Connect with us

Svijet

EU je zabranio BPA: Evo što trebate znati o ovom uobičajenom, toksičnom spoju

Objavljeno

-

BPA u tijelo ulazi u vrlo niskim koncentracijama, zbog čega se njegovi štetni učinci na zdravlje najčešće otkrivaju tek kada postanu ozbiljni,

Europska unija zabranila je upotrebu bisfenola A (BPA) krajem prošle godine, ali je bilo potrebno više od 20 godina znanstvenih istraživanja kako bi došlo do uklanjanja tog “tihog” toksina.

Bisfenol A, ili BPA, organski je spoj koji se sastoji od dva fenolna prstena (otuda naziv “bi” i “fenol”) povezana u sredini simetričnom molekulom propana. Najčešće se koristi u epoksidnim smolama (vrsti polimera), kao i u određenim vrstama plastike i nekim polikarbonatima.

U tijelo ulazi u vrlo niskim koncentracijama, zbog čega se njegovi štetni učinci na zdravlje najčešće otkrivaju tek kada postanu ozbiljni, prenosi The Conversation.

Njegova je funkcija učvršćivanje plastičnih materijala, sprečavanje kontaminacije hrane bakterijama i zaštita limenki od hrđanja. Međutim, njegova nekontrolirana i pretjerana upotreba u ambalaži dovela ga je na dugi popis spojeva koji su od simbola napretka postali primjeri štete po okoliš.

Ostali zabranjeni spojevi

Diklorodifeniltrikloroetan (DDT), sastojak većine insekticida proizvedenih tijekom 20. stoljeća, koji se također koristio u suzbijanju bolesti poput malarije, žute groznice i tifusa. Utvrđeno je da se akumulira u hranidbenim lancima, a njegova proizvodnja, upotreba, skladištenje i trgovina zabranjeni su širom svijeta krajem 20. stoljeća.

Freon, najrašireniji među klorofluorougljicima (CFC), široko korištenim rashladnim sredstvima u drugoj polovici 20. stoljeća. Istraživanja Maria Moline i Franka Sherwooda Rowlanda – objavljena u časopisu Nature 1974. godine, za koja su dobili Nobelovu nagradu 1995. – pokazala su kako CFC spojevi uništavaju ozonski omotač. Njihovo je istraživanje bilo ključno za potpisivanje Montrealskog protokola 1987. godine kojim se ograničava proizvodnja i upotreba tih tvari.

Heksaklorocikloheksan (HCH), najčešće korišten kao insekticid za suzbijanje štetnika u poljoprivredi. Danas je dokazana njegova toksičnost, a upotreba u EU strogo je ograničena. U nekim je državama potpuno zabranjen zbog svoje postojanosti u tlu.

Problematično je i što BPA ima posebnost oponašati strukturu prirodnih estrogena, zbog čega se klasificira kao endokrini disruptor.

Od početka 21. stoljeća preporučeni unos BPA značajno je smanjen. Primjerice, 2006. je Europska agencija za sigurnost hrane predložila ograničenje od 0,05 miligrama po kilogramu tjelesne mase dnevno. To je postupno smanjivano, a prema posljednjem izvješću iz 2023. iznosi samo 0,2 nanograma/kg tjelesne mase/dan – smanjenje od 250.000 puta.

BPA u okolišu

Postrojenja za pročišćavanje otpadnih voda koriste različite postupke za uklanjanje organskih tvari. Tercijarne, odnosno završne faze obrade (ozonizacija, UV zračenje i slično), dizajnirane su za uklanjanje spojeva koje konvencionalni biološki postupci ne mogu razgraditi. BPA zahtijeva specifičan tretman kako bi se spriječilo njegovo ispuštanje u rijeke, gdje može naštetiti divljim životinjama.

Razni fizički, kemijski i biološki sustavi mogu ukloniti do 95 posto BPA iz otpadnih voda. Međutim, njihova ugradnja povećava ukupne troškove obrade.

Zakonodavstvo o zaštiti okoliša

Jedna od prvih zemalja koja je donijela zakone o upotrebi BPA bila je Švedska, nakon kontroverzi oko njegove upotrebe u dudama za bočice za bebe. U srpnju 2012. Švedska je odobrila zabranu upotrebe BPA u lakovima i premazima koji se koriste u ambalaži za hranu namijenjenu djeci mlađoj od tri godine.

Europska unija osjetno je kasnila, ali 19. prosinca prošle godine objavljena je Uredba Komisije (EU) 2024/3190 pod nazivom “o upotrebi bisfenola A (BPA) i drugih bisfenola i njihovih derivata u određenim materijalima i predmetima koji dolaze u dodir s hranom”, a stupila je na snagu 20. siječnja ove godine.

Glavne smjernice Uredbe

Zabrana upotrebe BPA i njegovih soli u proizvodnji materijala i predmeta koji dolaze u dodir s hranom, kao i zabrana stavljanja takvih proizvoda na tržište EU ako su proizvedeni pomoću BPA.

Uvedena su prijelazna razdoblja (od 18 do 36 mjeseci, ovisno o vrsti proizvoda) za primjenu zakona, posebno za proizvode za jednokratnu i višekratnu upotrebu u dodiru s hranom.

Pristup je utemeljen na načelu “bolje spriječiti nego liječiti”. Ovo preventivno zakonodavstvo temelji se na znanstvenim dokazima i ima za cilj smanjiti štetan utjecaj na ljude i okoliš te, nesumnjivo, smanjiti ekonomske troškove obnove ekosustava i zdravlja.

 
Nastavi čitati
Kliknite za komentar

Ostavite komentar

Vaša adresa e-pošte neće biti objavljena. Obavezna polja su označena sa * (obavezno)

Svijet

Orban: Europa ima dvije opcije, jedna vodi izravno u rat

Objavljeno

-

Mađarski premijer Viktor Orban izjavio je da je rat između Rusije i Ukrajine doveo Europu do “povijesne prekretnice”, naglasivši da američki predsjednik Donald Trump “nije odustao od svoje namjere da donese mir Ukrajini”.

Orban je rekao da se Europa sada suočava s “dva moguća puta”.

“Možemo se vratiti s ove slijepe ulice i konačno se ujediniti iza mirovne inicijative predsjednika Trumpa, uključujući i briselske birokrate. To bi zahtijevalo od čelnika koji zagovaraju rat da se suoče s činjenicom da su u protekle tri i pol godine trošili teško zarađeni novac Europljana na rat koji se ne može dobiti na bojnom polju”, rekao je.

Orban: Europa ima dvije opcije, jedna vodi izravno u rat
Druga opcija, rekao je, vodi “izravno u rat”.

“Ako europski čelnici koji zagovaraju rat nastave slati novac i oružje Ukrajini bez podrške Sjedinjenih Država, otvorit će put europsko-ruskom sukobu. Europa samo previše dobro zna kamo taj put vodi, a posljedice su oduvijek bile tragične”, rekao je Orbán.

Naglasio je da “nema sumnje koji put Mađarska bira, to je put mira.“

“Ovo je mandat koji nam je dao mađarski narod, a diktiraju ga moral i zdrav razum. Danas u tom duhu šaljem pismo predsjedniku Europske komisije“, dodao je.

 
Nastavi čitati

Svijet

Slovenci sutra izlaze na referendum o potpomognutom samoubojstvu

Objavljeno

-

Slovenci sutra biraju hoće li podržati ili odbaciti nedavno usvojeni “Zakon o pomoći pri dobrovoljnom okončanju života”, na drugom referendumu u dvije godine o potpomognutom samoubojstvu. Slovenija je postala prva istočnoeuropska zemlja koja je legalizirala potpomognuto samoubojstvo, ali to možda promijeni rezultat sutrašnjeg zakonodavnog referenduma.

Slovenski je parlament u srpnju ove godine usvojio zakon s 50 glasova “za” i 34 “protiv”, a troje zastupnika bilo je suzdržano. Prethodno je 2024. godine 55 posto birača na savjetodavnom referendumu podržalo pravo na potpomognuto samoubojstvo. Inijacitivu za referendum potpisalo više od 46.000 građana
Ubrzo se pojavila inicijativa za referendum o odbacivanju zakona koji je pokrenula skupina na čelu s konzervativnim aktivistom Alešom Primcem i ima potporu oporbe, crkve i dijela zdravstvenih stručnjaka. Potpisalo ju je više od 46.000 građana.

Birači će na referendumu morati odgovoriti na pitanje: “Jeste li za uvođenje zakona o potpomognutom umiranju, koji je Državni zbor usvojio na sjednici 24. srpnja 2025.?”

Za odbacivanje zakona moraju se zadovoljiti dva uvjeta – da većina birača koji izađu na referendum glasaju protiv te da najmanje 20 posto svih birača glasa protiv. Prema podacima slovenskog ministarstva unutarnjih poslova, Slovenija ima 1.696.025 registriranih birača. Minimalan broj glasova potrebnih za odbacivanje zakona iznosi 339.205, prenijela je ranije STA. Što piše u izglasanom zakonu?
Prema izglasanom Zakonu o pomoći pri dobrovoljnom okončanju života, pacijenti u Sloveniji dobili bi pristup potpomognutom samoubojstvu. Ukoliko se uvaži zahtjev pacijenta, isti će dobiti supstancu kojom će si sam okončati život.

Pacijenti će morati dva puta izraziti svoju namjeru svom liječniku prije podnošenja formalnog zahtjeva, što će onda morati odobriti neovisni liječnik. Njihovu sposobnost donošenja odluke također će procijeniti psihijatar. Zdravstvenim radnicima se zadržava pravo da odbiju sudjelovati u ovoj proceduri.

Pravo neće moći biti korišteno u slučajevima neizdržive patnje koja je posljedica mentalne bolesti i za mlađe od 18 godina. Eutanazija, odnosno smrt od ruke njegovatelja na zahtjev bolesnika, ostaje zabranjena.

Prvi djelomični rezultati očekuju se nakon zatvaranja birališta u 19 sati, a službeni rezultat bit će potvrđen tek nakon 4. prosinca, kada se potvrdi konačan broj birača i utvrdi je li postignut kvorum za odbacivanje zakona, objavila je STA.

 
Nastavi čitati

Svijet

Institut: Gotovo desetina njemačkih kompanija u kritičnom stanju

Objavljeno

-

Gotovo svaka deseta njemačka tvrtka smatra da se nalazi u kritičnom stanju, a posebno je teška situacija u sektoru maloprodaje, pokazalo je u petak istraživanje instituta Ifo.

U listopadu ove godine 8,1 posto tvrtki iskazalo je bojazan za opstanak, nasuprot njih tek 7,3 posto u istom razdoblju prošle godine, objavio je institut za ekonomska istraživanja sa sjedištem u Münchenu.

“Broj korporativnih stečajeva stoga će vjerojatno ostati visok u mjesecima koji dolaze”, rekao je voditelj istraživanja u Ifou Klaus Wohlrabe.

Nedostatak narudžbi najveća prijetnja
Tvrtke u svim sektorima najvećom prijetnjom smatraju nedostatak narudžbi budući da im donosi uska grla u likvidnosti.

Pritišću ih i povećani operativni i troškovi radnika te slabija potražnja koja im smanjuje prihod, a dodatne probleme stvara im i birokracija.

“Zbog nedostatka novih narudžbi, slabe potražnje i sve jače međunarodne konkurencije, brojne tvrtke su pod pritiskom”, dodao je Wohlrabe.

Maloprodaja i usluge najugroženije
U posebno je teškom položaju, prema institutu, maloprodajni sektor, s 15 posto ispitanika koji imaju izrazite ekonomske probleme. U listopadu lani njihov je udio iznosio 13,8 posto.

Strah od stečaja pojačan je i u uslužnom sektoru, pokazalo je istraživanje, pa tako otprilike 7,6 posto tvrtki smatra da im je ekonomski opstanak ugrožen. U listopadu lani njihov udio iznosio je 5,8 posto.

Situacija u industriji neznatno se pak poboljšala, prema padu udjela tvrtki koje stanje ocjenjuju kritičnim za pola postotna boda, na 8,1 posto.

Osjetno je pak splasnuo pesimizam među građevinskim tvrtkama, zahvaljujući pojačanoj aktivnosti, pa se udio tvrtki koje strahuju za opstanak spustio sa 7,9 na 6,3 posto.

 
Nastavi čitati
Oglasi
Oglasi
Oglasi
Oglasi
Oglasi
Oglasi

U trendu