Svijet
Što se događa kada papa umre

S obzirom na to da je papa Franjo u bolnici zbog obostrane upale pluća i u kritičnom je stanju, svijet je na visokom stupnju pripravnosti zbog mogućeg izuzetnog medijskog događaja – smrti rimskog prvosvećenika. Papa Franjo prošle je godine odobrio da mu se organizira jednostavan pogreb, bez tajanstvenih obreda kakvi se inače izvode kada papa umre, piše Politico.
Njegova smrt, kad god da se dogodi, odmah će pokrenuti strogo koreografiran slijed događaja brušen stoljećima za stotine papa. Neke vatikanske tradicije potječu još iz Starog Rima.
Sve će završiti odabirom novog poglavara Katoličke Crkve na jako neizvjesnim izborima na kojima se progresivni i konzervativni kardinali bore za kontrolu nad institucijom koja okuplja milijardu vjernika širom svijeta.
Irski kardinal Kevin Farrell mora potvrditi smrt
Kardinal kamerlengo tradicionalno mora potvrditi papinu smrt. Tu dužnost trenutačno obnaša irski kardinal Kevin Farrell.
Po tradiciji, on treba doći u prostoriju gdje će ležati njegovo tijelo i pozvati ga po imenu ne bi li ga probudio. To je sada u biti ceremonijalna dužnost jer će liječnici do tada već potvrditi njegovu smrt standardnom medicinskom metodom. (Često se spominje i mit da kamerlengo treba nježno lupnuti papu po glavi srebrnim čekićem, što Vatikan već dugo niječe.)
Kada papa ne odgovori, po tradiciji, njegov prsten biva uništen, što označava kraj njegova pontifikata, a njegove odaje zapečaćene. Kamerlengo će zatim obavijestiti kardinalski zbor da je papa umro, nakon čega će Vatikan tu vijest objaviti svijetu.
Razdoblje žalosti
Nakon papine smrti slijedi devet dana žalosti poznatih kao novendijal, što je izvorno starorimski običaj. Italija obično proglašava i razdoblje nacionalne žalosti.
Papino tijelo bit će blagoslovljeno, odjeveno u papinsko ruho i izloženo javnosti u bazilici sv. Petra gdje će mu počast odati stotine tisuća ljudi, uključujući strane dostojanstvenike i svjetske čelnike.
Papino tijelo u prošlosti se izlagalo na podignutom odru katafalku, ali budući da je papa Franjo pojednostavio pogrebni obred, njegovo tijelo bit će izloženo u otvorenom lijesu bez mnogo pompe i raskoši. Dnevne molitve i mise zadušnice održavat će se u bazilici i širom katoličkog svijeta.
Pape se u prošlosti često prije pogreba balzamiralo, a nekima se i znalo ukloniti organe. Crkva u blizini fontane di Trevi u Rimu čuva srca više od 20 papa u mramornim urnama kao svete relikvije. Taj običaj je u međuvremenu napušten.
Istodobno u Vatikanu nastupa prijelazno razdoblje koje se zove sedisvakancija, što znači „prazna stolica”, tijekom kojeg Crkvom privremeno upravlja kardinalski zbor na čelu s kamerlengom, ali ne može donositi važne odluke dok se ne izabere novi papa.
Pogreb
Pogreb pape Franje održat će se vjerojatno na Trgu sv. Petra četiri do šest dana nakon njegove smrti, što će u Vatikan privući mnoštvo ožalošćenih ljudi. Predvodit će ga dekan kardinalskog zbora, 91-godišnji Talijan Giovanni Battista Re.
Pape se tradicionalno pokapa u kriptama ispod bazilike sv. Petra. Ondje je pokopano gotovo 100 papa, uključujući papu Benedikta XVI., Franjinog prethodnika, koji je 2013. odstupio s dužnosti, a umro 2022.
Međutim, papa Franjo rekao je u intervjuu 2023. da je za svoje posljednje počivalište izabrao rimsku baziliku sv. Marije Velike, jednu od svojih omiljenih crkvi koju je najčešće posjećivao. Time će biti prvi papa u stotinu godina koji će biti pokopan izvan Vatikana.
Pape se do sada pokapalo u tri lijesa: jedan od čempresa, jedan od cinka i jedan od brijesta, položene jedan u drugi. No papa Franjo je naredio da ga se pokopa u jednom lijesu načinjenom od drveta i cinka.
U lijesu pape Benedikta XVI. bili su i novčići iskovani tijekom njegova pontifikata te metalna cijev u kojoj je bio papirnati svitak zvan rogito, dokument od tisuću riječi koji govori o njegovu životu i vladavini. Papa Franjo će vjerojatno biti pokopan s vlastitim rogitom u kojem će biti detaljno opisan njegov pontifikat.
Konklava
Dva do tri tjedna nakon pogreba, Kardinalski zbor okupit će se u Sikstinskoj kapeli na konklavi, tajnovitom izboru novog pape. U teoriji, svaki kršteni muškarac rimokatolik može biti izabran za papu, ali zadnjih 700 godina papu se uvijek biralo iz redova kardinalskog zbora.
Velika većina od 266 papa izabranih kroz povijest bili su Europljani. Papa Franjo, rođen kao Jorge Mario Bergoglio u Argentini, prvi je neeuropski papa u 1300 godina.
Kandidati za papu ne vode otvorenu kampanju za izbor na tu dužnost. Na dan glasanja, Sikstinska kapela, poznata po stropu koji je oslikao Michelangelo, fizički bude odvojena od svijeta i kardinali, koji moraju prisegnuti na tajnost, u njoj budu zaključani.
Glasati mogu samo kardinali mlađi od 80 godina. Oko 120 glasat će ih u tajnosti za kandidata po vlastitom izboru, ispisujući njegovo ime na listiću koji će staviti u kalež na oltaru.
Ako nijedan kandidat ne dobije potrebnu dvotrećinsku većinu, održava se novi krug glasanja. Na dan se mogu održati do četiri kruga glasanja. Konklavi koja je izabrala papu Franju 2013. trebalo je oko 24 sata i pet krugova glasanja, ali proces može biti i dulji. Konklava u 13. stoljeću trajala je oko tri godine, a konklava u 18. stoljeću četiri mjeseca.
Kada se listiće prebroji, spali ih se u peći u Sikstinskoj kapeli, koju prije izbora postave vatikanski vatrogasci. U drugoj peći spali se kemikaliju koja otpušta dimni signal kroz dimnjak. Crni dim znači da novi papa nije izabran, a bijeli da jest.
Novi papa
Nakon što se papu izabere, predstavnik kardinalskog zbora pročita na balkonu bazilike sv. Petra, s pogledom na tisuće vjernika, latinsku izreku „Habemus papam”, što znači „Imamo Papu”.
Novi papa, izabravši papinsko ime i odjeven u bijelu reverendu, tada izlazi na balkon kako bi se prvi put obratio javnosti. Time katolički svijet ima novog poglavara.
Osim što određuje Crkveno učenje i moral, papa ima značajnu diplomatsku i političku moć u svjetskoj politici, posredujući u globalnim sukobima i predvodeći humanitarne inicijative.
Većina papa služi sve do svoje smrti. Papa Benedikt XVI., koji je 2013., u dobi od 85 godina, odstupio s dužnosti zbog lošeg zdravlja, bio je prvi papa koji je to učinio u 600 godina.
Svijet
Umro papa Franjo

Vatikan je objavio da je umro papa Franjo
Kardinal Kevin Ferrell, vatikanski komornik, potvrdio je da je papa umro u ponedjeljak ujutro.
“U 7.35 jutros rimski biskup, Franjo, vratio se u Očevu kuću. Cijeli svoj život posvetio je služenju Gospodinu i Njegovoj Crkvi”, rekao je Farrell u objavi.
Svijet
Hoće li EU zabraniti Visu, Mastercard, Paypal?

Korisnici društvenih mreža šire tvrdnje da je predsjednica Europske središnje banke (ECB) Christine Lagarde najavila planove za ukidanje američkih platnih kartica i platformi poput Visa, Mastercard, PayPala i Alipaya. Te tvrdnje postale su viralne, ali su pogrešno interpretirane i izvučene iz konteksta.
Na platformi X (bivši Twitter) pojavile su se objave u kojima se tvrdi da Lagarde želi zamijeniti spomenute sustave europskim alternativama, a jedna objava na nizozemskom jeziku ide toliko daleko da navodi kako Lagarde želi uvesti digitalni euro kao zamjenu za sve te metode plaćanja.
Međutim, te tvrdnje ne odgovaraju stvarnim izjavama predsjednice ECB-a, prenosi Euronews.
Što je Lagarde stvarno rekla?
Pretragom na Googleu dolazi se do intervjua koji je Lagarde dala irskoj radijskoj postaji Newstalk 2. travnja. U intervjuu je upozorila da Europa mora smanjiti ovisnost o američkoj i kineskoj tehnologiji, osobito u području digitalnih plaćanja.
Oko 6:20 minute intervjua, Lagarde kaže:
“Ako razmislite, većina naših digitalnih plaćanja – bilo da je riječ o e-trgovini, plaćanju između osoba, karticama ili mobilnim uređajima – temelji se na ne-europskoj infrastrukturi.
Bilo da koristite karticu ili mobitel, plaćanja uglavnom prolaze kroz Visa, Mastercard, PayPal, Alipay… A odakle dolaze ti sustavi? Iz SAD-a ili Kine. Cijeli mehanizam koji omogućuje plaćanje nije europski.”
Dodala je da Europa “za svaki slučaj”, treba smanjiti ranjivost i osigurati vlastite digitalne opcije.
Inicijativa Wero
Važno je naglasiti: Lagarde nije rekla da se Visa, Mastercard ili druge platforme trebaju ukinuti. Umjesto toga, zagovarala je postojanje europskog rješenja uz postojeće sustave.
Primjer takve inicijative je Wero, digitalni novčanik koji omogućuje prijenos novca putem broja mobitela. Nastao je unutar Europske inicijative za plaćanja (EPI), mreže europskih banaka osnovane 2021. godine s ciljem uvođenja jedinstvene digitalne usluge plaćanja.
Wero je već dostupan u Belgiji, Francuskoj i Njemačkoj, a planira se proširenje na ostale zemlje.
ECB odbacuje tvrdnje s mreža
Na upit EuroVerifya, iz Europske središnje banke odgovoreno je:
„ECB se ne zalaže za ukidanje platnih sustava koje nude Visa, Mastercard, PayPal ili Alipay. Podržavamo raznolik i konkurentan platni krajolik, koji uključuje i privatne i javne opcije.“
Dodali su da bi digitalni euro bio dodatna opcija, a ne zamjena za gotovinu i postojeće metode digitalnog plaćanja.
Svijet
Prvi svetac milenijalac: Tko je tinejdžer u trapericama i majici koji osvaja srca katolika?

Assisi je već stoljećima hodočasničko mjesto, ali ovih dana vjernici ondje ne dolaze zbog svetog Franje, već zbog tinejdžera koji će uskoro postati prvi svetac milenijalac.
Carlo Acutis, koji je umro od leukemije 2006. u dobi od 15 godina, bit će proglašen svetim na misi u Vatikanu 27. travnja.
Prozvan “Božjim influenserom” ili “cyber apostolom”, Acutis je većinu svog kratkog života proveo šireći katoličku vjeru na internetu. Sada privlači nove generacije hodočasnika na svoje počivalište.
Srednjovjekovni planinski grad Assisi poznat je kao rodno mjesto svetog Franje, utemeljitelja franjevačkog reda.
Slike nasmijanog dječaka u crvenoj polo majici sada stoje uz portrete Franje u njegovom habitu kamenim pročeljima i zvonicima.
Hodočasnici se dolaze moliti pred očuvanim Carlovim tijelom u crkvi svete Marije Velike, u svetištu Spoliationu. Tijelo mu je izloženo u staklenoj grobnici od 2022. godine.
Njegovi ostaci su balzamirani, a njegovo mladenačko lice i crna kosa zapanjujuće su realistični. Odjeven je kako se nekoć odijevao, u traperice i gornji dio trenirke.
Američka tinejdžerica Monica Katreeb, koja je hodočastila sa skupinom učenika, rekla je AFP-u da se s njim može više “poistovjetiti” nego sa srednjovjekovnim mučenicima i njihovim surovim svakodnevnim životom.
“Vidjeti nekoga tko izgleda kao ti i nosi odjeću koju bi i ti nosio… koliko je to cool?”, rekla je Katreeb za AFP.
Rekla je da planira prisustvovati misi proglašenja Acutisa svetim kasnije ovog mjeseca u Vatikanu te očekuje da će to biti “spektakularan trenutak”.
“Znak nade”
Carlo je rođen u Londonu 3. svibnja 1991. Roditelji su mu bili Talijani i uglavnom je odrastao u Milanu. Praznike je provodio u drugom domu obitelji u Assisiju, a umro je u Monzi u sjevernoj Italiji.
Njegova obitelj bila je bogata i nije bila religiozna, ali Carlo je od mladosti bio prožet gorljivom vjerom. Svaki dan je išao na misu.
Njegova majka Antonia Salzano Acutis prisjetila se dobro odgojenog i velikodušnog dječaka koji je “davao sve svoje igračke, uvijek s osmijehom”.
“Osjećala sam da je poseban, neobičan dječak”, rekla je Salzano Acutis AFP-u u vrtu zaklade posvećene njezinom sinu koja se nalazi na planini iznad Assisija.
S devet godina pomagao je beskućnicima na ulicama i donosio im hranu, prisjetila se njegova majka.
“Govorio bi: ‘Ja imam sve, ovi ljudi nemaju ništa, je li to pošteno?’”, rekla je.
Tinejdžer je imao talent za računala i širio je nauk Isusa Krista internetom. Stvorio je digitalnu izložbu o čudima.
“Živimo u složenom društvu u kojem se ponekad čini da tehnologija apsorbira sve”, rekla je Salzano Acutis.
“Zašto je Carlo znak nade? Zato što je kroz sve to prošao neokrznut, pokazao je da moramo biti gospodari tim stvarima, a prije svega ih je iskoristio kako bi činio dobro”, rekla je.
Katreeb se slaže s time i kaže da je mnoge mlade ljude pomeo “doomscrolling” na društvenim mrežama, što je ponekad vodilo do mračnijih online sadržaja poput pornografije.
Carlo je pokazao alternativu, da “mi to samo preplavimo Božjom porukom”, rekla je.
Ikone i ručnici
Vatikan je priznao dva čuda povezana s Carlom koja su prema katoličkim pravilima preduvjet za njegovu kanonizaciju.
Prvo čudo pripisalo mu se 2020. godine kad je rečeno da je 2013. posmrtno posredovao izlječenju brazilskog dječaka koji je bolovao od rijetke bolesti gušterače.
Vatikan mu je prošle godine pripisao i ozdravljenje kostarikanske studentice teško ozlijeđene u nesreći.
Glas se širi, a Carlova grobnica privlači sve veći broj hodočasnika i znatiželjnih posjetitelja.
Biskupija je prošle godine primila gotovo milijun ljudi, a ove godine već više od 400.000.
U suvenirnicama raste interes za artiklima s Carlovim likom, od kipića, ikona, krunica do majica i ručnika, kažu trgovci.
Asiški biskup, autor knjige o vezama između Carla, Franje i svete Klare Asiške, jedne od prvih Franjinih sljedbenica, rekao je kako se nada da će kanonizacija privući nove vjernike.
Carlo je hodao asiškim ulicama za života, “udahnuo je mnoge toga što pripada Franjinoj duhovnosti i pretočio ih u suvremenu duhovnost”, rekao je biskup Domenico Sorrentino AFP-u.
-
ZADAR / ŽUPANIJA4 dana prije
VELIKA SUBOTA Danas je dan tišine i molitve
-
magazin4 dana prije
Zašto se posti na Veliki petak i što se smije jesti?
-
Hrvatska3 dana prije
Znate li zašto je Uskrs najveći kršćanski blagdan i kako ga slave Hrvati?
-
ZADAR / ŽUPANIJA4 dana prije
VELIKI PETAK / Kršćani diljem svijeta sjećaju se Isusove osude, muke i smrti