ZADAR / ŽUPANIJA
FOTO / U Zadru proslavljena Nedjelja Božjeg milosrđa u Jubilejskoj godini
Na Nedjelju Božjeg milosrđa, 27. travnja, održana je središnja proslava Godine jubileja u Zadarskoj nadbiskupiji. Svečano misno slavlje na Forumu u središtu Zadra predvodio je zadarski nadbiskup Milan Zgrablić.
Propovijed nadbiskupa Zgrablića donosimo u cijelosti.

„Zauzimajte se za dobro pred svim ljudima“
(Rim 12, 17)
Draga braćo i sestre, dragi hodočasnici nade!
Danas, u uskrsnom ozračju i radosti, na Nedjelju Božjeg milosrđa u Jubilejskoj godini, okupljeni smo u Zadru, srcu naše Zadarske nadbiskupije, da zajedno slavimo ono što je temelj našega postojanja: Božje milosrđe i kršćansku nadu.
- Božje milosrđe
Božje milosrđe nije neka apstraktna Božja osobina, neka općenita dobrohotnost. Bog nam je svoje milosrđe pokazao i darovao u svome Sinu Isusu Kristu. Krist je lice Božje ljubavi okrenuto prema čovjeku, osobito onom grešnom, ranjenom, izgubljenom. Milosrđe je konkretna Božja ljubav koja se daruje iz Srca Isusova probodenog na križu i izlijeva pred čovjekovom slabošću, koja prašta, podiže, liječi, vraća smisao i dostojanstvo. Sveti Ivan Pavao II., koji je 30. travnja Jubilejske 2000. godine utemeljio Nedjelju Božjeg milosrđa, govorio je: “Milosrđe je drugo ime za ljubav koja razumije, oprašta i podiže.”
Božje milosrđe je srce Evanđelja, Radosna vijest, poruka i snaga nama: milosrđe koje nas traži kao Dobri Pastir, koje hita ususret kao Otac rasipnom mlađem sinu i onom starijem, srditom; milosrđe kao Gospodar koji ne vlada nego služi; milosrđe koje pere noge svojim učenicima, koje na križu moli: „Oče, oprosti im jer ne znaju što čine!“, koje teče iz Probodenog Srca Isusova, koje na uskrsno jutro dolazi zatvorenim srcima i kaže: „Mir vama!“, koje se izlijeva na nas u daru Duha Svetoga, koje nas čini djecom Božjom i omogućuje nam da suuskrsnemo s Kristom. Milosrđe je Božje Srce koje nam se daruje u snazi Kristova uskrsnuća i čini novim stvorenjima.
Božje milosrđe nikoga i nikada ne odbacuje, ali, također, ni pred kim ne relativizira istinu. Božje milosrđe ne znači odobravanje, umanjivanje težine ili negiranje grijeha i zla, nego pokazuje neumornu Božju želju da nas spasi od grijeha, da nas iscijeli i oslobodi, da nas učini dionicima svoga vječnog života, svoje svetosti.
U ovoj Jubilejskoj godini, Crkva nas poziva da iznova doživimo snagu Božjeg oproštenja i oprosta i radost osobne obnove, što nas osposobljava i potiče da se zauzimamo za dobro pred svim ljudima (usp. Rim 12, 17).
Milosrđe i nada idu ruku pod ruku. Jer onaj tko je doživio Božje milosrđe, ne može biti čovjek bez nade. I tko je iskusio Božje oproštenje i milosrđe, zna kako je velika Božja vjernost, dobrota i nježnost. To iskustvo rađa i njeguje nadu.

- Nada – otvorena vrata milosrđu
Današnja nas liturgija, u duhu bule pape Franje „Nada ne postiđuje“ kojom se najavljuje Jubilejska godina, podsjeća na jedno duboko iskustvo: „U srcu svakog čovjeka prebiva nada kao želja i očekivanje dobra, iako sam ne zna što mu sutra nosi“ (br. 1).
U svijetu punom neizvjesnosti, straha, podjela i boli, ovo naše okupljanje je znak. Znak da nismo odustali od nade. Znak da Crkva ne stoji na mjestu, nego korača. Znak da Bog nije daleko – nego prisutan.
Papa nas poziva da čitamo znakove vremena, ne zatvorenih očiju i srca, nego gledajući i prepoznajući koliko je dobra još uvijek u svijetu, u srcu svakog pojedinca, kako se ne bismo smatrali ophrvani zlom (usp. Isto, br. 7). I zato danas, na poseban način, želimo zahvaliti i dati priznanje svima koji čine dobro – pojedincima, obiteljima, zajednicama, institucijama, onima koji tiho, svakodnevno, bez aplauza, bez medija, bez reflektora, žive evanđelje u svakodnevici.
- Nada – sidro života
Kršćanska nada nije površni optimizam ni slijepo očekivanje. Ona je, kako nam simbolički tumači sv. Ambrozije, sidro: „Kao što sidro ubačeno u more štiti lađu od odvlačenja i drži je čvrsto na mjestu, tako i nada drži čvrsto i jača vjeru.“
No, znamo, sidro ne zaustavlja oluju, ali nas drži sigurnima usred nje.
A vjetrovi i u naše vrijeme su mnogi, a valovi koje stvaraju visoki i pogubni.
Deklaracija o ljudskom dostojanstvu Dikasterija za nauk vjere, Dignitas infinita (Beskonačno dostojanstvo), koju je papa Franjo supotpisao na Blagovijest 2024. godine, piše u prvom broju: „Beskonačno dostojanstvo, utemeljeno na samom postojanju, pripada svakoj ljudskoj osobi, i iznad je svih okolnosti i bilo kakve situacije u kojoj se ona nalazi“ (Dignitas infinita, 1). Ovo dostojanstvo u koje je utkana kršćanska nada proizlazi iz Božjeg stvaranja i obnavlja se djelom Kristova poslanja u kojem se ostvaruje otkupljenje ljudske osobe i ljudskog dostojanstva.
Navedena Deklaracija podsjeća nas i upozorava i na teške rane čovječanstva, snažne vjetrove i opasne valove koji prijete ljudskom dostojanstvu i gase nadu života. To su: siromaštvo koje je sramota naše civilizacije; ratovi koji uništavaju nacije, siju mržnju i ranjavaju duše; migranti koji postaju broj, a ne osoba. To su, nadalje: nasilje nad ženama, zloupotrebe djece, abortus, eutanazija, surogat majčinstvo, rodna ideologija, digitalno nasilje. Sve to nisu apstraktni problemi – to su životi, to su osobe, to su sudbine koje vape za pravdom, istinom i nadom.
Ovo suvremeni oblici vrše nasilje nad nadom i nad ljudskim dostojanstvom, te mijenjaju civilizaciju u kojoj živimo.
Nismo imuni na ovaj mentalitet. Ovi valovi i vjetrovi i nama prijete. U ovaj nas svijet Bog šalje kako bismo razapeli jedra nade i pustili da nas sila Duha vodi prema pobjedi života.

- Graditelji nade
Braćo i sestre!
Danas na ovom susretu, s nadom na koju nas potiče i poziva papa Franjo (usp. Isto, br. 8 – 16), gledamo u budućnost i iskreno molimo:
– Neka se nada ostvari kao mir u svijetu i mir u srcu svake osobe, kao prisutnost pravde, razumijevanja, poštovanja. Mir se postiže srcem koje vjeruje u pomirenje. Mir se gradi djelima. Mi smo pozvani biti mirotvorci – u vlastitom domu, na poslu, u društvu.
– Neka se nada ostvari u želji za prenošenjem života i u odgovornom očinstvu i majčinstvu. Roditelji nisu samo biološke figure – oni su prvi učitelji života, ljubavi i vjere. Svaka majka i otac koji ustrajno i predano žive svoje roditeljsko poslanje – čine dobro, oblikuju budućnost, stvaraju prostor u kojem dijete raste ne samo u sigurnosti, nego u vjeri i ljudskosti.
– Neka se nada rodi u mladima, da ne izgube povjerenje u život. Pružimo im ruke, slušajmo ih, budimo im oslonac. Pratimo ih dobrim primjerom i molimo za njih.
– Neka se nada ostvari u bolesnima i starijima, djedovima i bakama, neka osjete da nisu sami. Činiti dobro znači posjetiti, nazvati, donijeti lijek, moliti za nekoga. Činiti malena djela velikog srca.
– Neka se nada ostvari u siromašnima, onima koji žive u teškim uvjetima. Činiti dobro znači dijeliti, znači biti darežljiv, znači graditi pravednije društvo u kojem dobra nisu samo u rukama nekolicine.
– Neka se nada rodi u osobama s invaliditetom, među migrantima, izbjeglicama, u onima koji traže dom. Činiti dobro znači vidjeti osobu, a ne problem.

- Poziv na ostvarenje nade
Braćo i sestre!
U svijetu u kojem je lako postati hladan, zatvoren, sebičan – danas nas ovo okupljanje poziva na ono temeljno: da vjerujemo i ljubimo djelima, a ne samo riječima. Da svaki dan našeg života bude odgovor na Božju ljubav.
I zato se možemo danas, i svaki dan iznova, pitati: što sam danas učinio za Boga, moju obitelj, bližnjega, moju Domovinu, ovaj svijet? Ne mislim samo na molitvu, dolazak na misu, izgovorene riječi… nego: što sam učinio konkretno – u ljubavi, u služenju, u dobroti – za Njega, za Boga? Bog je prvi kojem trebamo iskazivati ljubav, a bližnji je onaj po kome se ta ljubav mora ostvariti. Jer ono što činimo drugima, činimo Njemu. Isus nam je to jasno rekao: “Što god učiniste jednom od ove moje najmanje braće, meni učiniste” (Mt 25, 40). U ovome je sadržan i naš vječni sud, naše nepropadljivo dobro.
Sv. Majka Tereza iz Kalkute to je jednostavno, ali snažno sažela riječima: „Ne možemo svi činiti velika djela, ali možemo činiti mala djela s velikom ljubavlju.“
Bog ne traži od nas senzacionalne podvige. Traži srce. Traži svakodnevnu vjernost u malim stvarima. Papa Franjo će više puta reći kako Crkva mora biti poput poljske bolnice nakon bitke (prvi puta izrekao 19. rujna 2013.). Mi smo Crkva – Narod Božji. Svi mi dolazimo iz bitke, one duhovne, obiteljske, osobne, društvene. Zato mi, Crkva, naše župne zajednice kao i civilno društvo, moraju biti mjesto pomoći, liječenja, ozdravljenja… Trebamo pitati drugoga: „Gdje te boli? Kako ti mogu pomoći?“, a sebe: “Jesam li oprostio? Jesam li pomogao? Jesam li bio tu kad je trebalo?“.
To je vjera na djelu. To je nada koja se utjelovila. „Vjera bez djela je mrtva“ (Jk 2, 28), reći će nam sv. Jakov. Dobra djela jesu utjelovljena nada koja ne vodi prema razočaranju. Tu se naša vjera pokazuje stvarnom. Jer „vjera bez djela je jalova“ Jak 2, 20). A dobro koje činimo nije samo moralna obveza – to je naš put srca i radosti, savjesti i slobode, put posvećenja i vječnog spasenja, vječnog života. Čineći dobro se preobražavamo, postajemo sve sličniji našem Stvoritelju. Kroz ljubav postajemo ono zbog čega nam je Bog darovao život, ostvarujemo ono najbitnije na što smo pozvani: biti živa slika Božja.
Papa Benedikt XVI., u enciklici Deus caritas est (Bog je ljubav), piše: „Na početku kršćanskoga života ne stoji etička odluka ili neka velika ideja, nego susret s događajem, s Osobom, koja životu daje novi obzor i time konačni pravac” (br. 1).
Učinimo nešto lijepo za Boga – svaki dan. Ne zato da nas drugi vide i hvale, nego zato što nas Bog gleda, zato što time ostvarujemo sebe. I jer u tome pronalazimo radost, mir i istinsku slobodu. Učinimo dobro zato što vjerujemo Isusovim riječima: „Tko napoji jednoga od ovih najmanjih samo čašom hladne vode zato što je moj učenik, zaista, kažem vam, neće mu propasti plaća” (Mt 10, 42).

- Hodočašće nade u vjernosti identitetu
Braćo i sestre!
Ove godine, dok obilježavamo i 1100 godina od početka hrvatskoga kraljevstva, želimo se danas sjećati i naših korijena – ne toliko povijesnih, nego duhovnih. U toj dubokoj i bogatoj baštini utkano je ono što nas čini narodom: vjera, kultura, jezik, ali i krv onih koji su položili život za slobodu i dostojanstvo Domovine. U kontekstu Jubilejske godine s geslom “Hodočasnici nade”, kršćansko domoljublje poprima osobitu dubinu – jer nada uključuje i želju za sigurnom budućnošću našeg naroda, za njegovim dobrim i pravednim razvojem. A imamo razloga da budemo zabrinuti.
Kršćansko domoljublje počinje sviješću o vlastitom identitetu i odgovornosti. To je ljubav koja ne isključuje, nego oblikuje. Kardinal bl. Alojzije Stepinac jasno je rekao: „Ljubiti svoj narod ne znači mrziti tuđe, već poštovati ono što je tvoje i ne dopustiti da se ono zgazi“. To je ljubav koja gradi, koja poštuje i ne dopušta da se naše naslijeđe, stečeno mukom i žrtvom, suzama i krvlju, zaboravi ili prezre.
Domovina nam nije darovana besplatno. Prošla je kroz vjekove progona, napada, i na kraju Domovinskog rata – čije se žrtve ne smiju zaboraviti. Ljubav prema Domovini danas nije samo osjećaj, nego i poziv – da budemo dostojni onih koji su je branili.
Spomenimo danas, između ostalih, slugu Božjeg Ivu Mašinu, mladića, mučenika, koji je u vremenu komunizma izgubio život samo zato što nije htio pogaziti vjeru u Boga ni izdati svoje domoljublje. Sluga Božji don Eugen Šutrin, također mučenik iz mržnje prema vjeri, nije htio napustiti svoj rodni zavičaj i sa svojom obitelji otići u Ameriku, jer je želio služiti kao svećenik Božji svome narodu u Domovini. Oni, i mnogi drugi, pokazali su kako vjera u Krista, istinsko bogoljublje i domoljublje, može biti snaga i u najmračnijim trenucima. I zato su oni nama danas poticaj i ohrabrenje da ih nasljedujemo.
U vremenu globalizacije, skrivanja i brisanja kršćanskog identiteta u Europi, diktature relativizma (papa Benedikt XVI.) u kojem pojedinac sebe stavlja kao vrhovnu normu dobra, i diktature ravnodušnosti (papa Franjo) u kojem svatko gleda samo svoj osobni interes, gdje se sve stavlja pod znak upitnika, pa čak i pod izlikom brige i poštivanja tuđeg identiteta i uvjerenja, osobito je važno znati tko smo. Naš identitet nije zastarjeli mit, nego živa poveznica s onim što jesmo i što želimo ostati. Ako izgubimo kršćanski i narodni identitet, osušio nam se korijen, izgubit ćemo i sposobnost da istinski volimo svoju Domovinu. Stablo bez korijena, kao ni sidro bez čvrstog tla, ne može odoljeti ni slabim vjetrovima. Pojedinac i narod bez svijesti o svojim kršćanskim korijenima i bez svog jasnog identiteta pogodno su tlo za mnoge manipulacije svakakvih ideologija i interesa (usp. Papa Franjo, Fratelli tutti, br. 13).
Zato budimo ponosni na naš kršćanski identitet – ne iz prkosa i obijesti, nego iz zahvalnosti – na baštinu koju su nam ostavili naši pređi: vjeru, jezik, kulturu, narodnu svijest. Naša je zadaća danas ustrajati u dobru, prenositi kršćansku istinu i čuvati ono što nas oblikuje i učvršćuje u dostojanstvu djece Božje. Kršćansko domoljublje danas znači moliti, raditi, činiti dobro, žrtvovati se, čuvati i njegovati svoju kulturu i običaje, svjedočiti i odgajati nove naraštaje u ljubavi prema Bogu i svom narodu. Doprinositi svojoj domovini znači živjeti i donositi zakone utemeljene na naravnim i moralnim kršćanskim principima. Kao hodočasnici nade, idemo naprijed, ali ne sami – nego s Kristom. On je naš Put, Istina i Život (usp. Iv 14, 6). Krist je sigurnost nade koja je položena u naša srca i koja ne razočarava (usp. Rim 5, 5).

- Zajedništvo sa svetima
Braćo i sestre!
Sveci su osobe koji su herojski, bez kompromisa, živjeli kreposti vjere, nade i ljubavi. Papa Benedikt XVI. će reći da svece „očima vjere vidimo kako sjaje poput zvijezda pune slave na Božjem svodu” (Homilija, 1. studeni 2006.). Mi i danas ispovijedamo vjeru u „općinstvo svetih“ (Simbol vjere), zajedništvo zemaljske i nebeske Crkve. Znak naše povezanosti s njima i zahvala za duhovnu baštinu koju su nam ostavili i od koje i mi živimo jest i naša današnja procesija ulicama Poluotoka. Procesija će biti znak naše vjere u općinstvo svetih, ali i svjedočanstvo da i mi želimo biti svetima blizu, njih hrabro nasljedovati u našim okolnostima života, biti „hodočasnici nade“ na putu kojim su i oni išli, prema cilju koji su oni postigli. Ova procesija je produžetak ove euharistije: Božji narod u hodu, zemaljska i nebeska Crkva zajedno, s pogledom prema Kristu Uskrslom, u nebo. S nogama smo na zemlji, a srcem u zajedništvu s onima koji su pobijedili zlo dobrotom, koji su puni slave Božje poput zvijezde na nebu.

Zahvala
Hvala vama, dragi hodočasnici nade. Hvala što ste ovdje. Što ste došli kako bi bili znak jedni drugima, kako bi bili zajednički odgovor na vapaj naše nade.
Nemojmo zaboraviti: graditi bolje društvo nije samo politička i ekonomska misija – to je duhovni poziv. Pozvani smo, svatko, bez iznimke, svatko, graditi društvo u kojem će svaka odluka biti utemeljena na istini evanđelja, dobroti, milosrđu i uzajamnom poštovanju. Želimo biti dio društva koje ne štiti samo interese, nego brani čovjeka i njegovo beskonačno dostojanstvo – svakog čovjeka – od začeća do prirodne smrti.
Sidro je bačeno. Nada je s Kristom uskrsnula. Oluje će doći, ali mi se ne bojimo. Drži nas Kristova nada, a nada s njime ne postiđuje (usp. Rim 5, 5). Kada činimo dobro donosimo mnogo roda (usp. Iv 15, 16). Dobro nikad ne ostaje bez ploda.
Na kraju, neka nas Krist – naša Nada – u ovoj Jubilejskoj godini učvrsti u dobru, utješi u slabosti i ohrabri za djelovanje. Blažena Djevica Marija, Majka Crkve, Majka naša i Kraljica Hrvata, neka nas zagovara na hodočasničkom putu nade.
Amen.
+ Milan Zgrablić,
nadbiskup
Zadar, Forum, 27. travnja 2025.

Foto: I. Grbić
ZADAR / ŽUPANIJA
FOTO / Viktorija, Monika, Mihael, Viktoria i Antonija ovog su ljeta ojačali tim OB Zadar
Viktorija, Monika, Mihael, Viktoria i Antonija ovog su ljeta ojačali tim Opće bolnice Zadar. Mladi zdravstveni djelatnici, netom nakon završetka Škole za medicinske sestre Vinogradska u Zagrebu, svoje su prvo radno iskustvo odlučili steći upravo u Zadru.
Na pitanje zašto baš Zadar, odgovor je bio jednostavan: „Htjeli smo ljeto provesti na moru, ali radeći u struci“, složno odgovaraju.
No, iza te odluke krije se ipak puno više od jednog ljeta uz more. Od prvog dana postali su dio naših timova, a ono što su posebno istaknuli jest način na koji su ih kolegice i kolege prihvatili. Očekivali su kako neće dobiti priliku za samostalan rad, očekivali su preopterećene kolegice koje im se ne stignu posvetiti, a dočekali su ih ljudi koji su imali i volje i vremena pokazati, objasniti i ohrabriti ih.

Na Jedinici intenzivnog liječenja Viktorija je prvi put sudjelovala u postupcima s kojima se tijekom školovanja nije imala priliku susresti, poput asistiranja pri postavljanju centralnog venskog katetera. Posebno ističe kako su joj kolegice svojim pristupom pokazale koliko znanje i iskustvo znače, ali i koliko je važna podrška mladom čovjeku koji tek ulazi u profesiju. „Sve će mi ovo jako dobro doći u nastavku mog radnog puta“, kaže nam.

Na Jedinici intenzivnog liječenja još je jedna Viktoria. „Ja sam ipak bez onog „j“ u imenu“, razbija šalom prve minute našeg razgovora o radu na jednom od najzahtjevnijih odjela. Posebno je istaknula organizaciju rada, suvremenu opremu i kolegice koje su uvijek spremne pokazati i objasniti. „Odgovaraju mi dinamični odjeli poput JIL-a, a ovo mi je iskustvo dodatno učvrstilo želju za radom u bolnici“, zaključuje.

Monika, koja je svoje prve radne dane provela na Odjelu za abdominalnu kirurgiju, kaže kako joj se svidjela dinamika odjela i količina znanja koju svakodnevno usvaja. „Iznenadila me je opremljenost odjela, ali ipak najviše spremnost svih članova tima da mi pomognu.“

Mihael je svoje iskustvo na Objedinjenom hitnom bolničkom prijamu opisao kao veliki profesionalni iskorak. Nakon početnog učenja uz kolege, dobio je priliku samostalno raditi i susresti se s različitim hitnim stanjima, od moždanih udara i bolova u prsima do prijeloma, intoksikacija i drugih hitnih situacija. „Upravo mogućnost da postupno preuzmem odgovornost vidim kao najveću vrijednost ovog ljetnog rada“, kazao nam je Mihael.

Antonija s Odjela za koronarnu skrb naglašava kako joj je najvažnije bilo iskustvo prvog samostalnog rada. „Posebno cijenim to što su kolegice uvijek dostupne za pomoć i objašnjenje te što su me od prvog dana prihvatile kao dio tima.“
Posebnu vrijednost u organizaciji boravka mladih zdravstvenih djelatnika imala je suradnja Opće bolnice Zadar i Sveučilišta u Zadru, zahvaljujući kojoj su bili smješteni u Srednjoškolskom đačkom domu. Ovakav oblik suradnje važan je korak u stvaranju uvjeta za dolazak djelatnika u našu ustanovu. Istodobno, iskustvo ovog ljeta dragocjena je podloga za daljnje planiranje i pronalaženje najboljih rješenja kako bi uvjeti smještaja u budućnosti bili još kvalitetniji i prilagođeniji potrebama mladih kolega.
Iako su u Zadar došli zbog ljeta, iz Donatova grada ne odnose tek miris mora. U metropolu nose znanje, iskustvo, samopouzdanje i uspomene na prve profesionalne korake. Posebno nas veseli što svi oni svoju budućnost vide u javnom zdravstvenom sustavu. Možda je upravo ovo ljeto bilo početak njihove priče sa Zadrom, a mi se nadamo da će se njihove profesionalne staze ponovno susresti s našom bolnicom.
Tekst i foto: OB Zadar
ZADAR / ŽUPANIJA
Novi korak APN-a u rješavanju pitanja stambenog zbrinjavanja u Zadru
APN je provela otvoreni postupak nabave usluga izrade projektne dokumentacije za izgradnju jedne višestambene zgrade u Zadru.
Na temelju provedenog postupka javnog nadmetanja za usluge izrade projektne dokumentacije za izgradnju jedne višestambene građevine sa 130 stanova na k.č.br. 4520/6, k.o. Zadar, na Smiljevcu, iz Programa društveno poticane stanogradnje, Agencija za pravni promet i posredovanje nekretninama je 30. srpnja 2026. godine donijela Odluku o odabiru zajednice ponuditelja TRINAS INŽENJERING d. o. o. – nositelj i Dies d.o.o. – član, s ponuđenom cijenom usluga u iznosu od 224.000,00 EUR (bez PDV-a).
Protiv te odluke može se izjaviti žalba Državnoj komisiji za kontrolu postupka javne nabave u roku deset dana od primitka odluke. Zaprimljeno je ukupno 7 ponuda.
Nakon isteka žalbenog roka, slijede daljnje aktivnosti na sklapanju Ugovora o izradi projektne dokumentacije.
Početkom svibnja ove godine, u Zadru je potpisan Ugovor o darovanju zemljišta za potrebe gradnje stanova za priuštivo stanovanje na Smiljevcu između Grada Zadra i APN-a, dok su početkom ožujka 2026. godine gradonačelnik Šime Erlić i ravnatelj APN-a Dragan Hristov potpisali predugovor o gradnji POS stanova na predjelu Smiljevac.
Za izgradnju komunalne infrastrukture (prometnica sa svom ostalom infrastrukturom) na navedenom području izdana je građevinska dozvola 25. travnja 2025. godine. Do sada je po programu POS-a u Zadru izgrađeno ukupno 536 stanova što Zadar stavlja u sami vrh po izgradnji POS stanova u Hrvatskoj. Dragan Hristov, ravnatelj APN-a u svibnju je u Zadru naglasio kako će cijene tih stanova biti daleko ispod tržišnih. Kvadrat će se prodavati za nešto više od dvije tisuće eura, a budući da će kupci imati pravo i na povrat pola poreza za nekretninu, efektivno bi kvadrat trebali platiti manje od dvije tisuće eura.
Prema konačnoj listi reda prvenstva za kupnju stana po Programu društveno poticane stanogradnje nalazi se ukupno 1153 potencijalni kupac.
ZADAR / ŽUPANIJA
Koncertni ured Zadar ima novog ravnatelja; na čelo kulturne ustanove stiže Ivan Šatalić
Upravno vijeće Koncertnog ureda Zadar predložilo je gradonačelniku Šimi Erliću imenovanje Ivana Šatalića, univ.mag.mus. za ravnatelja ustanove.
Nakon provedenog javnog natječaja za imenovanje ravnatelja Koncertnog ureda Zadar, Upravno vijeće Koncertnog ureda Zadar predložilo je gradonačelniku Grada Zadra imenovanje Ivana Šatalića, univ. mag. mus., za ravnatelja ustanove. Gradonačelnik Erlić prihvatio je prijedlog Upravnog vijeća.
Ivan Šatalić rođen je 1979. godine u Zadru, a podrijetlom je s otoka Rave. Nakon završene Gimnazije Franje Petrića u Zadru diplomirao je solo pjevanje na Muzičkoj akademiji u Zagrebu – Područnom odsjeku u Rijeci te stekao zvanje sveučilišnog magistra muzike.
O karijeri Ivana Šatalića
Njegov dosadašnji profesionalni put u velikoj je mjeri bio usmjeren upravo prema područjima koja čine temelj djelovanja Koncertnog ureda Zadar – glazbenoj umjetnosti, koncertnoj produkciji, radu s umjetnicima te organizaciji i provedbi kulturnih programa. Kao dugogodišnji član Opere Hrvatskog narodnog kazališta u Zagrebu i operni solist stekao je iskustvo rada u jednom od najsloženijih umjetničko-produkcijskih sustava u Hrvatskoj. Nastupao je u brojnim opernim i koncertnim produkcijama te surađivao s istaknutim hrvatskim i međunarodnim dirigentima, upoznajući izravno način funkcioniranja velikih kulturnih institucija i rada s umjetnicima.
Njegova koncertna djelatnost odvijala se u Hrvatskoj i inozemstvu. Među međunarodnim nastupima posebno se izdvajaju solistička izvođenja Mozartova Requiema u pariškoj crkvi La Madeleine, dok je sudjelovanjem u praizvedbama djela hrvatskih skladatelja pokazivao interes i za suvremeno glazbeno stvaralaštvo te razvoj novih programa.
Uz umjetnički rad, značajan dio karijere posvetio je organizacijskim i produkcijskim poslovima. Već tijekom studija bio je uključen u pripremu i realizaciju koncertnih događanja, a kroz rad s glazbenim sastavima, klapama i zborovima te različitim kulturnim projektima stjecao je iskustvo u organizaciji programa, koordinaciji suradnika i provedbi kulturnih sadržaja. Takvo iskustvo obuhvaća i rad s izvođačima različitih glazbenih izričaja, od klasične do popularne glazbe.
Dodatnu širinu njegovom profesionalnom iskustvu daju pedagoški rad, vođenje glazbeno-scenskih projekata te sudjelovanje u sinkronizaciji više od deset dugometražnih Disneyjevih animiranih filmova, što potvrđuje sposobnost djelovanja u različitim segmentima kulturnog i kreativnog sektora. Kombinacija umjetničkog iskustva, rada u nacionalnim kulturnim institucijama, poznavanja koncertne djelatnosti te organizacijskih i produkcijskih kompetencija predstavlja kvalitetnu osnovu za vođenje Koncertnog ureda Zadar. Istodobno, kao osoba koja je obrazovanje započela u Zadru, a profesionalnu karijeru gradila na nacionalnoj i međunarodnoj razini, dobro poznaje lokalni kulturni kontekst te potencijale njegova daljnjeg razvoja.
Njegovo imenovanje temelji se na stručnim kvalifikacijama, dugogodišnjem radu u glazbenom sektoru te iskustvu koje obuhvaća umjetnički, organizacijski i razvojni aspekt kulturnog djelovanja, što su ujedno i ključna područja rada Koncertnog ureda Zadar.
Rad Koncertnog ureda Zadar
Koncertni ured Zadar javna je ustanova u kulturi koju je osnovao Grad Zadar 2015. godine s ciljem razvoja, produkcije i promocije glazbenog života grada. Od osnutka djeluje kao središnja gradska institucija za organizaciju koncertnih i glazbeno-scenskih programa, sustavno obogaćujući kulturni život Zadra tijekom cijele godine.
Temelj djelovanja ustanove čini koncertna sezona Zadar, kroz koju se realizira nekoliko programskih ciklusa namijenjenih različitim publikama i glazbenim interesima. Ciklus Klasika donosi nastupe istaknutih domaćih i međunarodnih umjetnika te ansambala klasične glazbe, ciklus Klub usmjeren je prema jazz, world music i drugim suvremenim glazbenim izričajima, dok ciklus Ples publici nudi programe posvećene plesnoj umjetnosti, uključujući tango, salsu i druge plesne forme. Kroz ove programe Koncertni ured kontinuirano osigurava kvalitetan i raznolik kulturni sadržaj te značajno doprinosi dinamici javnog kulturnog života grada.
Ustanova organizira i producira nastupe Zadarskog komornog orkestra, jednog od najvažnijih nositelja zadarskog glazbenog identiteta, te je organizator Glazbenih večeri u sv. Donatu, jednog od najuglednijih i najdugovječnijih hrvatskih festivala klasične glazbe, kao i Međunarodnog natjecanja pjevačkih zborova Zadar. Već gotovo deset godina sudjeluje u organizaciji glazbenog programa KvartArt festivala, provodi programe za mlade te ostvaruje brojne koprodukcije s kulturnim ustanovama, umjetničkim organizacijama i festivalima.
Posebna pozornost posvećena je razvoju publike, poticanju mladih glazbenika i podršci lokalnoj glazbenoj sceni. Kroz dugogodišnju suradnju s Glazbenom školom Blagoja Berse provodi se koncertni ciklus Bersa, dok projekt Bersijada doprinosi popularizaciji života i djela jednog od najznačajnijih hrvatskih skladatelja, Zadranina Blagoja Berse.
Važan segment djelovanja predstavlja i ciklus Zadarski krug, kroz koji se publici predstavljaju zadarski studenti glazbe, mladi umjetnici na početku profesionalnog puta te amaterski ansambli koji desetljećima obogaćuju kulturni život grada. U okviru ciklusa redovito nastupaju istaknuti zadarski sastavi poput Hrvatskog pjevačko-glazbenog društva Zoranić, Gradske glazbe Zadar, zbora Condura Croatica i drugih izvođača koji svojim djelovanjem čuvaju i razvijaju bogatu glazbenu tradiciju Zadra.
Među važnijim razvojnim projektima ističe se i Dalmatinski ciklus, inicijativa koja kroz suradnju više dalmatinskih gradova povezuje koncertne produkcije, omogućuje gostovanja umjetnika i ansambala te otvara dodatne prilike za nastupe zadarskih glazbenika izvan lokalne sredine. Koncertni ured aktivno sudjeluje i u programima poput manifestacije Noć tvrđava te razvija suradnje s brojnim domaćim i međunarodnim partnerima.
Od obnove Kneževe i Providurove palače Koncertni ured Zadar djeluje u sklopu kompleksa II Palače, gdje upravlja Polivalentnom dvoranom Providurove palače, Koncertnom dvoranom braće Bersa i Multimedijalnom dvoranom. Tijekom protekle godine dovršeno je i opremanje tonskog studija, čime su dodatno unaprijeđeni uvjeti za produkciju, edukaciju i razvoj novih kulturnih sadržaja.
Programi Koncertnog ureda Zadar redovito se sufinanciraju sredstvima Ministarstva kulture i medija Republike Hrvatske, Zadarske županije, Turističke zajednice Grada Zadra, Turističke zajednice Zadarske županije, Hrvatske turističke zajednice te putem sponzorstava i drugih oblika potpore. Najveći dio financiranja osigurava osnivač, Grad Zadar.
Kroz kontinuirani rad na razvoju publike, poticanju glazbenog stvaralaštva, međunarodnoj suradnji i produkciji kvalitetnih kulturnih sadržaja, Koncertni ured Zadar tijekom posljednjeg desetljeća profilirao se kao jedna od ključnih kulturnih ustanova grada i nezaobilazan nositelj njegova glazbenog života.
-
magazin3 dana prijeFOTOGALERIJA / Nezaboravan koncert klape Intrade u Maslenici
-
magazin7 dana prijeNutricionisti za ljeto preporučuju ovo voće: Puno je vode, antioksidansa i važnih minerala
-
magazin7 dana prijeZnanstvenici otkrili zašto neki ljudi dobiju rak, a drugi ne. Evo u čemu bi mogao biti ključ
-
magazin6 dana prijeINICIJATIVA DM-A “ZAŠTITI SE… I UŽIVAJ NA SUNCU” / U subotu obavite besplatni dermatološki pregled u Zadru




