U državama članicama EU-a raste jaz u uključenosti djece u vrtiće, što u Hrvatskoj, u kojoj se i dalje bilježe velike regionalne i socioekonomske nejednakosti, zahtijeva snažnije djelovanje države i lokalnih vlasti, kaže se u tekstu osvrta Instituta za javne financije.

U periodičnoj publikaciji Instituta za javne financije ističe se da ciljne razine uključenosti djece mlađe od tri godine u rani i predškolski odgoj i obrazovanje (RPOO) nisu postignute ni na razini EU-a ni u Hrvatskoj, neovisno o socioekonomskoj skupini.

Da 2030. godine 45 posto djece mlađe od tri godine trebalo bi biti uključeno u RPOO, te 96 posto starije djecu predškolske dobi, ciljevi su Europske komisije.

Problem izraženiji kod siromašnijih
Ukupna uključenost se povećala, ali razlike među djecom različitog socioekonomskog statusa dodatno su porasle za čak 8,2 postotna boda u razdoblju od 2015. do 2024., odnosno s 12,1 na 20,3 postotna boda, kaže se.

Ni u skupini djece od tri godine do polaska u školu ciljevi još nisu ostvareni u EU-u i Hrvatskoj, no vidljiv je znatno veći napredak i u ukupnoj uključenosti i u smanjenju razlika.

Hrvatska je i dalje daleko od ciljne razine od 45 posto: u 2024. programe RPOO-a pohađalo je 34,6 posto djece koja nisu u riziku od siromaštva, dok je među djecom u rizičnoj skupini uključenost iznosila samo 8,2 posto, ističe se.

Iako je u proteklome razdoblju zabilježen rast uključenosti, razlike između djece različitoga socioekonomskog statusa znatno su se produbile. U odnosu na 2015., u 2024. je u Hrvatskoj jaz u uključenosti djece mlađe od tri godine prema socioekonomskome statusu narastao za 18,9 postotnih bodova (sa 7,5 na 26,4), što je dvostruko više od rasta zabilježenoga u EU-u. Dok je u Hrvatskoj jaz porastao, u susjednim zemljama poput Slovenije i Mađarske on se smanjio.

Pravo na mjesto u vrtiću
Uz socioekonomske razlike, u Hrvatskoj su izražene i značajne regionalne nejednakosti. Rezultati pokazuju veću uključenost djece u primorskim županijama i razvijenijim dijelovima u unutrašnjosti, dok je uključenost manja u slabije razvijenim područjima. Na takve razlike utječu ponajprije dostupnost vrtića i ukupna razvijenost pojedinog područja, kaže se.

Autorica Sara Čulo zaključno predlaže uvođenje zakonskog prava na mjesto u vrtiću, zatim uspostavu nacionalnog fonda za rani i predškolski odgoj i obrazovanje koji bi pomogao smanjiti regionalne razlike, kao i razvoj posebnih mjera usmjerenih na djecu iz ranjivih skupina. Naposljetku, ona smatra da bi određivanjem maksimalne cijene vrtića usluga mogla postati pristupačnija svim obiteljima.

Uključenost djece u RPOO ključna je za njihov kognitivni, socijalni i emocionalni razvoj, ali i za dugoročnu dobrobit društva. No vjerojatnost sudjelovanja u ranim obrazovnim programima i dalje uvelike ovisi o socioekonomskom statusu obitelji, zbog čega su djeca iz nepovoljnijih okruženja rjeđe uključena u RPOO, što dodatno produbljuje društvene nejednakosti. Osiguravanje dostupnih i kvalitetnih programa jedan je od najučinkovitijih načina smanjenja tih nejednakosti, kaže se.

Hrvatska nastavlja s opsežnim jačanjem svojih oružanih snaga narudžbom 18 francuskih samohodnih haubica Caesar Mk2 i 15 oklopnih vozila Serval. Potpisivanje ugovora dan ranije objavila je tvrtka KNDS France, a prenosi ukrajinski vojni portal Militarnyi. Ovi novi artiljerijski sustavi predstavljat će važnu komponentu vatrene podrške Hrvatske kopnene vojske. Vlada je krajem listopada odobrila nabavu, koja će se provesti putem europskog obrambenog instrumenta SAFE, navodi Militarnyi.

Moćne haubice Caesar Mk II
Francuski Caesar Mk II unaprijeđena je varijanta poznate samohodne haubice kalibra 155 mm, s maksimalnim dometom paljbe od 40 km pri korištenju standardnog streljiva.

Verzija Mk II donosi značajna poboljšanja, uključujući oklopnu kabinu s pojačanom balističkom i protuminskom zaštitom. Opremljena je i snažnijim dizelskim motorom od 460 konjskih snaga, novim automatskim mjenjačem te novom kotačnom šasijom proizvođača ARQUUS. Sustav također uključuje najnoviju verziju softvera za upravljanje paljbom.

Svestrana oklopna vozila Serval
Serval je lako oklopljeno višenamjensko oklopno vozilo s pogonom 4×4. Njegov oklop štiti posadu od paljbe iz malokalibarskog oružja, a posjeduje i pojačanu protuminsku zaštitu. Vozilo može prevoziti do 10 vojnika, uključujući dva člana posade.

Na bazi Servala moguće je razviti borbena, zapovjedna, izviđačka, evakuacijska i druga specijalizirana vozila. U borbenoj inačici, naoružanje se sastoji od borbenog modula s mitraljezom kalibra 12,7 mm ili 7,62 mm, ili automatskim bacačem granata kalibra 40 mm.

Ova nabava dio je šireg plana modernizacije Oružanih snaga RH. Podsjetimo, u studenom je odobrena i kupnja 44 najnovija glavna borbena tenka Leopard 2A8, kojima bi se trebale popuniti praznine nastale nakon isporuke tenkova Ukrajini.

Plenković: Produbili smo strateško partnerstvo
Premijer Andrej Plenković, koji je jučer u društvu ministra obrane Ivana Anušića i izaslanska Hrvatske gospodarske komore posjetio pariz i potpisao ugovor o nabavi oružja, zahvalio je francuskom predsjedniku Emmanuelu Macronu na pozivu u Francusku, istaknuvši kako vjeruje da će susret pridonijeti jačanju brojnih veza Hrvatske i Francuske.

“Naše strateško partnerstvo dodatno smo produbili potpisivanjem Akcijskog plana, kao i ugovora o suradnji u području obrane. Nakon nabave zrakoplova Rafalea, u Elizejskoj palači potpisali smo ugovor o nabavi samohodnih haubica Caesar – važan korak za naše oružane snage”, napisao je premijer Plenković.

Naglasio je i da kao saveznice u okviru EU-a i NATO-a, Hrvatska i Francuska zagovaraju postizanje pravednog i trajnog mira u Ukrajini, kojim se neće nagraditi agresora, nego poštovati ukrajinski suverenitet i temelje međunarodnog prava – dakle svega onoga na čemu je Europa i nastala.

Donosimo vam prognozu za vikend i tjedan od 8. do 12. prosinca.

Pretežno je oblačno diljem unutrašnjosti, ima mjestimice i magle koja smanjuje vidljivost, vozače se poziva na oprez. Promet otežavaju i kiša i rosulja u kopnenim krajevima.

Moru je sunce naklonjenije, no bura je jaka, ima i zabrana u prometu na pojedinim dionicama Jadranske magistrale. U nastavku subote bura će ipak malo slabjeti. Treba i dalje računati na kišu i rosulju mjestimice u unutrašnjosti. 

I tijekom nedjelje će biti tmurnije na kopnu, osobito prema istoku, gdje će još povremeno biti slabe oborine. Sunčana razdoblja su izglednija u drugom dijelu dana. Na Jadranu od jutra sunčanije, bura će slabjeti.

U novom tjednu stabilnije, jačanjem grebena anticiklone sa sjeveroistoka Europe. Temperature će postupno rasti, osim na Jadranu, temperature bi tijekom tjedna i u dijelovima unutrašnjosti mogle porasti do 15-ak stupnjeva.