Papa Franjo već danima je u bolnici i bori se obostranom upalom pluća. Istovremeno, svijet je u stanju pripravnosti zbog izvanrednog događaja – smrti pape.

Papa Franjo, koji je izgubio dio pluća zbog respiratorne infekcije, a od nedavno mu je zdravstveno stanje dodatno narušeno, prošle je godine odobrio skromni sprovod za sebe, izbjegavajući neke tajanstvenije obrede i rituale koji se inače odvijaju kad papa umre.

Što se događa nakon što papa umre? Politico je objasnio detaljnu proceduru.

Nakon smrti pape započinje cijeli niz događaja, pri neke vatikanske tradicije potječu još iz starog Rima, a krajnji događaj jest izbor novog lidera Katoličke crkve.

Smrt

Tradicionalno je posao kamerlenga, višeg vatikanskog dužnosnika, potvrditi papinu smrt. Trenutačno tu poziciju obnaša kardinal Kevin Farrell, rođen u Irskoj.

Budu li se držali tradicije, Farrell će biti taj koji će posjetiti tijelo pape Franje u njegovoj privatnoj kapeli i zazvati njegovo ime da ga probudi. Danas je to uglavnom ceremonijalno, budući da su liječnici potvrdili papinu smrt uobičajenijim medicinskim putem.

Kada papa ne odgovori, prema tradiciji, njegov pečatni prsten koji služi kao pečat za službene papinske dokumente biva oštećen ili uništen, što označava kraj njegove vladavine, a papinski stanovi su zapečaćeni. Kamerlengo potom obavještava kardinalski kolegij, upravno tijelo viših crkvenih dužnosnika, da je papa umro, prije nego što se vijest o papinoj smrti obznani u vatikanskoj izjavi za medije.

Razdoblje žalosti

Nakon toga slijedi devetodnevna žalost poznata kao Novendiale, što je izvorno starorimski običaj. Italija također obično proglašava razdoblje nacionalne žalosti.

Njegovo će tijelo biti blagoslovljeno, odjeveno u papinsko ruho i izloženo u Bazilici Svetog Petra za javno razgledavanje, gdje će stotine tisuća ljudi stajati u redu kako bi odali počast, uključujući strane dostojanstvenike i svjetske vođe. U prošlosti je papino tijelo bilo izloženo na uzdignutoj platformi zvanoj katafalk, ali budući da Franjo želi pojednostavljeni obred, njegovo će tijelo biti u otvorenom lijesu bez toliko pompe i raskoši.

Povijesno gledano, pape su često bile balzamirane, a nekima su vađeni organi prije pokopa – crkva u blizini Fontane di Trevi u Rimu čuva srca više od 20 papa u mramornim urnama.

Dok je papa Franjo tu, dnevne molitve i mise zadušnice održavat će se u bazilici svetog Petra i diljem katoličkog svijeta. U međuvremenu, Vatikan će ući u prijelazno razdoblje zvano sede vacante, što znači “sjedalo je upražnjeno”, tijekom kojeg je vladavina crkve privremeno predana kolegiju kardinala – iako se ne mogu donositi veće odluke dok se ne izabere novi papa.

Pokop

Papin sprovod najvjerojatnije će se održati na Trgu svetog Petra, a ožalošćeni će se skupiti u Vatikan na misu. Predvodit će ga dekan Kardinalskog zbora, a to je trenutačno 91-godišnji Talijan Giovanni Battista Re.

Prema tradiciji, papu se potom pokapa u Vatikanskim špiljama, kriptama ispod Bazilike svetog Petra. Ondje je pokopano gotovo 100 papa, uključujući papu Benedikta XVI., Franjinog prethodnika, koji je dao ostavku 2013. i umro 2022.

No, papa Franjo je u intervjuu 2023. rekao da je odabrao baziliku Santa Maria Maggiore u Rimu, jednu od svojih omiljenih i najposjećenijih crkava, kao svoje posljednje počivalište, čime će postati prvi papa u stoljeću koji će biti sahranjen izvan Vatikana.

U prošlosti se pape pokapalo u tri lijesa: jedan od čempresa, jedan od cinka i jedan od brijesta, ugniježđeni jedan u drugi, ali Franjo je naredio da bude pokopan u jednom lijesu, od drveta i cinka.

Kad je Benedikt XVI. pokopan, u njegovom lijesu nalazili su se i novčići iskovani tijekom njegove vladavine, kao i metalna cijev u kojoj je bio omotan smotani papirnati svitak, nazvan rogito – dokument od 1000 riječi koji prepričava njegov život i vladavinu. Franjo će vjerojatno biti pokopan sa svojim vlastitim rogitom koji će detaljno opisivati ​​njegovo papinstvo.

Izbori

Dva do tri tjedna nakon papina sprovoda, kardinalski kolegij sastat će se u Sikstinskoj kapeli kako bi održao konklavu, tajnoviti proces kojim se bira novi papa. U teoriji, svaki kršteni muškarac rimokatolik ima pravo na papinstvo, ali u posljednjih 700 godina papa se uvijek birao iz kardinalskog kolegija.

Velika većina od 266 papa izabranih kroz povijest bili su Europljani. Papa Franjo, rođen kao Jorge Mario Bergoglio u Argentini, prvi je neeuropski papa u 1300 godina.

Za razliku od standardne politike, kandidati za papu ne vode otvorenu kampanju za to mjesto. Na dan glasovanja, Sikstinska kapela, sa svojim slavnim stropom koji je oslikao Michelangelo, fizički je zatvorena, a kardinali, koji su položili prisegu na tajnost, zaključani su unutra.

Pravo glasovanja imaju samo kardinali mlađi od 80 godina. Oko 120 će tajno glasovati za svog izabranog kandidata, ispisujući ime na glasački listić i stavljajući ga u kalež na vrhu oltara. Ako niti jedan kandidat ne dobije potrebnu dvotrećinsku većinu, održava se novi krug glasovanja. Dnevno se mogu održati četiri runde glasanja.

Konklava koja je 2013. izabrala papu Franju trajala je oko 24 sata i održano je pet rundi glasanja, ali to može potrajati i dulje. Primjerice, jedna konklava u 13. stoljeću trajala je oko tri godine, dok je druga u 18. stoljeću trajala četiri mjeseca. Nakon što se glasački listići prebroje, spaljuju se u peći unutar Sikstinske kapele, koju su ranije postavili vatikanski vatrogasci. Druga peć sagorijeva kemikaliju šaljući dimni signal kroz dimnjak u vanjski svijet: crni dim znači da novi papa nije izabran, bijeli dim znači da je izabran.

Novi papa

Nakon što se izabere novi papa, predstavnik kardinalskog zbora čita latinsku objavu Habemus papam, što znači “Imamo papu”, s glavnog balkona bazilike svetog Petra s pogledom na tisuće vjernika. Zatim novoizabrani papa, nakon što je odabrao papinsko ime (najvjerojatnije u čast sveca ili prethodnika) i obukao bijelu mantiju, izlazi na balkon kako bi održao svoje prvo obraćanje javnosti. I time katolički svijet ima novog vođu.

Uz postavljanje crkvenih učenja i morala, papa ima značajnu diplomatsku i političku moć u svjetskoj politici, djelujući kao posrednik u globalnim sukobima i vodeći humanitarne napore. Većina papa služi do smrti. Papa Benedikt XVI., koji je podnio ostavku 2013., u dobi od 85 godina, zbog narušenog zdravlja, prvi je papa koji je odstupio s dužnosti u 600 godina.