Connect with us

Svijet

Ostaje li Volkswagen njemačka firma?

Objavljeno

-

Volkswagen (VW) je njemački proizvođač automobila, ali on djeluje globalno i ovisi o mnogim drugim zemljama kako bi svoje proizvodne linije održao u pogonu, piše Deutsche Welle.

Godine 2023. VW – najveći od dvanaest brendova Volkswagen koncerna – proizveo je diljem svijeta preko 4,8 milijuna osobnih automobila i ostvario prihod od preko 86 milijardi eura (90,2 milijarde dolara), što je povećanje od 17 posto u usporedbi s prethodnom godinom. To proizlazi iz godišnjeg izvještaja objavljenog u ožujku 2024.

Ali ta dobra vremena su prošlost. Tržište se u međuvremenu znatno promijenilo, posebno kod električnih vozila. A tu su i pogrešne procjene menadžmenta VW-a, koje ugrožavaju uspjeh poduzeća.

Domaći i globalni problemi
Potražnja za novim vozilima u Europi pada i možda nikada više neće doseći razinu prije pandemije koronavirusa, kada je prodavano 17 milijuna vozila godišnje. Potražnja za VW vozilima posebno je pala otkako kineski konkurenti preuzimaju globalno tržište električnih vozila.

U prvih devet mjeseci prošle godine VW je diljem svijeta prodao 2,26 milijuna vozila. To je nešto više nego u istom razdoblju prethodne godine i prihod je blago porastao. Međutim, operativna dobit je, prema navodima koncerna, pala za gotovo 37 posto s 2,12 milijardi eura u prva tri tromjesečja 2023. na 1,34 milijarde eura u istom razdoblju prošle godine. Razlog: viši fiksni troškovi i restrukturiranje.

Kod kuće u Njemačkoj u VW-u vlada napeta situacija. Poduzeće je najavilo drastične rezove. Rast cijena energije nakon prestanka ruskih isporuka plina, kineska konkurencija, visoki troškovi njemačke radne snage i prijeteće američke carine zahtijevaju promjenu smjera.

Kako je tvrtka priopćila 20. prosinca prošle godine, sa sindikatima je postignut dogovor o postupnom ukidanju 35.000 radnih mjesta, dok će preostali zaposlenici VW-a u Njemačkoj u nadolazećim godinama morati odustati od povećanja plaća i bonusa.

Mogu li druge zemlje profitirati od problema na lokacijama VW-a u Njemačkoj?

Volkswagen u Europi i diljem svijeta
VW zapošljava 76.000 radnika u Njemačkoj i dodatnih 63.000 diljem svijeta.

Bilo zbog blizine kupcima ili zbog jeftinije radne snage – poduzeće raspolaže velikom mrežom proizvodnih lokacija diljem svijeta. Osim u Njemačkoj trenutno postoje proizvodni pogoni u Poljskoj, Španjolskoj, Portugalu i Slovačkoj.

Nakon invazije na Ukrajinu 2022. zatvoreni su svi pogoni u Rusiji, uključujući jednu veliku tvornicu, i zaustavljen je uvoz. Godinu dana kasnije, VW je prodao svu svoju imovinu u toj zemlji, kao i drugi europski proizvođači automobila. Planirana tvornica u Turskoj nije realizirana zbog pandemije COVID-a 19.

Osim toga, VW proizvodi vozila u Argentini, Brazilu, Meksiku, SAD-u, Kini, Indiji i Južnoafričkoj Republici. Izvan Europe najveće VW-ove investicije nalaze se u Kini, a zatim slijede Meksiko i Brazil.

Duga brazilska povijest Volkswagena
Prva tvornica VW-a izvan Njemačke otvorena je prije sedam desetljeća u dalekom Brazilu. Danas je Volkswagen do Brasil, prema navodima tvrtke, najveći proizvođač u toj zemlji. Prošle godine proizvedeno je 25-milijunto vozilo.

Iako je na Južnu Ameriku 2023. otpadalo samo osam posto prodaje, VW je trenutno jako ovisan o Brazilu. Tvrtka ondje uživa veliki ugled i veliki dio vozila na brazilskim cestama dolazi iz Volkswagena. Osim toga, prodaja raste.

Te pozitivne vijesti iz Brazila donekle su olakšale situaciju za koncern. Ali tržište je premalo da bi nadoknadilo gubitke u drugim regijama – i konkurencija nije daleko.

Meksiko kao ulaz na američko tržište
Iako je Sjeverna Amerika 2023. činila nešto više od deset posto VW-ove prodaje, to je ključno tržište. Ali to je također i teško tržište, koje bi moglo postati još teže ako SAD uvede carine na vozila proizvedena u inozemstvu.

Volkswagen ima tvornicu u američkoj saveznoj državi Tennessee. No budući da VW računa i na jeftiniju radnu snagu te slobodan protok robe unutar sjevernoameričke zone slobodne trgovine USMCA, poduzeće ima i veliku tvornicu u Meksiku. No ta bi strategija mogla biti narušena novim američkim carinama. Novoizabrani američki predsjednik Donald Trump je izjavio: „Želim da njemačke automobilske kompanije postanu američke automobilske kompanije. Želim da grade svoje tvornice ovdje.“

Njemački proizvođači automobila proizvode u SAD-u razna vozila. Mnoga su namijenjena lokalnom tržištu, a druga izvozu. No Volkswagen je unatoč tome ovisan i o europskom uvozu kako bi u potpunosti zadovoljio potražnju u SAD-u. Trumpove prijetnje carinama mogle bi dodatno ugroziti poslovni rezultat VW koncerna.

Problematična posebna uloga Kine
Godinama je Volkswagen polagao velike nade u poslovanje u Kini i s njom. Tijekom posljednjeg desetljeća koncern se oslanjao na tu zemlju jer mu je omogućavala veliki rast prodaje i širenje proizvodnih kapaciteta. Oboje je sada ugroženo, a kineski san VW-a bi mogao biti završen.

Godine 2019. VW je bio najveći proizvođač automobila u Kini i imao je tržišni udio od 19 posto na tada najvećem svjetskom automobilskom tržištu. Za VW je Kina bila najvažnija i najprofitabilnija regija, na koju je otpadala trećina ukupnog prihoda i velik dio dobiti.

Danas VW u Kini ima tržišni udio od 14 posto, a trend je padajući. Domaći kineski konkurenti prodaju sve više vozila. Oni su osobito dobri u proizvodnji jeftinih električnih automobila koji su popularni među kupcima – toliko jeftini da Kanada, SAD i EU odnedavno uvode dodatne carine na kineska električna vozila. Kina je danas najveći svjetski izvoznik automobila i manje nego ikada ovisna o stranim modelima.

Unatoč svojoj dugoj povijesti i globalnoj prisutnosti, Volkswagen nije imun na padove. Kako bi uspješno savladao sljedeće velike promjene koncern se mora prilagoditi i pritom uzeti u obzir carine, različitost tržišta te kinesku konkurenciju, koja nevjerojatnom brzinom sustiže VW.

 
Nastavi čitati
Kliknite za komentar

Ostavite komentar

Vaša adresa e-pošte neće biti objavljena. Obavezna polja su označena sa * (obavezno)

Svijet

U potrazi ste za poslom? Ovo su najtraženiji poslovi u Europi

Objavljeno

-

By

Ako ste trenutno nezaposleni ili ste u potrazi za poslom, a možda čak razmišljate i o promjeni karijete, korisno je znati koja su zanimanja trenutno najtraženija.

Euronews je objavio podatke o tome koji su poslovi i vještine bili najviše oglašavani diljem EU-a tijekom 2023. godine. Ovo je nedavno objavljena eksperimentalna statistika Eurostata, koja sadrži dva glavna pokazatelja. Prvi je broj online oglasa za posao, a drugi je stopa online oglasa za posao (OJAR), koja također predstavlja broj zaposlenika koji rade u tim područjima.

Potražnja za ICT stručnjacima

Stručnjaci za informacijsku i komunikacijsku tehnologiju (ICT) daleko su najtraženiji stručnjaci i čine 9% svih online oglasa za posao. Tvrtke i organizacije objavile su 871.000 oglasa u kojima potražuju ICT stručnjake.

Programeri softvera i aplikacija te analitičari zauzeli su drugo mjesto s 515.000 oglasa, što predstavlja 5,3% ukupnog broja. Slijede ih inženjerski stručnjaci s 412.000 oglasa, što predstavlja 4,3%. Odmah iza njih su radnici u proizvodnji, s 385.000 oglasa, što čini 4%.

Ostala zanimanja na popisu 10 najtraženijih na internetskim oglasima su:

– Tehničari fizike i inženjerstva, s 351.000 oglasa (3,6%)

– Prodavači u trgovinama, s 312.000 oglasa (3,2%)

– Radnici u transportu i skladištu, sa 308.000 oglasa (3,2%)

– Voditelji prodaje, marketinga i razvoja, s 280.000 oglasa (2,9%)

– Ostali pomoćni službenici, s 262.000 oglasa (2,7%)

– Financijski i matematički suradnici, s 246.000 oglasa (2,5%).

Traže se i brojni vozači

Gledajući pojedinačna zanimanja, 136.000 oglasa za posao (1,4%) objavljeno je za vozače kamiona i autobusa. Traženi su bili i vozači osobnih automobila, kombija i motocikala, za što je objavljeno 61.000 oglasa, odnosno 0,6%.

Gotovo 100.000 oglasa za posao objavljeno je za kuhare i pomoćnike u pripremi hrane, a oko 55.000 za rukovatelje strojevima za hranu i srodne proizvode. Ova tri zanimanja zajedno su činila 2,6% ukupnih oglasa za posao.

Zanimanja u zdravstvu također su bila istaknuta, pri čemu je objavljeno 96.000 oglasa za liječnike, 115.000 za djelatnike osobne njege u zdravstvenim službama, 71.000 za ostale zdravstvene djelatnike i 60.000 za ostale zdravstvene suradnike. Zajedno, oni su činili 3,5% ukupnih online oglasa za posao.

Stručnjaci (23,4%) i stručni suradnici (18,9%) traženi su u čak 42,3% oglasa, a udio menadžera bio je 7,8%. U 2023. radnici u uslužnim djelatnostima i prodaji činili su 12% internetskih oglasa za posao.

Najtraženije vještine

“Volja za učenjem” bila je najtraženija vještina koja se pojavila u 26,2% internetskih oglasa za posao za transverzalne vještine i kompetencije diljem EU-a.

Timski rad također je visoko rangiran, a “suradnja u timovima” je na drugom mjestu s 21,4%. Poslodavci također cijene proaktivne zaposlenike, budući da je “proaktivni pristup” činio 12,4% najtraženijih vještina.

 
Nastavi čitati

Svijet

Minimalna plaća preko 1500 eura u nekim zemljama EU-a. Kako stoji Hrvatska?

Objavljeno

-

By

Rumunjska, Litva, Bugarska i Poljska zabilježile su najveću prosječnu godišnju stopu rasta minimalne plaće u Europskoj uniji u razdoblju između siječnja 2015. i siječnja 2025.

U ovim je zemljama zabilježeno povećanje između 14% i 10%, prema posljednjim podacima Eurostata. Nasuprot tome, najniže prosječne godišnje stope rasta među zemljama EU-a zabilježene su u Francuskoj od +2,1% i Malti od +2,9%, piše Euronews.

U Uniji, 22 od 27 država članica imaju postavljenu nacionalnu minimalnu plaću. Međutim, minimalne mjesečne plaće uvelike se razlikuju u zemljama bloka. Iznimke su samo Danska, Italija, Austrija, Finska i Švedska.

Minimalna plaća preko 1500 eura

Luksemburg, Irska, Nizozemska, Njemačka, Belgija i Francuska čine šest zemalja u kojima minimalna plaća iznosi više od 1500 eura mjesečno. Minimalne plaće ovih zemalja kretale su se od 1802 eura u Francuskoj do 2638 eura u Luksemburgu.

S druge strane, Hrvatska, Grčka, Malta, Estonija, Češka, Slovačka, Rumunjska, Latvija, Mađarska i Bugarska imaju najniže minimalne plaće, koje su ispod 1000 eura mjesečno.

Minimalne plaće u ovim zemljama kretale su se od 551 eura u Bugarskoj do 970 eura u Hrvatskoj.

Je li plaća jedino mjerilo rejtinga?

Standard kupovne moći (PPS), koji mjeri cijenu određene robe, može pružiti pravedniju usporedbu s obzirom na to da životni troškovi, posebice troškovi stanovanja, značajno variraju u europskim zemljama.

U zemljama EU-a razlike u minimalnoj plaći znatno su manje nakon usklađenja s razlikama u razinama cijena. Eurostat je zemlje EU-a podijelio u tri skupine: iznad 1500 PPS-a, između 1000 PPS-a i ispod 1500 PPS-a te ispod 1000 PPS-a.

Njemačka, Luksemburg, Nizozemska, Belgija, Irska, Francuska i Poljska su sedam država članica u gornjem rasponu od 1500 PPS, a Slovačka, Češka, Estonija, Bugarska, Latvija i Estonija čine šest zemalja u rasponu ispod 1000 PPS-a.

Međutim, neke zemlje s nižom apsolutnom minimalnom plaćom mogu imati sličnu kupovnu moć u usporedbi s bogatijim nacijama zbog nižih troškova života. Poljska, na primjer, prelazi u najvišu razinu kada se prilagodi standardu svoje kupovne moći, što sugerira da njezina minimalna plaća ima snažnu kupovnu moć u usporedbi s troškovima života.

 
Nastavi čitati

Svijet

Klimatolozi objavili mračno izvješće. “Doći ćemo do točke s koje nema povratka”

Objavljeno

-

By

Ograničavanje dugoročnog globalnog zagrijavanja na dva stupnja Celzijevih, što je alternativni cilj Pariškog sporazuma o klimi, u međuvremenu je postalo nemoguće, smatraju vodeći stručnjaci za klimu.

Autori istraživanja koje je vodio ugledni klimatolog James Hansen, zaključili su da je Zemljina klima osjetljivija na povećanje emisija stakleničkih plinova nego se mislilo, objavljeno je u časopisu “Okoliš: Znanost i politika za održivi razvoj”.

“Cilj od dva stupnja je mrtav”

Ambiciozni scenarij klimatskih promjena UN-ova Panela za klimu (IPCC), koji planetu daje 50 posto izgleda da ograniči zagrijavanje na ispod dva stupnja Celzijevih do 2100., “više nije moguć”, rekao je Hansen na brifingu za novinare. 

Hansen je bivši istaknuti znanstvenik NASA-e poznat po tome što je američkom Kongresu 1988. rekao da se događa globalno zagrijavanje. “Cilj od dva stupnja je mrtav”, naglasio je. Hansen i njegovi kolege tvrde da količina stakleničkih plinova koja je već ispuštena u atmosferu izgaranjem fosilnih goriva znači da je veće zatopljenje zajamčeno.

Temperature će u godinama koje dolaze biti veće u odnosu prema predindustrijskim razinama za 1.5 stupnjeva Celzijevih ili više, što će biti razorno za koraljne grebene i izazivati jače oluje, a do 2045. porast će za oko dva stupnja Celzijevih.

Znanstvenici procjenjuju da će topljenje polarnog leda i utjecanje slatke vode u sjeverni Atlantik izazvati prekid glavne oceanske struje AMOC-a (Atlantska meridijalna preokretna cirkulacija) u roku od 20 do 30 godina.

Točka bez povratka 

Struja donosi toplinu u razne dijelove planeta kao i nutrijente važne za život u oceanu.

Njezin prekid “izazvat će velike probleme, uključujući podizanje razine mora od nekoliko metara, pa kolaps AMOC-a opisujemo kao točku nakon koje nema povratka”, navodi se u istraživanju.

Države su Pariškim klimatskim sporazumom 2015. dogovorile da će nastojati ograničiti globalno zagrijavanje do kraja stoljeća na 1,5 stupnjeva Celzijevih u odnosu na predindustrijske razine.

Znanstvenici su zaključili da je taj prag kritičan za sprječavanje prekida glavnih morskih struja, naglog topljenja permafrosta na sjeveru i kolapsa tropskih koraljnih grebena.

Cilj od 1.5 stupnjeva Celzijevih već je prekoračen u zadnje dvije godine, po podacima Kopernika, europskog sustava za praćenje klime, premda Pariški sporazum govori o dugoročnom trendu kroz desetljeća.

Mračno izvješće 

Globalno zatopljenje od dva stupnja Celzijevih imalo bi i veće posljedice, uključujući nepovratan gubitak ledenog pokrivača, planinskih ledenjaka i snijega, morskog leda i permafrosta.

Autori su priznali da rezultati istraživanja izgledaju mračno, ali tvrde da je za promjenu potrebno poštenje.

“Nećemo pomoći mladima ako ne budemo realni u klimatskim procjenama i ako ne ukažemo na neučinkovitost sadašnjih politika za ograničenje globalnog zagrijavanja”, upozorili su.

“Danas smo, s rastućim krizama uključujući globalne klimatske promjene, stigli do trenutka kada se moramo pozabaviti problemom partikularnih interesa”, dodali su, naglašavajući da su ipak “optimistični” u pogledu budućnosti.

 
Nastavi čitati
Oglasi
Oglasi
Oglasi
Oglasi
Oglasi

U trendu