Šefica Europske komisije Ursula von der Leyen izjavila je da Europa mora usvojiti “mentalitet hitnosti” kada je riječ o sigurnosti i najavila da namjerava olabaviti stroga pravila zaduživanja kako bi europske države povećale investicije u obranu.

Želi da se olabave pravila zaduživanja da članice mogu više novca davati za obranu
“To će članicama omogućiti da značajno povećaju izdvajanja za obranu”, rekla je von der Leyen na konferenciji o sigurnosti u Münchenu. Po sadašnjim pravilima, proračunski manjak ne smije prelaziti tri posto a javni dug 60 BDP-a.

“Moramo usvojiti taj mentalitet hitnosti”, koji smo imali kada smo nabavljali cjepiva za koronavirus, istaknula je šefica izvršnog tijela EU.

Po njezinim riječima, blok danas na obranu troši oko dva posto GDP-a i prošle je godine povećao izdvajanja s 200 na 320 milijardi eura.

“Ali morat ćemo to značajno povećati. Rast s dva na tri posto značio bi stotine milijardi novih ulaganja”, rekla je Von der Leyen i najavila veće investicije iz zajedničkih fondova, uključujući Europsku investicijsku banku koja po sadašnjim pravilima ne smije kreditirati vojne projekte. Govoreći o Ukrajini, rekla je da je Europa, koja je toj zemlji dosad pomogla sa 130 milijardi eura, može osigurati trajan mir zajedno s američkim predsjednikom Donaldom Trumpom.

“Predsjednik Volodimir Zelenski spreman raditi na miru koji poštuje žrtvu njegove zemlje i palih sunarodnjaka. “(Ruski predsjednik Vladimir) Putin mora pokazati da mu nije u interesu prolongirati rat, nego da je odustao od ambicije da uništi Ukrajinu. Neuspjeh Ukrajine bi oslabio i Europu i SAD”, rekla je.

Odgovorila na Trumpovu najavu
Odgovarajući na planove Trumpove administracije za uvođenjem carina Uniji, Von der Leyen je istaknula da trgovinski ratovi nemaju smisla i da carine pogađaju ljude s obje strane Atlantika.

“Neopravdane carine EU-u neće ostati bez odgovora. Koristit ćemo sve alate da obranimo naše interese i zaštitimo naše potrošače. Želimo dogovor koji je dobar za sve”, rekla je.

Američka digitalna platforma za rezervaciju smještaja Airbnb izvijestila je o dvoznamenkastom skoku prihoda i u četvrtom tromjesečju, uz skok vrijednosti rezervacija i blago podignute cijene.

U razdoblju od listopada do prosinca prihod mu je poskočio za 11.8 posto, na 2.48 milijardi dolara, pokazalo je poslovno izvješće objavljeno jučer, što znači da je blago nadmašio gornju granicu najavljenog raspona. Kompanija je tako i četvrto prošlogodišnje tromjesečje zaključila s dvoznamenkastim rastom prihoda. Na početku 2024. bio je poskočio za 18 posto, a u proljetnom i ljetnom tromjesečju za otprilike 10 posto.

Prihodi su im na kraju prošle godine pratili tempo povećanja vrijednosti rezervacija, na 17.6 milijardi dolara.

Rast rezervacija i prihoda po noćenju
Prosječni prihod po noćenju porastao je pak samo jedan posto u odnosu na kraj 2023. godine i iznosio je 158 dolara. Kada se isključe promjene valutnih tečajeva uvećan je za dva posto, ponajprije zbog podignutih cijena, navode u Airbnb-ju.

Na platformi je u četvrtom tromjesečju rezervirano 111 milijuna noćenja i “iskustava”, za 11 posto više nego godinu dana ranije. Najveći skok bilježile su latinoamerička i azijsko-pacifička regija, za više od dvadeset posto. U regiji koja obuhvaća Europu, Bliski istok i Afriku rezervacije su porasle za nekih 12 posto. Prosječni prihod po noćenju bio je viši za šest posto nego na kraju 2023. godine zbog viših cijena, stoji u izvješću.

Očekuju novi rast
Airbnb je četvrto prošlogodišnje tromjesečje zaključio s neto dobiti od 461 milijun dolara. Na kraju 2023. godine bio je poslovao s neto gubitkom od 349 milijuna dolara.

Prilagođena dobit prije kamata, poreza, deprecijacije i amortizacije porasla je za četiri posto, na 765 milijuna dolara.

U prva tri ovogodišnja mjeseca očekuju za četiri do šest posto veći prihod nego lani, u rasponu od 2.23 milijarde do 2.27 milijardi dolara. Napominju ipak da je usporedba s 2024. nepovoljna budući da Uskrs ove godine pada u travnju i da je prošla godina bila ‘prijelazna’.

Kada se isključe kalendarski faktori i promjene valutnih tečajeva, prihod bi u prvom ovogodišnjem tromjesečju trebao biti veći 10 do 12 posto nego lani, procjenjuju.

Europska unija ostaje privržena otvorenom i predvidljivom globalnom trgovinskom sustavu i drži da je predložena američka “recipročna trgovinska politika” korak u krivom smjeru, istaknula je u petak Europska komisija. “Europska komisija smatra predloženu ‘recipročnu’ trgovinsku politiku predsjednika Trumpa korakom u krivom smjeru”, kaže se u reakciji Komisije na Trumpov prijedlog.

Američki predsjednik Donald Trump zadužio je u četvrtak svoj ekonomski tim da osmisli planove za recipročne carine za svaku zemlju koja oporezuje uvoz iz SAD-a.

“Što se tiče trgovine, odlučio sam u svrhu pravednosti da ću naplaćivati recipročne carine, što znači da sve zemlje koje naplaćuju Sjedinjenim Američkim Državama, mi ćemo njima naplaćivati. Ni više, ni manje”, rekao je Trump novinarima u Ovalnom uredu.

Komisija ističe da EU ostaje “privržena otvorenom i predvidljivom globalnom trgovinsko sustavu koji koristi svim partnerima”.

Komisija navodi da EU ima neke od najmanjih carina na svijetu i ne vidi opravdanja za povećanje američkih carina na izvoz iz Europe.

“Carine su porezi. Nametanjem carina, Sjedinjene Države oporezuju vlastite građane, podižu cijene za poduzeća, guše rast i potiču inflaciju”, kaže Komisija.
Prema Komisiji, svjetska je trgovina cvjetala pod predvidljivim, transparentnim pravilima i niskim carinama. Ističe da je EU desetljećima radio sa svojim trgovinskim partnerima poput SAD-a “na smanjenju carina i drugih trgovinskih barijera diljem svijeta, jačajući otvorenost kroz preuzimanje obveza u trgovinskom sustavu temeljenom na pravilima – obveza koje SAD sada potkopava”.

Komisija navodi da EU ima najveću i najbrže rastuću mrežu trgovinskih sporazuma, kojih ima tri puta više od SAD-a.

Komisija tvrdi da će “EU odlučno i odmah reagirati protiv neopravdanih prepreka slobodnoj i poštenoj trgovini, uključujući kada se carine koriste za osporavanje zakonskih i nediskriminirajućih politika. EU će uvijek štititi europska poduzeća, radnike i potrošače od neopravdanih carinskih mjera”.