Zakone i akte poput državnog proračuna u Hrvatskoj donosi Hrvatski sabor kao zakonodavno tijelo, što zna svatko tko i ovlaš prati rad Sabora i rasprave zastupnika. No i običan građanin, promatrač saborskih rasprava u kojima se raspravlja o predloženim zakonima, izmjenama i dopunama istih ili podzakonskim aktima poput uredbi i pravilnika, aktivno može sudjelovati u tom procesu putem aplikacije e-Savjetovanja u sustavu e-Građani. Kako stoji na vladinim stranicama, savjetovanje sa zainteresiranom javnošću dio je procesa donošenja novih zakona, drugih propisa ili akata, a omogućuje uključivanje u javna savjetovanja u postupku donošenja istih. Jednostavnije rečeno, svatko tko smatra da ima nešto konstruktivno za reći o predloženim zakonima, može to učiniti putem aplikacije dok je savjetovanje otvoreno.

Više od 800 savjetovanja godišnje
Inače je propisano trajanje savjetovanja 30 dana, ali ono po potrebi može biti i skraćeno. Primjerice, nedavno savjetovanje o prijedlogu Zakona o iznimnim mjerama kontrole cijena zbog hitnosti njegova donošenja u Saboru trajalo je samo sedam dana.

Kako se uključiti i sudjelovati u e-Savjetovanjima možete pročitati OVDJE. Prema posljednjem dostupnom godišnjem izvješću, onom za 2023. godinu, koje je lani u rujnu predstavljeno na sjednici Vlade, te je godine provedeno 822 savjetovanja tijela državne uprave i državnih tijela putem portala e-Savjetovanja te 22 savjetovanja koje je provela Hrvatska narodna banka putem svoje internetske stranice.

Najveći broj savjetovanja s javnošću proveli su Ministarstvo poljoprivrede (182) i Ministarstvo financija (92). I ranijih godina najviše savjetovanja otvaralo je Ministarstvo poljoprivrede. U savjetovanjima je, dajući svoje prijedloge i primjedbe, sudjelovalo 6.445 fizičkih i pravnih osoba,a ukupno su ostavili 19.991 komentar.

Koji su zakoni izazvali najveći interes?
Od 2015. godine, kada je pokrenut središnji državni internetski portal za savjetovanje s javnošću, do danas je ukupno je bilo kreirano 8019 savjetovanja. Trenutno je otvoreno 61 savjetovanje, a 75 čeka na odobravanje izvještaja.

Dosad najveći interes privuklo je savjetovanje o Nacrtu prijedloga Zakona o zdravstvenoj zaštiti koje je bilo otvoreno tijekom travnja 2018. godine. U tih mjesec dana zainteresirani građani dali su čak 5043 komentara na nacrt tog prijedloga zakona. Osim tog, jako velik interes izazvalo je i savjetovanje o nacrtu prijedloga Zakona o prijevozu u cestovnom prometu, otvorenom u prosincu 2017. godine. U tom savjetovanju građani su dali 3305 komentara. Naravno, uz opasku da nije riječ o komentarima kakvi se najčešće mogu čitati ispod tekstova na portalima ili na društvenim mrežama, nego onima stručnog sadržaja i konstruktivnih primjedbama.

Stotine savjetovanja bez ijednog komentara
Više od tisuću komentara dosad je bilo na još pet savjetovanja: o prijedlogu izmjena i dopuna Zakona o zaštiti pučanstva od zaraznih bolesti (2021. godine, 2748 komentara); o Nacrtu prijedloga Zakona o socijalnoj skrbi (2021. godine, 2809 komentara); o Nacrtu prijedloga Zakona o osobnoj asistenciji (2022. godine, 1283 komentara); o izmjenama i dopunama Zakona o socijalnoj skrbi (od 13. siječnja do 12. veljače ove godine, 1173 komentara) te o Nacrtu prijedloga Zakona o izmjenama i dopunama Zakona o zdravstvenoj zaštiti (2022. godine, 1152 komentara).

S druge strane 491 savjetovanje imalo je samo jedan komentar, a stotine savjetovanja prošla su bez ijednog komentara.

Po savjetovanjima u samom europskom vrhu
Interes javnosti za savjetovanja varira između pojedinih tema. Od onih nedavno provedenih i onih koji su još u tijeku najviše interesa, a time i primjedbi i prijedloga, privuklo je savjetovanje o izmjenama i dopunama Zakona o društveno poticanoj stanogradnji sa 119 komentara. Zatim svjetovanje s javnošću o Zakonu o grobljima, i to ponajprije zbog “spomenika koji veličaju agresorsku vojsku u Domovinskom ratu”, što je i navedeno kao najbitniji razlog za donošenje tog zakona. To je savjetovanje imalo 118 komentara. Također i već spomenuto savjetovanje o prijedlogu Zakona o iznimnim mjerama kontrole cijena, budući da su inflacija i visoke cijene u posljednje vrijeme glavna tema u javnosti i medijima.

Sustav e-Savjetovanja tehnološki je poboljšan 2022. godine te je proširen i na jedinice lokalne, područne i regionalne samouprave. Tada je istaknuto da je Hrvatska u provedbama savjetovanja s javnošću iznad europskog prosjeka, a prema tadašnjem izvješću OECD-a, čak pri samom europskom vrhu.