Connect with us

Hrvatska

Što donosi novi Zakon o grobljima? Ovo su promjene koje će se kad-tad ticati sviju

Objavljeno

-

Prvi puta nakon 1998. godine Hrvatska dobiva novi Zakon o grobljima. Prošloga tjedna u Saboru je većinom glasova zastupnika prihvaćen Prijedlog zakona o grobljima koji će sa svim primjedbama, prijedlozima i mišljenjima biti upućen na izradu Konačnog prijedloga.

Potrebu za donošenjem novog Zakona o grobljima u prvom redu je uvjetovala činjenica da su postojeća groblja u mnogim općinama i gradovima došla do ruba svojih kapaciteta. Naročito u velikim gradovima.

Ljetos su nam, primjerice, u Gradskim grobljima Zagreb rekli da zbog sve veće potražnje za grobnim mjestima planiraju proširenje na tri groblja – Gaju urni uz Krematorij, na Mirogoju i Markovom polju – za 14.700 novih mjesta. Slično je stanje i u ostala tri najveća grada. U Splitu je sadašnji prostor groblja Lovrinac skoro posve iskorišten pa je u planu proširenje na još 18 hektara zermljišta kako bi se dobilo 15 tisuća novh grobnih mjesta.

Na području Osijeka neka od 20 groblja već su potpuno popunjena, a na Centralnom groblju ima mjesta, procjenjuje se, do 2034. godine. I u Rijeci na Centralnom groblju Drenova zasad još ima mjesta za ukop.

Sporna grobnica u Borovu Selu

No, novi Zakon o grobljima ponajprije uvodi reda u samo upravljanje grobljima i donosi niz novina koja se tiču premještanja posmrtnih ostataka pa i čitavih groblja te održavanja i nasljeđivanja grobnih mjesta.

Prilikom kretanja u izradu novog Zakona, u javnosti se najviše govorilo o odredbama koje se odnose na nadgrobne spomenike i grobnice koji veličanjem agresorske vojske iz Domovinskog rata vrijeđaju vjerske, moralne ili nacionalne osjećaje. Jedan od konkretnih povoda, na kojemu je inzistirao HDZ-ov koalicijski partner Domovinski pokret, bio je mauzolej Vukašina Šoškočanina u Borovu Selu (na slici ispod). Šoškočanin je bio jedan od vođa pobune Srba na tom području početkom 1990-ih.

Što smije pisati na nadgrobnoj ploči?

Članak 13. Prijedloga zakona o grobljima kaže da na nadgrobnoj ploči ili spomen-obilježju, osim obveznih podataka o umrloj osobi (imena, prezimena, godine rođenja i smrti) mogu biti podaci o osobama koje podižu nadgrobnu ploču ili spomen-obilježje, tekstualni nadgrobni natpisi, simboli i druga uobičajena grobna obilježja koja pripadaju grobnoj ikonografiji i simbolici lokalne sredine ili su univerzalnog značenja.

Zabranjeno je – a to je novina spomenuta na početku teksta – da se izvedbom grobnog mjesta i spomen-obilježja vrijeđaju nacionalni, vjerski ili moralni osjećaji građana kao i vrijednosti Domovinskog rata te na bilo koji način veliča agresija na Republiku Hrvatsku ili oružana pobuna protiv Republike Hrvatske tijekom Domovinskog rata ili sudionici u toj pobuni.

Ako su takvi simboli ili natpisi postavljeni na grobnim mjestima i spomen-obilježjima nakon 30. svibnja 1990. godine, moraju biti uklonjeni u roku od 30 dana nakon stupanja zakona na snagu. U suprotnom, za vlasnike tih grobnih mjesta ili spomen-obilježja zakon predviđa novčane kazne u iznbosu od 1.000 do 5.000 eura.

Odluku o tome koji bi nadgrobni spomenici u tom smislu bili sporni, donosit će posebna povjerenstva u svakoj županiji.

Gdje s posmrtnim ostacima i pepelom?

Prema Zakonu o grobljima, umrlu osobu u pravilu se ukapa na groblju u mjestu gdje je imala prebivalište, a iznimno izvan mjesta prebivališta ako je tako sama odredila za života ili ako tako odredi obitelj umrle osobe, odnosno oni koji su za života skrbili o njoj.

Iznimno je dopušteno umrlu osobu ukopati izvan groblja, ali uz odobrenje grada ili općine i uz prethodno pozitivno mišljenje sanitarne inspekcije i tijela jedinice lokalne samouprave nadležnog za poslove zdravstva.

Novost je da će kremirani posmrtni ostaci umrle osobe, osim na groblju, moći biti prosipani i izvan groblja, ali u skladu s odlukom predstavničkog tijela grada ili općine.

Premještanje posmrtnih ostataka

Radi dobivanja više mjesta za ukop, a uz prethodna odobrenja, dopušteno je da se posmrtni ostaci koji se nalaze u grobu mogu spustiti u produbljenje groba nakon proteka 10 godina od ukopa. Također, moguće je i premještanje posmrtnih ostataka u grobnici radi oslobađanja ukopnog mjesta za novi ukop, što se može obaviti nakon proteka 20 godina od ukopa u grobnicu.

Zatvaranje i premještanje groblja

U članku 9. Zakon o grobljima kaže da predstavničko tijelo grada ili općine može donijeti odluku o zatvaranju groblja kada na njemu više nema mogućnosti osnivanja novih grobnih mjesta, ali i dalje postoji mogućnost ukopa u postojeća grobna mjesta.

Dosad je premještanje groblja ili dijela groblja bilo moguće tek nakon stotinu godina od posljednjeg ukopa, a novim zakonom taj se rok drastično smanjuje na 30 godina. To je obrazloženo potrebama raznih infrastrukturnih projekata, pogotovo onih od nacionalnog interesa poput izgradnje cesta, a koje ometaju lokacije postojećih, desetljećima nekorištenih groblja.

Neodržavanje grobnog mjesta

U slučaju neodržavanja grobnog mjesta, Upravitelj groblja može u roku od 30 dana od saznanja za tu okolnost naložiti korisniku grobnog mjesta da ga uredi. Ovaj potom ima na raspolaganju 15 dana da to učini. Ako se korisnik ogluši na to, upravitelj groblja može samostalno u roku od 30 dana poduzeti potrebne radove na grobnom mjestu i ispostaviti korisniku račun za troškove.

Kada je riječ o potrebi za opsežnijim radovima, korisniku se daje rok od šest mjeseci da uredi grobno mjesto, a ako to ne učini, u narednih šest upravitelj groblja također može poduzeti potrebne radove i troškove istih naplatiti korisniku.

Nasljeđivanje grobnog mjesta

Zakon donosi i novine oko nasljeđivanje prava korištenja grobnog mjesta. Pravomoćno rješenje o nasljeđivanju prava korištenja grobnog mjesta Upravitelju groblja dostavlja sud, odnosno javni bilježnik kao povjerenik suda. Korisnik grobnog mjesta može svoje pravo korištenja grobnog mjesta ustupiti trećim osobama nakon što s njima sklopi pisani ugovor ovjeren kod javnog bilježnika.

Inače, pravo ukopa u grobno mjesto ima korisnik grobnog mjesta i članovi njegove obitelji, ali i druge osobe kojima korisnik grobnog mjesta može dati to pravo. No osoba kojoj je korisnik grobnog mjesta dao pravo ukopa ne može to pravo prenijeti i na treće osobe. Ako je više korisnika grobnog mjesta, onda je za davanje tog prava potrebna suglasnost sviju.

(Ne)plaćanje godišnje grobne naknade

Za korištenje grobnog mjesta na neodređeno vrijeme plaća se naknada za održavanje i upravljanje grobljem (grobna naknada) koja se u pravilu naplaćuje jednom godišnje. No, samo plaćanje te grobne naknade korisnika ne oslobađa obveze održavanja grobnog mjesta. Visinu nakande određuje Upravitelj groblja.

U slučaju neplaćanja, ako dug prijeđe iznos od 10 godišnjih grobnih naknad i ne bude plaćen u roku od 30 dana od izdanog upozorenja, korisnik gubi pravo korištenja grobnog mjesta. Ono se tada smatra slobodnim grobnim mjestom koje se može ponovo dodijeliti na korištenje. Dosad je taj rok propisan zakonom bio 15 godina, a sada je smanjen na deset godina. Izuzetak su grobna mjesta nacionalno znamenitih povijesnih osoba ili lokalno značajnih osoba te grobna mjesta hrvatskih branitelja iz Domovinskog rata bez nasljednika.

 
Nastavi čitati
Kliknite za komentar

Ostavite komentar

Vaša adresa e-pošte neće biti objavljena. Obavezna polja su označena sa * (obavezno)

Hrvatska

Koliko košta liječenje u bolnici? Objavljen novi cjenik

Objavljeno

-

By

Pixabay

Od 5. prosinca 2025. na snazi su nove cijene koje HZZO plaća ugovornim zdravstvenim ustanovama za pruženu zdravstvenu zaštitu pacijentima. To znači da su i iznosi participacije za osiguranike koji nemaju dopunsko osiguranje od danas nešto malo veći s obzirom na to da pacijent bez dopunskog plaća 20% ukupne cijene pojedine zdravstvene usluge, osim u slučaju kad je propisan minimalni ili maksimalni iznos plaćanja pojedine zdravstvene usluge.

Bolnicama su povećani koeficijenti za dijagnostičko-terapijske postupke (DTP) od 10%, dok su cijene programa preventivne zdravstvene zaštite te cijene dijagnostičko-terapijskih postupaka uvećane od tri do sedam posto, prenosi Večernji list.

Korigirane su i cijene za dan bolničkog liječenja. Dan “obične” bolničke skrbi pacijenta koji nema policu dopunskog zdravstvenog osiguranja košta 17,70 eura, kao i do sada, jer je to minimalni propisani iznos (4,01% proračunske osnovice). S pojačanom skrbi cijena se penje na 28,45 eura, što je do sada bilo 24,69 eura. Produženo liječenje na kirurškim odjelima po danu plaća se 25,20 eura, a završi li netko bez dopunskog na produljenom liječenju u intenzivnoj jedinici, po danu će ga to koštati 56 eura.

Boravak u bolnici može biti najveći trošak, ali ipak ne veći od 530,88 eura, koliki je najviši iznos participacije po jednom ispostavljenom računu s obzirom na to da taj račun može iznositi najviše 120,26% proračunske osnovice. Niz je postupaka za koje participacija iznosi i po nekoliko stotina eura. Iako pacijentima nije javno dostupan cjenik prema kojem bi se ravnali pri odluci trebaju li se odlučiti za policu dopunskog ili ne, uvidom u HZZO-ove šifrarnike moguće je vidjeti pune cijene pojedinih medicinskih postupaka, u kojima onda pacijent bez dopunskog sudjeluje s 20% ili minimalnim propisanim iznosom ako je takav propisan za određenu uslugu.

Među skupljim dijagnostičko-terapijskim postupcima tako je operativno liječenje prijeloma palčane kosti, koje će pacijent bez dopunskog platiti 377,33 eura. Operacija prijeloma kostiju šake naplatit će se 132,26 eura. Koronarografija se doplaćuje 391,22 eura. Za postupak perkutane koronarne intervencije, koja se može raditi planirano, ali i kao hitna intervencija kod akutnog infarkta miokarda, participacija iznosi 487,56 eura.

Vađenje krajnika će pacijent bez dopunskog nadoplatiti 130,93 eura, dok će za kirurški zahvat na bubnjiću (npr. zbog akutne gnojne upale srednjeg uha) platiti 112,23 eura. Dođe li do nenadane laparoskopske kolecistektomije tj. vađenja žučnjaka, zahvata koji HZZO bolnici plaća 1852,10 eura, pacijent bez dopunskog zdravstvenog osiguranja morat će ga doplatiti s 370,42 eura.

Od sljedeće godine povećan je prihodovni cenzus za ostvarivanje prava na besplatno dopunsko zdravstveno osiguranje HZZO-a pa će to pravo imati osobe kojima ukupni prihod u prethodnoj kalendarskoj godini po članu obitelji nije bio veći od 458,08 eura, a za samce 573,50 eura. Do sada je to bilo 421,92 odnosno 528,23 eura.

 
Nastavi čitati

Hrvatska

FOTO / Objavljena prognoza za iduća tri mjeseca: Što nas čeka ove zime

Objavljeno

-

By

Severe Weather Europe

Nad Europom se za prvu polovicu prosinca predviđaju uglavnom normalne do iznadprosječne temperature, potaknute zapadnim do jugozapadnim strujanjem. To donosi blagi obrazac na kontinent, s prekidom dotoka hladnog zraka ili potisnutim daleko na sjever.

Severe Weather Europe objavio je prosječnu prognozu snježnih oborina za meteorološku zimsku sezonu , koja pokriva razdoblje prosinac-siječanj-veljača. Gledajući sezonski prosjek prema ECMWF-u, vide se ispodprosječne snježne padaline na većem dijelu kontinenta, s glavnim područjima snježnih padalina pomaknutim prema sjeveru, no vide se i neka središnja i zapadna područja koja pokazuju manji deficit snijega. No u usporedbi s prognoziranim podacima iz prethodnog mjeseca, postoji određeno poboljšanje. U najnovijim podacima sada se predviđa više snježnih oborina za središnje i zapadno-središnje dijelove te za dijelove Ujedinjenog Kraljevstva i Irske. Ne vidi se porast snažnih snježnih oborina kao rezultat stratosferskog zagrijavanja.

Prosinac

Prognoza snježnih oborina za prosinac pokazuje uglavnom negativne anomalije, osim na krajnjem sjeveru. Iznenađujuće je vidjeti manje snijega na većim nadmorskim visinama, što ukazuje više na problem niske količine oborina, nego na tople temperature, kažu prognostičari.

Siječanj

U siječanjskoj prognozi ne vidi se nikakvo poboljšanje. Predviđa se da će većina Europe imati manje snježnih padalina sredinom zime, ali vidi se i da će neka područja prema jugoistoku dobiti više snijega u tom razdoblju, zajedno s krajnjim sjeverom.

Veljača

Prognoza za veljaču pokazuje nešto manji deficit u usporedbi s podacima za siječanj. Iako oba mjeseca izgledaju vrlo siromašna snijegom, crvena boja ne znači da uopće nema snijega. To samo pokazuje da se očekuje manje snijega nego inače.

Gledajući sezonski prosjek prema UKMO-u za Europu, vidi se prilično slaba prognoza snježnih padalina, sličnu onoj ECMWF-a. Za većinu kontinenta predviđa se sezona snježnih padalina ispod prosjeka, osim za krajnje sjeverne dijelove. “Prema našem iskustvu, UKMO je obično manje optimističan u pogledu snježnih padalina od ECMWF-a, pa je to i očekivano. Najnovija analiza pokazuje puno bolje količine snježnih oborina u usporedbi s podacima iz prethodnog mjeseca. Vjerojatno je da neko poboljšanje dolazi od trenutnog događaja stratosferskog zagrijavanja. Velik dio kopna pokazuje više snježnih oborina u najnovijoj prognozi, a možemo vidjeti i poboljšane snježne oborine nad južnim dijelom Ujedinjenog Kraljevstva”, piše Severe Weather Europe.

Severe Weather Europe
Severe Weather Europe

Snježne oborine

Prognoza snježnih oborina za prosinac pokazuje jače negativne anomalije, baš kao i ECMWF. Ovo slaganje u oba modela daje određenu težinu ovom scenariju, sa sporijim početkom sezone snježnih oborina. Još uvijek postoje neka južno-središnja i sjeverna područja s normalnim do iznadprosječnim ili normalnim snježnim oborinama. Prognoza snježnih oborina za siječanj pokazuje pak određeno poboljšanje u dijelovima središnje Europe, čak s nekim područjima iznad prosjeka, te manjim deficitima u odnosu na zapadne dijelove. To sugerira da je glavni problem ovog mjeseca vjerojatno nedostatak oborina, uz blaže temperature, prenosi Večernji list.

Prognoza snježnih oborina za veljaču ponovno smanjuje potencijal snijega u većem dijelu Europe, osim na krajnjem sjeveru. I dalje se vidi manji nedostatak snijega u usporedbi sa siječnjem, pa je vjerojatno da će se više raditi o jednokratnim snježnim oborinama.

Severe Weather koristi dva sustava, jedan je UKMO sustav dugoročnih prognoza, a razvio ga je Meteorološki ured Ujedinjenog Kraljevstva. ECMWF (Europski centar za srednjoročne vremenske prognoze) je međuvladina organizacija koja je razvila Integrated Forecasting System (IFS), sveobuhvatni globalni prognostički sustav koji se sastoji od više povezanih modela za izradu vremenskih prognoza.

 
Nastavi čitati

Hrvatska

U željeznim tavama popularnog domaćeg trgovca pronađen arsen, odmah ih vratite u trgovinu

Objavljeno

-

By

Unsplash/Ilustracija

Državni inspektorat Republike Hrvatske obavještava potrošače o opozivu proizvoda Grill King Cast Iron tava s drvenom ručkom, 29 cm, EAN: 3858885652961, zbog migracije anorganskog arsena.

Proizvod nije u skladu s Uredbom 1935/2004 Uredba Europskog parlamenta i Vijeća od 27. listopada 2004. o materijalima i predmetima koji dolaze u dodir s hranom i stavljanju izvan snage direktiva 80/590/EEZ i 89/109/EEZ.

Tava
Screenshot

Detalji o opozivu dostupni su na web stranici subjekta.

Podaci o proizvodu:

  • Dobavljač: PRO-TRADE d.o.o., Zagreb (LONCI&POKLOPCI by Bajde)
  • Zemlja podrijetla: Kina
  • Obavijest se odnosi isključivo na proizvod sa gore navedenim podacima
 
Nastavi čitati
Oglasi
Oglasi
Oglasi
Oglasi
Oglasi

U trendu