Hrvatska
Poznatog ekonomista ljetos smo pitali kolika je plaća dovoljna za normalan život u Hrvatskoj. Sada smo ga pitali opet
S prvim danom ove godine minimalna plaća u Hrvatskoj značajno je narasla – na 970 eura bruto, što je otprilike 750 eura neto. Narasla je i prosječna plaća, ali rasla je i inflacija. Prema zadnjim dostupnim podacima Državnog zavoda za statistiku (DZS), onima za studeni prošle godine, prosječna neto plaća iznosila je 1.366 eura. U odnosu na studeni 2023. kada je iznosila 1.208 eura, prosječna plaća u godinu dana narasla je za 158 eura. I medijalna neto plaća, koju mnogi smatraju realnijim pokazateljem, u studenome je bila 1.162 eura, dok je godinu dana ranije iznosila 1.030 eura ili 132 eura manje.
Iznos za “nos iznad vode”
Kada smo lani u kolovozu pitali ekonomista Ljubu Jurčića kolika bi trebala biti mjesečna plaća u Hrvatskoj da bi bila dovoljna za podmirenje obveza i zadovoljavanje potreba, on nam je odgovorio: 2.000 eura. Uz napomenu da taj iznos ne treba shvaćati posve precizno jer nisu isti kriteriji, odnosno troškovi, onih koji, primjerice, žive u Gospiću i onih u Zagrebu ili Splitu.
“Pristojna plaća znači da godišnje možete dva tjedna ići na ljetovanje, tjedan dana na zimovanje, da možete djeci kupiti tenisice kad im zatrebaju, a bez kalkuliranja i gledanja čega ćete se odreći da biste si nešto priuštili”, poajasnio je tada Jurčić. Isto je ponovio i mjesec dana kasnije gostujući na N1 televiziji.
“Inflacija je problem za ljude koji su u siromaštvu i na granici, a oni koji imaju 2.000 eura plaću, koju ja zagovaram i za koju smatram da bi osigurala da je ljudima ‘nos iznad vode’, onda u prosjeku ta inflacija neće biti problem”, kazao je u rujnu.
Plaće ne prate podivljale cijene
U međuvremenu se dotad uspavana inflacija razbudila i krenula marširati po trgovinama, kafićima, restoranima… U rujnu, kada je Jurčić na N1 rekao da 2.000 eura drži plaćom dovoljnom za pristojan život, stopa inflacije mjerena indeksom potrošačkih cijena bila je 1,6 posto na godišnjoj razini, što je ujedno bila najniža stopa još od ožujka 2021. godine. U listopadu je već narasla na 2,2 posto, a u studenome na 2,8 posto da bi u prosincu ubrzala do 3,4 posto na godišnjoj razini. Što građani misle o rastu cijena koji se oteo kontroli, vidjeli smo prošloga petka tijekom jednodnevnog bojkota trgovina, trgovačkih lanaca i benzinskih crpki, a na inicijativu potrošačke platforme “Halo, inspektore”. Masovnim odazivom na bojkot građani su poručili da su s plaćama i mirovinima kakve (pr)imaju, a uz podivljale cijene, daleko od normalnog i dostojnog života na kakav po Ustavu imaju pravo.
“Sada bih pomaknuo na 2.200 eura”
Sada, pet mjeseci nakon što smo mu prvi puta postavili to pitanje, Jurčića smo upitali smatra li da je plaća od 2.000 eura i dalje dovoljna za normalan i pristojan život.
“Rekao sam tada 2.000 eura da se lakše pamti, to je nekakav prosjek. Oni koji malo dublje rade analize i koji se detaljnije bave potrošačkim košaricama, izračunali su da bi ta dostojna plaća bila između 1.780 i 2.170 eura. To je taj raspon, a ja sam tih 2.000 eura rekao ‘po sredini’ jer je teško apotekarski odrediti. U međuvremenu su cijene išle gore pa bih sada taj iznos pomaknuo na 2.200 eura. To bi bilo 10 posto više, onoliko koliko je prosječno poskupjela hrana.”
Jurčić napominje kako ni onaj iznos koji nam je prvi puta spomenuo, a ni ovaj sada, nije izračunao po nekoj dugačkoj formuli. “Kod nas u Hrvatskoj 55 posto BDP-a otpada na osobnu potrošnju, pa se onda od toga gleda koliko ide na hranu, koliko na komunalije i tako dalje. Svjetski prosjek je 60 posto BDP-a za osobnu potrošnju. Ako je zemlja bogatija, taj udio spušta se prema 50 posto, a ako je siromašnija, gdje građani više troše na hranu, onda prosjek ide do 60 posto. U Albaniji je početkom 1990-ih, kada se tamo raspao socijalizam, skoro 90 posto BDP-a bila osobna potrošnja jer su bili siromašni i sve su to ‘pojeli’. A kako su se kasnije oporavljali išli su polako prema tih 60 posto”, pojasnio je Jurčić.
“Dobili smo europske cijene, ne i plaće”
Podsjeća kako je uoči uvođenja eura upozoravao da će Hrvatska u roku od dvije godine doći na razinu europskih cijena, ali da plaće neće triput narasti.
“U prosjeku su plaće u Europi dvaput veće nego kod nas, a u bogatijim zemljama, ovima u koje naši ljudi najviše odlaze, plaće su i triput veće. Kad se tako gleda, onda su tih 2.000 eura granica siromaštva u Europi. A budući da smo dobili europske cijene, trebali bismo minimalno imati neke prosječne europske plaće koje osiguravaju minimum potreba”, rekao je Jurčić. Na iznos plaće dostojne pristojnog života, kaže Jurčić, može se gledati iz više kutova, a on ga izračunava makroekonomski.
“Ako je ljetos, prije rasta inflacije, taj iznos bio 2.000 eura; ako su troškovi života za ono što ljudi najviše troše, a to su hrana i piće, narasli za 10 posto, onda bi to sada bilo 2.200 eura. Ali poanta je u tome da je i s plaćom koja raste za 10 pa i 20 posto nos hrvatskog potrošača još uvijek pod vodom. Nema tu neke posebne računice. Jednostavno, ljudi s prosječnom plaćom ne mogu disati, a i s 2.000 eura većini je nos pod vodom”, zaključio je Jurčić.
Donosimo vremensku prognozu meteorologinje Tee Blažević
Umjereno do pretežno je oblačno diljem Hrvatske, kiše ima na dijelu obale, u Gorskom kotaru i Lici, stoga se na mjestima vozi po mokrim i skliskim kolnicima te vozače pozivaju na oprez iz Hrvatskog autokluba. U nastavku četvrtka bit će sunčanih razdoblja, no treba računati na kišu i pljuskove uglavnom duž Jadrana i uz Jadran.
I petak će biti nestabilan, treba računati na kišu i pljuskove mjestimice na Jadranu i uz njega. No, bit će i sunčanih razdoblja, osobito poslijepodne kad se izdigne magla u unutrašnjosti.
Tijekom subote i nedjelje bit će tmurnije u unutrašnjosti, što zbog magle što zbog niskih oblaka koji će se uglavnom dulje zadržavati. Sunčanije će biti na Jadranu.
Novi tjedan počet će uglavnom suho, no već potkraj utorka će uslijediti jače pogoršanje vremena.
Hrvatska
Hrvatskom hara jako zarazan soj gripe H3N2: “Vrlo vjerojatno je većina liječnika potrošila predviđene doze”
Gripa ove godine stigla je ranije i širi se brže nego inače. U Hrvatskoj dominira soj H3N2, koji se lakše prenosi, a u posljednjih tjedan dana prijavljeno je više od sedam tisuća novih slučajeva.
Gripa stigla ranije, brojne ordinacije bez zaliha
Iako iz Hrvatskog zavoda za javno zdravstvo poručuju da cjepiva u sustavu još uvijek ima, u brojnim ordinacijama obiteljske medicine zalihe su već potrošene.
“Oboljelih od gripe, što je nešto neuobičajenije nego što je inače. Znači, inače bi gripa dolazila krajem 12. mjeseca, a sad već krajem 11. smo počeli bilježiti slučajeve gripe i u pravilu zadnjih tjedan dana je prijavljeno preko 7.000 novooboljelih osoba, što u konačnici čini da sad imamo preko 14.200 prijava oboljenja od gripe”, otkriva epidemiologinja Vesna Višekruna.
Cjepiva ima dovoljno
Sezona cijepljenja započela je još sredinom listopada, a velik dio raspoloživih doza već je iskorišten. Iz Hrvatskog zavoda za javno zdravstvo poručuju: razloga za paniku nema, cjepiva u sustavu još uvijek ima.
Kako govori Višekruna, cjepiva nabavljenog putem centralnog distribucijskog sustava, još uvijek ima dovoljno. “Započeli smo cijepljenje sredinom 10. mjeseca. Distribuirano je prema županijama. Županija je dalje prema svojim liječnicima u primarnoj zdravstvenoj zaštiti.
Vrlo vjerojatno je većina liječnika potrošila one predviđene doze koje jesu bile za njihove pacijente, no cjepiva još uvijek ima, tako da se može naručiti. Preporučljivo je da se osobe jave u svoje zavode za javno zdravstvo, da provjere situaciju na terenu, ali cjepiva još uvijek ima”, savjetuje epidemiologinja.
Ipak, dio građana žali se da cjepivo ne mogu dobiti kod svojih obiteljskih liječnika. U pojedinim ordinacijama zalihe su već potrošene, pa se pacijente upućuje na zavode za javno zdravstvo.
Smanjen interes za cijepljenje u post-covid eri
“Morala sam naručiti već ove godine za iduću, a potom smo dobili još nekih 30 dodatnih doza. Pacijenti koji su u međuvremenu čekali na te dodatne doze, a željeli su se cijepiti, otišli su na Hrvatski zavod za javno zdravstvo i na Nastavni zavod, Andrija Štampar, i ondje se već procijepili.
Sada kada smo dodatne doze potrošili, više tu i tamo se netko sporadično javi da bi se cijepio i njega onda uputimo na Nastavni zavod za javno zdravstvo, Andrija Štampar, jer ne bismo željeli da nam propadnu doze naručene, a zapravo više nema nekog velikog interesa za cijepljenje”, kazala je opisujući situaciju na terenu Nataša Toskić, liječnica obiteljske medicine.
Manjak cjepiva u pojedinim ordinacijama nije posljedica nestašice, već slabijeg interesa prethodnih godina, pa su liječnici naručivali manje doze nego ranije.
“Cijepila sam otprilike 320 svojih pacijenata. Ove godine je interes veći nego što je bio u protekle 3-4 godine, ali još uvijek manji nego što je bio prije pandemije COVID-a”, kazala je Toskić.
Vjeruju li građani struci?
I dok jedni i dalje bezrezervno vjeruju struci, drugi gripu smatraju bezazlenom bolešću i sumnjaju u opravdanost cijepljenja.
“Mislim sve najbolje o cjepivima, ali nisam se cijepila. Planiramo ja i suprug otići kod doktorice opće prakse”, kazala je jedna sugrađanka, dok druga dodaje:
“Čula sam da je ove godine gripa pojačana, no ne planiram se cijepiti, nadam se izbjeći.”
Liječnica Toskić ističe: “Moj savjet je uvijek bio svim mojim pacijentima – cijepite se. Bolje je cijepiti se pa dobiti možda slabiji oblik virusa”, inzistira.
Tko se želi cijepiti, još uvijek stigne, a termine je nabolje provjeriti kod nadležnog zavoda za javno zdravstvo, ako liječnik više nema doza.
Državni inspektorat objavio je obavijest za potrošače o povlačenju više proizvoda.
Državni inspektorat Republike Hrvatske obavještava potrošače o opozivu proizvoda sa sljedećim LOT brojevima i rokovima trajanja: – PEČENI SLATKI KEKS S BADEMOM AMARETTI 175g SAPORI, s naznakom najbolje upotrijebiti do: 18.03.2026. (Lot L 355077 2), 02.05.2026. (Lot L355122 1), 04.07.2026. (Lot L 355185 2), 25.08.2026. (Lot L355237 1) , 03.09.2026. (Lot L 355246 1) , 20.10.2026. (Lot L 355293 1), proizvođača Colussi S.p.A., Milan, IT zbog povišene razine cijanovodične kiseline.
Proizvod nije u skladu s Uredba (EZ) br. 178/2002 Europskog parlamenta i Vijeća od 28. siječnja 2002. o utvrđivanju općih načela i uvjeta zakona o hrani, osnivanju Europske agencije za sigurnost hrane te utvrđivanju postupaka u područjima sigurnosti hrane.
Detalji o povlačenju i opozivu proizvoda dostupni su i na web stranici subjekta.
Podaci o proizvodu:
Proizvođač: Colussi SpA., Italija
Maloprodaja: NTL d.o.o., Soblinec, Hrvatska
Obavijest se odnosi isključivo na proizvod sa gore navedenim podacima
Državni inspektorat Republike Hrvatske također obavještava potrošače o opozivu proizvoda sa sljedećim LOT brojem i rokom trajanja: “Aptamil AR 1, početna hrana za dojenčad (povećana regurgitacija), NETO: 400g, hrana za posebne medicinske potrebe, datum uporabe: 17.05.2026., LOT: 111444865“ zbog utvrđene povećane prisutnosti bakterije Bacillus cereus.
Proizvod nije u skladu s Uredbom Komisije (EZ) br. 2073/2005 od 15. studenoga 2005. o mikrobiološkim kriterijima za hranu i „Vodiču za mikrobiološke kriterije za hranu“..
Detalji o povlačenju i opozivu proizvoda dostupni su i na web stranici subjekta.
Podaci o proizvodu:
Dobavljač: Nutricia Export BV, Lange Kleiweg 6, RIJSWIJK, Nizozemska
Distribuira na tržištu RH: AWT International d.o.o., Zagreb, Slavonska avenija 52a
Obavijest se odnosi isključivo na proizvod sa gore navedenim podacima.
14. VELJAČE, VIŠNJIK / Valentinovo uz Željka Samardžića!
ENERGIJA OTOKA / Psihijatrijska bolnica Ugljan s partnerskim općinama Sali i Vir u energetskoj tranziciji otoka Zadarske županije!
28. PROSINCA U KATEDRALI / Nadbiskup Zgrablić poziva na zatvaranje Godine Jubileja u Zadarskoj nadbiskupiji
(FOTO) ODRŽANA BOŽIĆNA UTRKA U BIOGRADU: Nastup mažoretkinja, milenijska fotografija i prekrasno vrijeme obilježili četvrto izdanje
FOTO / Izviđači gradonačelniku Erliću donijeli Betlehemsko svjetlo mira
PLANIRAJTE NA VRIJEME / Danas u Zadru rade samo ove trgovine…
FOTOGALERIJA S ADVENTA / Rišpet & Jonathan
FOTOGALERIJA / Promenada sv. Lucije
PROGNOZA / Stiže promjena vremena: Očekuje li nas bijeli Božić?
FOTOGALERIJA / Promocija 147 prvostupnika Sveučilišta u Zadru
VIDEO / Klapa Puntamika donosi toplu božićnu priču u pjesmi “Božić je u svitu”
(FOTO/VIDEO) Zadarski band aid okupio se nakon 31 godinu i zapjevao pjesmu “Božić u Zadru”
(VIDEO) A CAPPELLA POSLASTICA / A.K.A. Crescendo predstavlja novi cover – “Božić dolazi” uz mlade zadarske glumce
PJESMA KOJA SPAJA DVA GLAZBENA SVIJETA / Željko Samardžić & Duško Lokin donose novu pjesmu “Maestral”
