Connect with us

Svijet

Što će se dogoditi kada umre papa? Ovo je procedura

Objavljeno

-

Pixabay

Papa Franjo već danima je u bolnici i bori se obostranom upalom pluća. Istovremeno, svijet je u stanju pripravnosti zbog izvanrednog događaja – smrti pape.

Papa Franjo, koji je izgubio dio pluća zbog respiratorne infekcije, a od nedavno mu je zdravstveno stanje dodatno narušeno, prošle je godine odobrio skromni sprovod za sebe, izbjegavajući neke tajanstvenije obrede i rituale koji se inače odvijaju kad papa umre.

Što se događa nakon što papa umre? Politico je objasnio detaljnu proceduru.

Nakon smrti pape započinje cijeli niz događaja, pri neke vatikanske tradicije potječu još iz starog Rima, a krajnji događaj jest izbor novog lidera Katoličke crkve.

Smrt

Tradicionalno je posao kamerlenga, višeg vatikanskog dužnosnika, potvrditi papinu smrt. Trenutačno tu poziciju obnaša kardinal Kevin Farrell, rođen u Irskoj.

Budu li se držali tradicije, Farrell će biti taj koji će posjetiti tijelo pape Franje u njegovoj privatnoj kapeli i zazvati njegovo ime da ga probudi. Danas je to uglavnom ceremonijalno, budući da su liječnici potvrdili papinu smrt uobičajenijim medicinskim putem.

Kada papa ne odgovori, prema tradiciji, njegov pečatni prsten koji služi kao pečat za službene papinske dokumente biva oštećen ili uništen, što označava kraj njegove vladavine, a papinski stanovi su zapečaćeni. Kamerlengo potom obavještava kardinalski kolegij, upravno tijelo viših crkvenih dužnosnika, da je papa umro, prije nego što se vijest o papinoj smrti obznani u vatikanskoj izjavi za medije.

Razdoblje žalosti

Nakon toga slijedi devetodnevna žalost poznata kao Novendiale, što je izvorno starorimski običaj. Italija također obično proglašava razdoblje nacionalne žalosti.

Njegovo će tijelo biti blagoslovljeno, odjeveno u papinsko ruho i izloženo u Bazilici Svetog Petra za javno razgledavanje, gdje će stotine tisuća ljudi stajati u redu kako bi odali počast, uključujući strane dostojanstvenike i svjetske vođe. U prošlosti je papino tijelo bilo izloženo na uzdignutoj platformi zvanoj katafalk, ali budući da Franjo želi pojednostavljeni obred, njegovo će tijelo biti u otvorenom lijesu bez toliko pompe i raskoši.

Povijesno gledano, pape su često bile balzamirane, a nekima su vađeni organi prije pokopa – crkva u blizini Fontane di Trevi u Rimu čuva srca više od 20 papa u mramornim urnama.

Dok je papa Franjo tu, dnevne molitve i mise zadušnice održavat će se u bazilici svetog Petra i diljem katoličkog svijeta. U međuvremenu, Vatikan će ući u prijelazno razdoblje zvano sede vacante, što znači “sjedalo je upražnjeno”, tijekom kojeg je vladavina crkve privremeno predana kolegiju kardinala – iako se ne mogu donositi veće odluke dok se ne izabere novi papa.

Pokop

Papin sprovod najvjerojatnije će se održati na Trgu svetog Petra, a ožalošćeni će se skupiti u Vatikan na misu. Predvodit će ga dekan Kardinalskog zbora, a to je trenutačno 91-godišnji Talijan Giovanni Battista Re.

Prema tradiciji, papu se potom pokapa u Vatikanskim špiljama, kriptama ispod Bazilike svetog Petra. Ondje je pokopano gotovo 100 papa, uključujući papu Benedikta XVI., Franjinog prethodnika, koji je dao ostavku 2013. i umro 2022.

No, papa Franjo je u intervjuu 2023. rekao da je odabrao baziliku Santa Maria Maggiore u Rimu, jednu od svojih omiljenih i najposjećenijih crkava, kao svoje posljednje počivalište, čime će postati prvi papa u stoljeću koji će biti sahranjen izvan Vatikana.

U prošlosti se pape pokapalo u tri lijesa: jedan od čempresa, jedan od cinka i jedan od brijesta, ugniježđeni jedan u drugi, ali Franjo je naredio da bude pokopan u jednom lijesu, od drveta i cinka.

Kad je Benedikt XVI. pokopan, u njegovom lijesu nalazili su se i novčići iskovani tijekom njegove vladavine, kao i metalna cijev u kojoj je bio omotan smotani papirnati svitak, nazvan rogito – dokument od 1000 riječi koji prepričava njegov život i vladavinu. Franjo će vjerojatno biti pokopan sa svojim vlastitim rogitom koji će detaljno opisivati ​​njegovo papinstvo.

Izbori

Dva do tri tjedna nakon papina sprovoda, kardinalski kolegij sastat će se u Sikstinskoj kapeli kako bi održao konklavu, tajnoviti proces kojim se bira novi papa. U teoriji, svaki kršteni muškarac rimokatolik ima pravo na papinstvo, ali u posljednjih 700 godina papa se uvijek birao iz kardinalskog kolegija.

Velika većina od 266 papa izabranih kroz povijest bili su Europljani. Papa Franjo, rođen kao Jorge Mario Bergoglio u Argentini, prvi je neeuropski papa u 1300 godina.

Za razliku od standardne politike, kandidati za papu ne vode otvorenu kampanju za to mjesto. Na dan glasovanja, Sikstinska kapela, sa svojim slavnim stropom koji je oslikao Michelangelo, fizički je zatvorena, a kardinali, koji su položili prisegu na tajnost, zaključani su unutra.

Pravo glasovanja imaju samo kardinali mlađi od 80 godina. Oko 120 će tajno glasovati za svog izabranog kandidata, ispisujući ime na glasački listić i stavljajući ga u kalež na vrhu oltara. Ako niti jedan kandidat ne dobije potrebnu dvotrećinsku većinu, održava se novi krug glasovanja. Dnevno se mogu održati četiri runde glasanja.

Konklava koja je 2013. izabrala papu Franju trajala je oko 24 sata i održano je pet rundi glasanja, ali to može potrajati i dulje. Primjerice, jedna konklava u 13. stoljeću trajala je oko tri godine, dok je druga u 18. stoljeću trajala četiri mjeseca. Nakon što se glasački listići prebroje, spaljuju se u peći unutar Sikstinske kapele, koju su ranije postavili vatikanski vatrogasci. Druga peć sagorijeva kemikaliju šaljući dimni signal kroz dimnjak u vanjski svijet: crni dim znači da novi papa nije izabran, bijeli dim znači da je izabran.

Novi papa

Nakon što se izabere novi papa, predstavnik kardinalskog zbora čita latinsku objavu Habemus papam, što znači “Imamo papu”, s glavnog balkona bazilike svetog Petra s pogledom na tisuće vjernika. Zatim novoizabrani papa, nakon što je odabrao papinsko ime (najvjerojatnije u čast sveca ili prethodnika) i obukao bijelu mantiju, izlazi na balkon kako bi održao svoje prvo obraćanje javnosti. I time katolički svijet ima novog vođu.

Uz postavljanje crkvenih učenja i morala, papa ima značajnu diplomatsku i političku moć u svjetskoj politici, djelujući kao posrednik u globalnim sukobima i vodeći humanitarne napore. Većina papa služi do smrti. Papa Benedikt XVI., koji je podnio ostavku 2013., u dobi od 85 godina, zbog narušenog zdravlja, prvi je papa koji je odstupio s dužnosti u 600 godina.

 
Nastavi čitati
Kliknite za komentar

Ostavite komentar

Vaša adresa e-pošte neće biti objavljena. Obavezna polja su označena sa * (obavezno)

Svijet

ALARMANTNO STANJE / Stručnjaci upozoravaju na najgori mogući scenarij dok se u europskoj zemlji širi “super gripa”

Objavljeno

-

By

Engleski NHS je objavio najnovije podatke o radu sustava – upozoravajući da bi ovaj mjesec mogao donijeti “najgori mogući scenarij”. Razlog je opasni soj gripe koji se ubrzano širi tom zemljom.

NHS Engleske je objavio ažurirane podatke o gripi i bolničkim prijemima, javlja Sky News.

Upozoravaju da zdravstveni sustav prolazi kroz iznimno težak prosinac zbog naglog porasta slučajeva tzv. “super gripe”.

Broj hospitalizacija zbog gripe porastao je za više od polovice u samo tjedan dana, pokazuju novi podaci.

Prošlog tjedna prosječno je 2.660 pacijenata dnevno bilo u bolnicama zbog gripe.

To je najviša brojka ikad zabilježena u ovo doba godine, a ujedno i porast od 55% u odnosu na tjedan ranije.

Vodstvo zdravstvenog sustava upozorava da je broj pacijenata s gripom u bolnicama već znatno porastao i nakon razdoblja koje pokrivaju ovi podaci – te da se vrhunac epidemije još uvijek ne vidi.

Uz eksploziju gripe, broj pacijenata s norovirusom porastao je dodatnih 35%.

NHS sada upozorava da zimski virusi počinju “preplavljivati bolnice”.

Kako se virusi gripe mijenjaju

Ovogodišnja sezona gripe započela je ranije nego inače.

Broj pacijenata oboljelih od gripe koji su završili u bolničkim krevetima diljem Engleske znatno je veći nego prošle godine, pa je NHS poslao “SOS za cijepljenje” ranjivim skupinama.

No koliko je zapravo loša ovogodišnja sezona gripe?

Rekordi srušeni u Australiji

Ukratko – prvi pokazatelji nisu ohrabrujući.

Stručnjaci smatraju da je mutirani soj odgovoran za raniji početak širenja virusa nego što je uobičajeno.

Australska sezona gripe – koja se često koristi kao dobar pokazatelj onoga što čeka Europu – ove je godine oborila rekorde po broju zaraženih.

U regiji Azija-Pacifik također su se pojavili upozoravajući signali: Japan je u listopadu proglasio epidemiju gripe zbog koje su mnoge škole bile zatvorene.

Vrste gripe

Postoje tri vrste gripe: influenca A(H1N1)influenca A(H3N2) i influenca B.

Ove godine problem stvara podtip H3N2.

Virusi gripe stalno evoluiraju u procesu zvanom antigenski drift – zbog toga se cjepiva protiv gripe svake godine prilagođavaju.

Na sjevernoj hemisferi sojevi za cjepiva biraju se u veljači za sljedeću zimu.

No ovaj soj H3N2, točnije varijanta nazvana subklada K, evoluirao je više nego inače tijekom ljeta, pa se razlikuje od verzije na kojoj se temelje ovogodišnja cjepiva, navodi Britanska agencija za zdravstvenu sigurnost (UKHSA).

UKHSA procjenjuje da je prošle zime u Engleskoj od gripe umrlo 7.757 ljudi, u usporedbi s 3.555 godinu ranije.

Broj umrle djece povezan s gripom porastao je s 34 na 53.

Sve u svemu, čelnici NHS-a upozoravaju na izuzetno tešku zimu.

Gotovo tri puta više pacijenata s gripom u londonskim bolnicama

Dr. Chris Streather, regionalni medicinski direktor NHS Engleske za London, izjavio je za Sky News da je ovogodišnja sezona gripe najgora u glavnom gradu od pandemije covid-19.

“Situacija je najteža koju smo imali u bilo kojoj sezoni gripe od pandemije covida. Prošlog tjedna u Londonu smo imali 259 hospitaliziranih pacijenata s gripom. U istom razdoblju prošle godine bilo ih je 89. Dakle, sada ih je gotovo tri puta više nego lani”, rekao je.

Dr. Streather dodao je da dodatnu zabrinutost izaziva činjenica da soj gripe “još ne pokazuje znakove prolaska vrhunca”.

Također je rekao da se ljudi trebaju “vratiti navikama iz vremena COVID-a”, posebno kada je riječ o higijeni ruku.

 
Nastavi čitati

Svijet

Australija postala prva zemlja u svijetu koja je djeci zabranila društvene mreže

Objavljeno

-

By

Australija je u srijedu u ponoć po lokalnom vremenu postala prva zemlja na svijetu koja je zabranila korištenje društvenih mreža djeci mlađoj od 16 godina, blokirajući im mogućnost korištenja platformi poput TikToka, Alphabetova YouTubea te Metina Instagrama i Facebooka. Deset najvećih platformi dobilo je nalog da blokiraju djecu mlađu od 16 ili će, u skladu s novim zakonom, biti kažnjene do 33 milijuna američkih dolara.

Zakon su kritizirale velike tehnološke tvrtke i borci za slobodu govora, ali su ga pohvalili roditelji i borci za prava djece.

Odluku o zabrani pomno prate i ostale zemlje koje razmatraju mogućnost uvođenja sličnih mjera s obzirom na to da kontinuirano raste zabrinutost zbog utjecaja društvenih medija na zdravlje i sigurnost djece. “Premda je Australija prva koja je usvojila takva ograničenja, malo je vjerojatno da će biti i posljednja”, rekla je Tama Leaver, profesorica internetskih studija na Sveučilištu Curtin. “Vlade širom svijeta prate razvoj događaja i preuzimanje moći od velikih tehnoloških tvrtki. Zabrana korištenja društvenih mreža u Australiji… u velikoj je mjeri poput kanarinca u rudniku ugljena.”

Kanarinac u rudniku povijesna je praksa. Ove su se ptice koristile kao rani indikatori opasnosti od prisutnosti toksičnih plinova, primjerice ugljičnog monoksida i metana u rudnicima, jer su bili osjetljiviji od ljudi, a njihovo naglo ugibanje rudarima je signaliziriralo da odmah napuste rudnik. Vlade od Danske do Malezije, čak i nekih saveznih država Sjedinjenih Država kažu da planiraju poduzeti slične korake, četiri godine nakon što je curenje internih Metinih dokumenata pokazalo kako je ta tvrtka znala da njezini proizvodi pridonose problemima s načinom na koji tinejdžeri doživljavaju svoj izgled i suicidalnim mislima, a istodobno je javno negirala postojanje takve veze.

Premda zabrana za početak obuhvaća deset platformi, vlada je objavila da će se popis mijenjati kako se budu pojavljivali novi proizodi, a mladi korisnici prelazili na alternative. Od prvih 10, svi osim Elona Muska i njegove platforme X rekli su da će se pridržavati pravila i astojati procijeniti dob djeteta na temelju njegovih online aktivnosti ili selfija. Provjeru bi mogli obaviti i uz pomoć identifikacijskih dokumenata ili podataka o bankovnom računu.

Za tvrtke koje se bave društvenim mrežama primjena znači novo doba strukturne stagnacije jer i broj korisnika stagnira, a vrijeme provedeno na platformama je sve kraće, pokazale su studije.

Platforme tvrde da ne zarađuju puno novca kada prikazuju oglase osobama mlađim od 16 godina. Istodobno ističu kako zabrana utječe na prekid ‘dotoka’ budućih korisnika.

Prema podacima vlasti, neposredno prije stupanja zabrane na snagu, društvene je mreže koristilo 86 posto Australaca u dobi od 8 do 15 godina.

 
Nastavi čitati

Svijet

Čini se da se Louvre raspada

Objavljeno

-

Nešto više od mjesec dana nakon što je drska pljačka nakita otkrila, kako je to opisao ravnatelj Louvrea, “strašan propust” u sigurnosnom sustavu muzeja, čini se da slavnu instituciju muče i brojni drugi problemi. Nekoliko velikih francuskih sindikata koji predstavljaju zaposlenike Louvrea izglasalo je štrajk, tvrdeći da se muzej nalazi u “krizi”.

Ova vijest dolazi samo nekoliko dana nakon što je potvrđeno da je zbog puknuća cijevi krajem prošlog mjeseca oštećeno oko 400 knjiga u Odjelu za egipatske starine, piše The Cut.

Sindikati dižu glas
U pismu upućenom francuskoj ministrici kulture Rachidi Dati, sindikati CGT, CFDT i Sud ustvrdili su da je listopadska pljačka “istaknula nedostatke na koje se dugo upozoravalo”, uključujući nedostatna sredstva i “sve lošije radne uvjete”.

Radnici, koji su zbog sličnih problema već održali spontani štrajk u lipnju, sada su velikom većinom izglasali službeni štrajk, a prva veća akcija najavljena je za sljedeći tjedan.

Poplava u egipatskom odjelu
Osim velikih sigurnosnih propusta koji su omogućili pljačku, navodno je šifra za videonadzor bila “Louvre”, sindikati kao primjer nemara navode i puknuće cijevi u studenom.

Povjesničar umjetnosti Didier Rykner prvi je izvijestio da je voda prodrla kroz strop egipatskog odjela i oštetila između 300 i 400 djela iz kasnog 19. i ranog 20. stoljeća, uključujući “časopise o egiptologiji” i “znanstvenu dokumentaciju” koju koriste istraživači. Zamjenik upravitelja muzeja, Francis Steinbock, umanjio je štetu, rekavši da su oštećeni predmeti bili “izuzetno korisni”, ali “nikako jedinstveni”, te dodao da institucija nema “nepopravljivih i konačnih gubitaka u ovim zbirkama”.

Međutim, Rykner na svojoj stranici La Tribune de l’Art tvrdi da je egipatski odjel godinama od uprave tražio sredstva za popravak cijevi. “Ova katastrofa je još jedna ilustracija silazne spirale Louvrea, koji zanemaruje svoje temeljne misije u potrazi za pustim snovima”, napisao je Rykner.

Posjet kao “poligon s preprekama”
Uprava je obećala provesti internu istragu o curenju, a Steinbock je za New York Times izjavio da zaposlenici trenutno marljivo suše stranicu po stranicu svakog oštećenog artefakta.

No, čini se da su problemi ove kulturne institucije puno dublji od nekoliko cijevi koje cure. Sindikati su u svom pismu istaknuli da je “posjet Louvreu postao pravi poligon s preprekama” za svakoga tko želi vidjeti njegove zbirke, signalizirajući sustavnu krizu koja pogađa i zaposlenike i posjetitelje.

 
Nastavi čitati
Oglasi
Oglasi
Oglasi
Oglasi
Oglasi
Oglasi

U trendu