Započeo je veliki poremećaj polarnog vrtloga, a hladni val stiže u Europu. Uz to, previđa se kako će se pojava intenzivirati krajem siječnja te kako će sve trajati do početka veljače.

Kako pojašnjava Severe Weather Europe, polarni vrtlog obično je “čuvar” hladnoće, odnosno on je zaključava u polarne regije kada je jak. No, kada je poremećen ili urušen, hladan zrak može se proširiti u Sjevernu Ameriku i Europu.

Polarni vrtlog naziv je za zimsku cirkulaciju nad sjevernom polutkom. Dijeli se na gornji (stratosferski) i donji (troposferski) dio. Polarni vrtlog prolazi kroz oba sloja, ali s različitom snagom, oblikom i utjecajima. Jak polarni vrtlog može zaključati hladniji zrak u polarne regije, sprečavajući njegov bijeg. To obično stvara blaže uvjete za veći dio Sjedinjenih Država, Europe i drugih srednjih širina. Slabi polarni vrtlog, s druge strane, donosi hladno vrijeme. Sam poremećaj obično dolazi zbog porasta tlaka i temperature u stratosferi, odnosno stratosferskog zagrijavanja.

Najnovija analiza pokazuje da je polarni vrtlog trenutno izduženog oblika. S obzirom na trenutne pokazatelje, u Europi se već sljedećih dana očekuje povratak hladnijeg zraka na površinskim razinama. No, riječ je samo o početku poremećaj polarnog vrtloga jer on tek postaje nestabilniji. Druga faza uslijedit će nekoliko dana kasnije, prenosi Večernji list.

Početkom sljedećeg tjedna, snažna anomalija hladnog zraka protezat će se od južne Kanade u središnje i istočne Sjedinjene Američke Države. Uz to, hladni zrak dosezat će i prema jugu te sjeveroistoku. Najniže temperature u SAD-u u tom razdoblju bit će između -20 °C i -23 °C, dok jugoistočna Kanada može bilježiti temperature čak do -37 °C tijekom sljedećeg tjedna. Također, u tom se periodu očekuju i snježne padaline.

Što se tiče Europe u istom razdoblju, očekuje se povećanje pokrivenosti hladnijim zrakom prema zapadu. Zapadni i jugozapadni dijelovi mogli bi bilježiti temperature do -10 °C, čak i niže prema istoku. Severe Weather Europe napominje kako je to tipičan rezultat poremećene cirkulacije polarnog vrtloga te dodaje kako najnovije prognoze pokazuju da dolazi još jača disrupcija u posljednjem tjednu siječnja. Temperature će tada biti znatno niže od uobičajenih, a očekuje se da će do kraja mjeseca u Europi snijeg dosegnuti južne i jugoistočne predjele.

Tko od početka 2026. godine bude uhvaćen na austrijskim autocestama bez važeće vinjete, doživjet će neugodno iznenađenje. Takozvana “zamjenska cestarina” (Ersatzmaut) drastično je porasla.

Austrijsko društvo za autoceste (ASFINAG) značajno je povisilo kazne za one koji ne plaćaju cestarinu. Za osobna vozila do 3,5 tona, kazna za nepostojeću ili nevažeću vinjetu – bilo digitalnu ili u obliku naljepnice – sada iznosi 200 eura umjesto dosadašnjih 120 eura. To predstavlja povećanje od čak 67 posto. Motociklisti od sada plaćaju 100 eura umjesto dosadašnjih 65 eura, piše Fenix magazin.

Stroga pravila za lijepljenje

Nije dovoljno samo posjedovati vinjetu; onaj tko se ne pridržava pravila o lijepljenju također mora platiti 200 eura. Prema podacima austrijskog autokluba ÖAMTC, zabranjeno je korištenje posebnih folija, vakuuma ili ljepljivih traka koje sprječavaju izravan kontakt vinjete s vjetrobranskim staklom. Također, vinjeta se ne smije postavljati na zatamnjeni dio stakla.

Zamjenska cestarina može se platiti na licu mjesta gotovinom ili karticom. Tko ne plati odmah, suočava se s kaznenim postupkom i novčanom kaznom od najmanje 300 eura, koja u pojedinačnim slučajevima može narasti i do 3000 eura.

Posljednja papirnata vinjeta i nove cijene

Usporedo s kaznama, porasle su i cijene samih vinjeta za 2,9 posto:

Godišnja vinjeta za automobil: 106,80 eura (3 eura više nego 2025.).

Godišnja vinjeta za motocikl: 42,70 eura (+1,20 eura).

Crvena vinjeta za 2026. godinu ujedno je i posljednja svoje vrste – od 2027. godine u Austriji će postojati isključivo digitalne vinjete.

Stotine potresa zabilježene su ispod antarktičkog ledenjaka Thwaites, poznatog i kao „Ledenjak Sudnjeg dana“. Njegovo raspadanje moglo bi uzrokovati porast razine mora od 60 centimetara do čak tri metra, što bi imalo razorne posljedice za obalne zajednice diljem svijeta.

Nestabilnost ledenjaka iznenadila znanstvenike

Ovo iznenađujuće otkriće objavljeno je u novoj studiji u znanstvenom časopisu Geophysical Research Letters i upućuje na to da je golemi ledenjak, gotovo veličine Velike Britanije, znatno nestabilniji nego što se dosad smatralo. Ujedno dodatno naglašava da globalni napori u borbi protiv klimatskih promjena nisu ni približno dostatni.

Kako bi se na vrijeme uočili znakovi njegova mogućeg urušavanja, seizmolog Australijskog nacionalnog sveučilišta Thanh-Son Phạm u studiji predlaže uspostavu i dugoročno održavanje posebne seizmičke mreže na Antarktici, koja bi omogućila praćenje promjena u dinamici ledenjaka, za koje upozorava da bi se u idućim desetljećima, pa čak i godinama, mogle naglo ubrzati.

Rizik se smatra iznimno visokim. Phạm je identificirao ukupno 362 dosad nezabilježena seizmička događaja u razdoblju između 2010. i 2023. godine. Većina njih zabilježena je u zapadnoj Antarktici, gdje se nalaze ledenjaci Thwaites i Pine Island — još jedan veliki ledenjak koji se posljednjih godina vidljivo smanjuje zbog klimatskih promjena, piše Futurism.

Potresi povezani s ledenjaci oko 5 stupnjeva po Richteru

Potresi povezani s ledenjacima obično dosežu jačinu oko pet stupnjeva prema Richteru te su najčešće povezani s odvajanjem santi leda tijekom toplijih mjeseci u arktičkim područjima, poput Grenlanda. Međutim, procesi koji uzrokuju potrese na Antarktici još uvijek su slabo istraženi jer postoji vrlo malo podataka, a takvi potresi najčešće su slabijeg intenziteta.

Kako bi popunio taj znanstveni jaz, Phạm je razvio algoritam koji prepoznaje specifične obrasce seizmičkih valova zabilježenih mjernim uređajima na Antarktici. Analiza tih podataka pokazala je da je 245 od ukupno 362 zabilježena potresa poteklo s ledenjaka Thwaites, a znanstvenik smatra da su uzrokovani odvajanjem velikih santi leda koje padaju u ocean.

Znanstvenici su posebno zabrinuti zbog mogućeg urušavanja ledenjaka Thwaites ne samo zbog goleme količine vode koju bi njegovo topljenje moglo osloboditi, već i zato što on djeluje poput ledenog čepa koji zadržava zapadnoantarktički ledeni pokrov i sprječava njegovo klizanje u more.