Svijet
Ostaje li Volkswagen njemačka firma?
Volkswagen (VW) je njemački proizvođač automobila, ali on djeluje globalno i ovisi o mnogim drugim zemljama kako bi svoje proizvodne linije održao u pogonu, piše Deutsche Welle.
Godine 2023. VW – najveći od dvanaest brendova Volkswagen koncerna – proizveo je diljem svijeta preko 4,8 milijuna osobnih automobila i ostvario prihod od preko 86 milijardi eura (90,2 milijarde dolara), što je povećanje od 17 posto u usporedbi s prethodnom godinom. To proizlazi iz godišnjeg izvještaja objavljenog u ožujku 2024.
Ali ta dobra vremena su prošlost. Tržište se u međuvremenu znatno promijenilo, posebno kod električnih vozila. A tu su i pogrešne procjene menadžmenta VW-a, koje ugrožavaju uspjeh poduzeća.
Domaći i globalni problemi
Potražnja za novim vozilima u Europi pada i možda nikada više neće doseći razinu prije pandemije koronavirusa, kada je prodavano 17 milijuna vozila godišnje. Potražnja za VW vozilima posebno je pala otkako kineski konkurenti preuzimaju globalno tržište električnih vozila.
U prvih devet mjeseci prošle godine VW je diljem svijeta prodao 2,26 milijuna vozila. To je nešto više nego u istom razdoblju prethodne godine i prihod je blago porastao. Međutim, operativna dobit je, prema navodima koncerna, pala za gotovo 37 posto s 2,12 milijardi eura u prva tri tromjesečja 2023. na 1,34 milijarde eura u istom razdoblju prošle godine. Razlog: viši fiksni troškovi i restrukturiranje.
Kod kuće u Njemačkoj u VW-u vlada napeta situacija. Poduzeće je najavilo drastične rezove. Rast cijena energije nakon prestanka ruskih isporuka plina, kineska konkurencija, visoki troškovi njemačke radne snage i prijeteće američke carine zahtijevaju promjenu smjera.
Kako je tvrtka priopćila 20. prosinca prošle godine, sa sindikatima je postignut dogovor o postupnom ukidanju 35.000 radnih mjesta, dok će preostali zaposlenici VW-a u Njemačkoj u nadolazećim godinama morati odustati od povećanja plaća i bonusa.
Mogu li druge zemlje profitirati od problema na lokacijama VW-a u Njemačkoj?
Volkswagen u Europi i diljem svijeta
VW zapošljava 76.000 radnika u Njemačkoj i dodatnih 63.000 diljem svijeta.
Bilo zbog blizine kupcima ili zbog jeftinije radne snage – poduzeće raspolaže velikom mrežom proizvodnih lokacija diljem svijeta. Osim u Njemačkoj trenutno postoje proizvodni pogoni u Poljskoj, Španjolskoj, Portugalu i Slovačkoj.
Nakon invazije na Ukrajinu 2022. zatvoreni su svi pogoni u Rusiji, uključujući jednu veliku tvornicu, i zaustavljen je uvoz. Godinu dana kasnije, VW je prodao svu svoju imovinu u toj zemlji, kao i drugi europski proizvođači automobila. Planirana tvornica u Turskoj nije realizirana zbog pandemije COVID-a 19.
Osim toga, VW proizvodi vozila u Argentini, Brazilu, Meksiku, SAD-u, Kini, Indiji i Južnoafričkoj Republici. Izvan Europe najveće VW-ove investicije nalaze se u Kini, a zatim slijede Meksiko i Brazil.
Duga brazilska povijest Volkswagena
Prva tvornica VW-a izvan Njemačke otvorena je prije sedam desetljeća u dalekom Brazilu. Danas je Volkswagen do Brasil, prema navodima tvrtke, najveći proizvođač u toj zemlji. Prošle godine proizvedeno je 25-milijunto vozilo.
Iako je na Južnu Ameriku 2023. otpadalo samo osam posto prodaje, VW je trenutno jako ovisan o Brazilu. Tvrtka ondje uživa veliki ugled i veliki dio vozila na brazilskim cestama dolazi iz Volkswagena. Osim toga, prodaja raste.
Te pozitivne vijesti iz Brazila donekle su olakšale situaciju za koncern. Ali tržište je premalo da bi nadoknadilo gubitke u drugim regijama – i konkurencija nije daleko.
Meksiko kao ulaz na američko tržište
Iako je Sjeverna Amerika 2023. činila nešto više od deset posto VW-ove prodaje, to je ključno tržište. Ali to je također i teško tržište, koje bi moglo postati još teže ako SAD uvede carine na vozila proizvedena u inozemstvu.
Volkswagen ima tvornicu u američkoj saveznoj državi Tennessee. No budući da VW računa i na jeftiniju radnu snagu te slobodan protok robe unutar sjevernoameričke zone slobodne trgovine USMCA, poduzeće ima i veliku tvornicu u Meksiku. No ta bi strategija mogla biti narušena novim američkim carinama. Novoizabrani američki predsjednik Donald Trump je izjavio: „Želim da njemačke automobilske kompanije postanu američke automobilske kompanije. Želim da grade svoje tvornice ovdje.“
Njemački proizvođači automobila proizvode u SAD-u razna vozila. Mnoga su namijenjena lokalnom tržištu, a druga izvozu. No Volkswagen je unatoč tome ovisan i o europskom uvozu kako bi u potpunosti zadovoljio potražnju u SAD-u. Trumpove prijetnje carinama mogle bi dodatno ugroziti poslovni rezultat VW koncerna.
Problematična posebna uloga Kine
Godinama je Volkswagen polagao velike nade u poslovanje u Kini i s njom. Tijekom posljednjeg desetljeća koncern se oslanjao na tu zemlju jer mu je omogućavala veliki rast prodaje i širenje proizvodnih kapaciteta. Oboje je sada ugroženo, a kineski san VW-a bi mogao biti završen.
Godine 2019. VW je bio najveći proizvođač automobila u Kini i imao je tržišni udio od 19 posto na tada najvećem svjetskom automobilskom tržištu. Za VW je Kina bila najvažnija i najprofitabilnija regija, na koju je otpadala trećina ukupnog prihoda i velik dio dobiti.
Danas VW u Kini ima tržišni udio od 14 posto, a trend je padajući. Domaći kineski konkurenti prodaju sve više vozila. Oni su osobito dobri u proizvodnji jeftinih električnih automobila koji su popularni među kupcima – toliko jeftini da Kanada, SAD i EU odnedavno uvode dodatne carine na kineska električna vozila. Kina je danas najveći svjetski izvoznik automobila i manje nego ikada ovisna o stranim modelima.
Unatoč svojoj dugoj povijesti i globalnoj prisutnosti, Volkswagen nije imun na padove. Kako bi uspješno savladao sljedeće velike promjene koncern se mora prilagoditi i pritom uzeti u obzir carine, različitost tržišta te kinesku konkurenciju, koja nevjerojatnom brzinom sustiže VW.
Svijet
Orban: Europa ima dvije opcije, jedna vodi izravno u rat
Mađarski premijer Viktor Orban izjavio je da je rat između Rusije i Ukrajine doveo Europu do “povijesne prekretnice”, naglasivši da američki predsjednik Donald Trump “nije odustao od svoje namjere da donese mir Ukrajini”.
Orban je rekao da se Europa sada suočava s “dva moguća puta”.
“Možemo se vratiti s ove slijepe ulice i konačno se ujediniti iza mirovne inicijative predsjednika Trumpa, uključujući i briselske birokrate. To bi zahtijevalo od čelnika koji zagovaraju rat da se suoče s činjenicom da su u protekle tri i pol godine trošili teško zarađeni novac Europljana na rat koji se ne može dobiti na bojnom polju”, rekao je.
Orban: Europa ima dvije opcije, jedna vodi izravno u rat
Druga opcija, rekao je, vodi “izravno u rat”.
“Ako europski čelnici koji zagovaraju rat nastave slati novac i oružje Ukrajini bez podrške Sjedinjenih Država, otvorit će put europsko-ruskom sukobu. Europa samo previše dobro zna kamo taj put vodi, a posljedice su oduvijek bile tragične”, rekao je Orbán.
Naglasio je da “nema sumnje koji put Mađarska bira, to je put mira.“
“Ovo je mandat koji nam je dao mađarski narod, a diktiraju ga moral i zdrav razum. Danas u tom duhu šaljem pismo predsjedniku Europske komisije“, dodao je.
Svijet
Slovenci sutra izlaze na referendum o potpomognutom samoubojstvu
Slovenci sutra biraju hoće li podržati ili odbaciti nedavno usvojeni “Zakon o pomoći pri dobrovoljnom okončanju života”, na drugom referendumu u dvije godine o potpomognutom samoubojstvu. Slovenija je postala prva istočnoeuropska zemlja koja je legalizirala potpomognuto samoubojstvo, ali to možda promijeni rezultat sutrašnjeg zakonodavnog referenduma.
Slovenski je parlament u srpnju ove godine usvojio zakon s 50 glasova “za” i 34 “protiv”, a troje zastupnika bilo je suzdržano. Prethodno je 2024. godine 55 posto birača na savjetodavnom referendumu podržalo pravo na potpomognuto samoubojstvo. Inijacitivu za referendum potpisalo više od 46.000 građana
Ubrzo se pojavila inicijativa za referendum o odbacivanju zakona koji je pokrenula skupina na čelu s konzervativnim aktivistom Alešom Primcem i ima potporu oporbe, crkve i dijela zdravstvenih stručnjaka. Potpisalo ju je više od 46.000 građana.
Birači će na referendumu morati odgovoriti na pitanje: “Jeste li za uvođenje zakona o potpomognutom umiranju, koji je Državni zbor usvojio na sjednici 24. srpnja 2025.?”
Za odbacivanje zakona moraju se zadovoljiti dva uvjeta – da većina birača koji izađu na referendum glasaju protiv te da najmanje 20 posto svih birača glasa protiv. Prema podacima slovenskog ministarstva unutarnjih poslova, Slovenija ima 1.696.025 registriranih birača. Minimalan broj glasova potrebnih za odbacivanje zakona iznosi 339.205, prenijela je ranije STA. Što piše u izglasanom zakonu?
Prema izglasanom Zakonu o pomoći pri dobrovoljnom okončanju života, pacijenti u Sloveniji dobili bi pristup potpomognutom samoubojstvu. Ukoliko se uvaži zahtjev pacijenta, isti će dobiti supstancu kojom će si sam okončati život.
Pacijenti će morati dva puta izraziti svoju namjeru svom liječniku prije podnošenja formalnog zahtjeva, što će onda morati odobriti neovisni liječnik. Njihovu sposobnost donošenja odluke također će procijeniti psihijatar. Zdravstvenim radnicima se zadržava pravo da odbiju sudjelovati u ovoj proceduri.
Pravo neće moći biti korišteno u slučajevima neizdržive patnje koja je posljedica mentalne bolesti i za mlađe od 18 godina. Eutanazija, odnosno smrt od ruke njegovatelja na zahtjev bolesnika, ostaje zabranjena.
Prvi djelomični rezultati očekuju se nakon zatvaranja birališta u 19 sati, a službeni rezultat bit će potvrđen tek nakon 4. prosinca, kada se potvrdi konačan broj birača i utvrdi je li postignut kvorum za odbacivanje zakona, objavila je STA.
Svijet
Institut: Gotovo desetina njemačkih kompanija u kritičnom stanju
Gotovo svaka deseta njemačka tvrtka smatra da se nalazi u kritičnom stanju, a posebno je teška situacija u sektoru maloprodaje, pokazalo je u petak istraživanje instituta Ifo.
U listopadu ove godine 8,1 posto tvrtki iskazalo je bojazan za opstanak, nasuprot njih tek 7,3 posto u istom razdoblju prošle godine, objavio je institut za ekonomska istraživanja sa sjedištem u Münchenu.
“Broj korporativnih stečajeva stoga će vjerojatno ostati visok u mjesecima koji dolaze”, rekao je voditelj istraživanja u Ifou Klaus Wohlrabe.
Nedostatak narudžbi najveća prijetnja
Tvrtke u svim sektorima najvećom prijetnjom smatraju nedostatak narudžbi budući da im donosi uska grla u likvidnosti.
Pritišću ih i povećani operativni i troškovi radnika te slabija potražnja koja im smanjuje prihod, a dodatne probleme stvara im i birokracija.
“Zbog nedostatka novih narudžbi, slabe potražnje i sve jače međunarodne konkurencije, brojne tvrtke su pod pritiskom”, dodao je Wohlrabe.
Maloprodaja i usluge najugroženije
U posebno je teškom položaju, prema institutu, maloprodajni sektor, s 15 posto ispitanika koji imaju izrazite ekonomske probleme. U listopadu lani njihov je udio iznosio 13,8 posto.
Strah od stečaja pojačan je i u uslužnom sektoru, pokazalo je istraživanje, pa tako otprilike 7,6 posto tvrtki smatra da im je ekonomski opstanak ugrožen. U listopadu lani njihov udio iznosio je 5,8 posto.
Situacija u industriji neznatno se pak poboljšala, prema padu udjela tvrtki koje stanje ocjenjuju kritičnim za pola postotna boda, na 8,1 posto.
Osjetno je pak splasnuo pesimizam među građevinskim tvrtkama, zahvaljujući pojačanoj aktivnosti, pa se udio tvrtki koje strahuju za opstanak spustio sa 7,9 na 6,3 posto.
-
magazin3 dana prijeFOTOGALERIJA / Gastro turneja po adventskim kućicama u Zadru, 4. dio – đir po Božićnom gramofonu na Pijaci
-
magazin4 dana prijeMJESEČNI HOROSKOP ZA PROSINAC: Jarac ubire plodove svog truda, Vodenjak upoznaje posebnu osobu!
-
ZADAR / ŽUPANIJA2 dana prijeFOTOGALERIJA / Svečani domjenak u OB Zadar za djelatnike koji su otišli u mirovinu
-
Hrvatska4 dana prijeVUKOSAV, PEDIĆ, FRANCIŠKOVIĆ, VUČAK-LONČAR… / Objavljen je godišnji popis: Ovo su najbolji doktori i doktorice u Zadru i u Hrvatskoj…







