gradnja u sadašnjem novoizgrađenom obliku bila dovršena 2001. godine, što su prilozima pomogli župljani Lisičića, darujući svoj doprinos u novcu, materijalu i uslugama, kao i dobročinitelji iz cijele Hrvatske i šire. Izvođač građevinskih radova crkve bilo je poduzeće Oziris iz Zadra.
Po povratku u mjesto nakon oslobodilačke akcije Oluja, dok se nije izgradila nova crkva 2001. g., Lisičićani su se okupljali u prostoru škole u svom mjestu koja im je služila kao bogoslužni prostor za slavlje svih sakramenata.

Župljanima je na njihovom doprinosu i svim dobročiniteljima zahvalio i župnik Knežević. Župljani Lisičića prigodno su darovali mons. Zgrablića domaćim proizvodima i kamenoklesarskim radom, reljefom u kamenu s prikazom župne crkve u Lisičiću.
Iz Lisičića rodom je i fra Stanko Bačić (1916.-2003.), povjesničar i pisac, kojemu su Lisičićani u zahvalno sjećanje podigli brončano poprsje ispred župne crkve 2023. godine.

Fra Stanko je djelovao u Kninu, Imotskom, Šibeniku, Visovcu, Splitu, Sumartinu i Karinu. Proučavao je djelovanje franjevaca u Dalmaciji i demografski razvoj u zadarskom i šibenskom zaleđu. Autor je više djela, među kojima i knjiga „Visovački franjevci u Skradinskoj biskupiji“ (1991.) te „Franjevci u Zadarskoj nadbiskupiji i Ninskoj biskupiji“ (1995.).
Ines Grbić
ZADAR / ŽUPANIJA
FOTO / Viktorija, Monika, Mihael, Viktoria i Antonija ovog su ljeta ojačali tim OB Zadar
Viktorija, Monika, Mihael, Viktoria i Antonija ovog su ljeta ojačali tim Opće bolnice Zadar. Mladi zdravstveni djelatnici, netom nakon završetka Škole za medicinske sestre Vinogradska u Zagrebu, svoje su prvo radno iskustvo odlučili steći upravo u Zadru.
Na pitanje zašto baš Zadar, odgovor je bio jednostavan: „Htjeli smo ljeto provesti na moru, ali radeći u struci“, složno odgovaraju.
No, iza te odluke krije se ipak puno više od jednog ljeta uz more. Od prvog dana postali su dio naših timova, a ono što su posebno istaknuli jest način na koji su ih kolegice i kolege prihvatili. Očekivali su kako neće dobiti priliku za samostalan rad, očekivali su preopterećene kolegice koje im se ne stignu posvetiti, a dočekali su ih ljudi koji su imali i volje i vremena pokazati, objasniti i ohrabriti ih.

Na Jedinici intenzivnog liječenja Viktorija je prvi put sudjelovala u postupcima s kojima se tijekom školovanja nije imala priliku susresti, poput asistiranja pri postavljanju centralnog venskog katetera. Posebno ističe kako su joj kolegice svojim pristupom pokazale koliko znanje i iskustvo znače, ali i koliko je važna podrška mladom čovjeku koji tek ulazi u profesiju. „Sve će mi ovo jako dobro doći u nastavku mog radnog puta“, kaže nam.

Na Jedinici intenzivnog liječenja još je jedna Viktoria. „Ja sam ipak bez onog „j“ u imenu“, razbija šalom prve minute našeg razgovora o radu na jednom od najzahtjevnijih odjela. Posebno je istaknula organizaciju rada, suvremenu opremu i kolegice koje su uvijek spremne pokazati i objasniti. „Odgovaraju mi dinamični odjeli poput JIL-a, a ovo mi je iskustvo dodatno učvrstilo želju za radom u bolnici“, zaključuje.

Monika, koja je svoje prve radne dane provela na Odjelu za abdominalnu kirurgiju, kaže kako joj se svidjela dinamika odjela i količina znanja koju svakodnevno usvaja. „Iznenadila me je opremljenost odjela, ali ipak najviše spremnost svih članova tima da mi pomognu.“

Mihael je svoje iskustvo na Objedinjenom hitnom bolničkom prijamu opisao kao veliki profesionalni iskorak. Nakon početnog učenja uz kolege, dobio je priliku samostalno raditi i susresti se s različitim hitnim stanjima, od moždanih udara i bolova u prsima do prijeloma, intoksikacija i drugih hitnih situacija. „Upravo mogućnost da postupno preuzmem odgovornost vidim kao najveću vrijednost ovog ljetnog rada“, kazao nam je Mihael.

Antonija s Odjela za koronarnu skrb naglašava kako joj je najvažnije bilo iskustvo prvog samostalnog rada. „Posebno cijenim to što su kolegice uvijek dostupne za pomoć i objašnjenje te što su me od prvog dana prihvatile kao dio tima.“
Posebnu vrijednost u organizaciji boravka mladih zdravstvenih djelatnika imala je suradnja Opće bolnice Zadar i Sveučilišta u Zadru, zahvaljujući kojoj su bili smješteni u Srednjoškolskom đačkom domu. Ovakav oblik suradnje važan je korak u stvaranju uvjeta za dolazak djelatnika u našu ustanovu. Istodobno, iskustvo ovog ljeta dragocjena je podloga za daljnje planiranje i pronalaženje najboljih rješenja kako bi uvjeti smještaja u budućnosti bili još kvalitetniji i prilagođeniji potrebama mladih kolega.
Iako su u Zadar došli zbog ljeta, iz Donatova grada ne odnose tek miris mora. U metropolu nose znanje, iskustvo, samopouzdanje i uspomene na prve profesionalne korake. Posebno nas veseli što svi oni svoju budućnost vide u javnom zdravstvenom sustavu. Možda je upravo ovo ljeto bilo početak njihove priče sa Zadrom, a mi se nadamo da će se njihove profesionalne staze ponovno susresti s našom bolnicom.
Tekst i foto: OB Zadar
ZADAR / ŽUPANIJA
Novi korak APN-a u rješavanju pitanja stambenog zbrinjavanja u Zadru
APN je provela otvoreni postupak nabave usluga izrade projektne dokumentacije za izgradnju jedne višestambene zgrade u Zadru.
Na temelju provedenog postupka javnog nadmetanja za usluge izrade projektne dokumentacije za izgradnju jedne višestambene građevine sa 130 stanova na k.č.br. 4520/6, k.o. Zadar, na Smiljevcu, iz Programa društveno poticane stanogradnje, Agencija za pravni promet i posredovanje nekretninama je 30. srpnja 2026. godine donijela Odluku o odabiru zajednice ponuditelja TRINAS INŽENJERING d. o. o. – nositelj i Dies d.o.o. – član, s ponuđenom cijenom usluga u iznosu od 224.000,00 EUR (bez PDV-a).
Protiv te odluke može se izjaviti žalba Državnoj komisiji za kontrolu postupka javne nabave u roku deset dana od primitka odluke. Zaprimljeno je ukupno 7 ponuda.
Nakon isteka žalbenog roka, slijede daljnje aktivnosti na sklapanju Ugovora o izradi projektne dokumentacije.
Početkom svibnja ove godine, u Zadru je potpisan Ugovor o darovanju zemljišta za potrebe gradnje stanova za priuštivo stanovanje na Smiljevcu između Grada Zadra i APN-a, dok su početkom ožujka 2026. godine gradonačelnik Šime Erlić i ravnatelj APN-a Dragan Hristov potpisali predugovor o gradnji POS stanova na predjelu Smiljevac.
Za izgradnju komunalne infrastrukture (prometnica sa svom ostalom infrastrukturom) na navedenom području izdana je građevinska dozvola 25. travnja 2025. godine. Do sada je po programu POS-a u Zadru izgrađeno ukupno 536 stanova što Zadar stavlja u sami vrh po izgradnji POS stanova u Hrvatskoj. Dragan Hristov, ravnatelj APN-a u svibnju je u Zadru naglasio kako će cijene tih stanova biti daleko ispod tržišnih. Kvadrat će se prodavati za nešto više od dvije tisuće eura, a budući da će kupci imati pravo i na povrat pola poreza za nekretninu, efektivno bi kvadrat trebali platiti manje od dvije tisuće eura.
Prema konačnoj listi reda prvenstva za kupnju stana po Programu društveno poticane stanogradnje nalazi se ukupno 1153 potencijalni kupac.
ZADAR / ŽUPANIJA
Koncertni ured Zadar ima novog ravnatelja; na čelo kulturne ustanove stiže Ivan Šatalić
Upravno vijeće Koncertnog ureda Zadar predložilo je gradonačelniku Šimi Erliću imenovanje Ivana Šatalića, univ.mag.mus. za ravnatelja ustanove.
Nakon provedenog javnog natječaja za imenovanje ravnatelja Koncertnog ureda Zadar, Upravno vijeće Koncertnog ureda Zadar predložilo je gradonačelniku Grada Zadra imenovanje Ivana Šatalića, univ. mag. mus., za ravnatelja ustanove. Gradonačelnik Erlić prihvatio je prijedlog Upravnog vijeća.
Ivan Šatalić rođen je 1979. godine u Zadru, a podrijetlom je s otoka Rave. Nakon završene Gimnazije Franje Petrića u Zadru diplomirao je solo pjevanje na Muzičkoj akademiji u Zagrebu – Područnom odsjeku u Rijeci te stekao zvanje sveučilišnog magistra muzike.
O karijeri Ivana Šatalića
Njegov dosadašnji profesionalni put u velikoj je mjeri bio usmjeren upravo prema područjima koja čine temelj djelovanja Koncertnog ureda Zadar – glazbenoj umjetnosti, koncertnoj produkciji, radu s umjetnicima te organizaciji i provedbi kulturnih programa. Kao dugogodišnji član Opere Hrvatskog narodnog kazališta u Zagrebu i operni solist stekao je iskustvo rada u jednom od najsloženijih umjetničko-produkcijskih sustava u Hrvatskoj. Nastupao je u brojnim opernim i koncertnim produkcijama te surađivao s istaknutim hrvatskim i međunarodnim dirigentima, upoznajući izravno način funkcioniranja velikih kulturnih institucija i rada s umjetnicima.
Njegova koncertna djelatnost odvijala se u Hrvatskoj i inozemstvu. Među međunarodnim nastupima posebno se izdvajaju solistička izvođenja Mozartova Requiema u pariškoj crkvi La Madeleine, dok je sudjelovanjem u praizvedbama djela hrvatskih skladatelja pokazivao interes i za suvremeno glazbeno stvaralaštvo te razvoj novih programa.
Uz umjetnički rad, značajan dio karijere posvetio je organizacijskim i produkcijskim poslovima. Već tijekom studija bio je uključen u pripremu i realizaciju koncertnih događanja, a kroz rad s glazbenim sastavima, klapama i zborovima te različitim kulturnim projektima stjecao je iskustvo u organizaciji programa, koordinaciji suradnika i provedbi kulturnih sadržaja. Takvo iskustvo obuhvaća i rad s izvođačima različitih glazbenih izričaja, od klasične do popularne glazbe.
Dodatnu širinu njegovom profesionalnom iskustvu daju pedagoški rad, vođenje glazbeno-scenskih projekata te sudjelovanje u sinkronizaciji više od deset dugometražnih Disneyjevih animiranih filmova, što potvrđuje sposobnost djelovanja u različitim segmentima kulturnog i kreativnog sektora. Kombinacija umjetničkog iskustva, rada u nacionalnim kulturnim institucijama, poznavanja koncertne djelatnosti te organizacijskih i produkcijskih kompetencija predstavlja kvalitetnu osnovu za vođenje Koncertnog ureda Zadar. Istodobno, kao osoba koja je obrazovanje započela u Zadru, a profesionalnu karijeru gradila na nacionalnoj i međunarodnoj razini, dobro poznaje lokalni kulturni kontekst te potencijale njegova daljnjeg razvoja.
Njegovo imenovanje temelji se na stručnim kvalifikacijama, dugogodišnjem radu u glazbenom sektoru te iskustvu koje obuhvaća umjetnički, organizacijski i razvojni aspekt kulturnog djelovanja, što su ujedno i ključna područja rada Koncertnog ureda Zadar.
Rad Koncertnog ureda Zadar
Koncertni ured Zadar javna je ustanova u kulturi koju je osnovao Grad Zadar 2015. godine s ciljem razvoja, produkcije i promocije glazbenog života grada. Od osnutka djeluje kao središnja gradska institucija za organizaciju koncertnih i glazbeno-scenskih programa, sustavno obogaćujući kulturni život Zadra tijekom cijele godine.
Temelj djelovanja ustanove čini koncertna sezona Zadar, kroz koju se realizira nekoliko programskih ciklusa namijenjenih različitim publikama i glazbenim interesima. Ciklus Klasika donosi nastupe istaknutih domaćih i međunarodnih umjetnika te ansambala klasične glazbe, ciklus Klub usmjeren je prema jazz, world music i drugim suvremenim glazbenim izričajima, dok ciklus Ples publici nudi programe posvećene plesnoj umjetnosti, uključujući tango, salsu i druge plesne forme. Kroz ove programe Koncertni ured kontinuirano osigurava kvalitetan i raznolik kulturni sadržaj te značajno doprinosi dinamici javnog kulturnog života grada.
Ustanova organizira i producira nastupe Zadarskog komornog orkestra, jednog od najvažnijih nositelja zadarskog glazbenog identiteta, te je organizator Glazbenih večeri u sv. Donatu, jednog od najuglednijih i najdugovječnijih hrvatskih festivala klasične glazbe, kao i Međunarodnog natjecanja pjevačkih zborova Zadar. Već gotovo deset godina sudjeluje u organizaciji glazbenog programa KvartArt festivala, provodi programe za mlade te ostvaruje brojne koprodukcije s kulturnim ustanovama, umjetničkim organizacijama i festivalima.
Posebna pozornost posvećena je razvoju publike, poticanju mladih glazbenika i podršci lokalnoj glazbenoj sceni. Kroz dugogodišnju suradnju s Glazbenom školom Blagoja Berse provodi se koncertni ciklus Bersa, dok projekt Bersijada doprinosi popularizaciji života i djela jednog od najznačajnijih hrvatskih skladatelja, Zadranina Blagoja Berse.
Važan segment djelovanja predstavlja i ciklus Zadarski krug, kroz koji se publici predstavljaju zadarski studenti glazbe, mladi umjetnici na početku profesionalnog puta te amaterski ansambli koji desetljećima obogaćuju kulturni život grada. U okviru ciklusa redovito nastupaju istaknuti zadarski sastavi poput Hrvatskog pjevačko-glazbenog društva Zoranić, Gradske glazbe Zadar, zbora Condura Croatica i drugih izvođača koji svojim djelovanjem čuvaju i razvijaju bogatu glazbenu tradiciju Zadra.
Među važnijim razvojnim projektima ističe se i Dalmatinski ciklus, inicijativa koja kroz suradnju više dalmatinskih gradova povezuje koncertne produkcije, omogućuje gostovanja umjetnika i ansambala te otvara dodatne prilike za nastupe zadarskih glazbenika izvan lokalne sredine. Koncertni ured aktivno sudjeluje i u programima poput manifestacije Noć tvrđava te razvija suradnje s brojnim domaćim i međunarodnim partnerima.
Od obnove Kneževe i Providurove palače Koncertni ured Zadar djeluje u sklopu kompleksa II Palače, gdje upravlja Polivalentnom dvoranom Providurove palače, Koncertnom dvoranom braće Bersa i Multimedijalnom dvoranom. Tijekom protekle godine dovršeno je i opremanje tonskog studija, čime su dodatno unaprijeđeni uvjeti za produkciju, edukaciju i razvoj novih kulturnih sadržaja.
Programi Koncertnog ureda Zadar redovito se sufinanciraju sredstvima Ministarstva kulture i medija Republike Hrvatske, Zadarske županije, Turističke zajednice Grada Zadra, Turističke zajednice Zadarske županije, Hrvatske turističke zajednice te putem sponzorstava i drugih oblika potpore. Najveći dio financiranja osigurava osnivač, Grad Zadar.
Kroz kontinuirani rad na razvoju publike, poticanju glazbenog stvaralaštva, međunarodnoj suradnji i produkciji kvalitetnih kulturnih sadržaja, Koncertni ured Zadar tijekom posljednjeg desetljeća profilirao se kao jedna od ključnih kulturnih ustanova grada i nezaobilazan nositelj njegova glazbenog života.
-
magazin3 dana prijeFOTOGALERIJA / Nezaboravan koncert klape Intrade u Maslenici
-
magazin7 dana prijeNutricionisti za ljeto preporučuju ovo voće: Puno je vode, antioksidansa i važnih minerala
-
magazin7 dana prijeZnanstvenici otkrili zašto neki ljudi dobiju rak, a drugi ne. Evo u čemu bi mogao biti ključ
-
magazin6 dana prijeINICIJATIVA DM-A “ZAŠTITI SE… I UŽIVAJ NA SUNCU” / U subotu obavite besplatni dermatološki pregled u Zadru




