Hrvatska
Uz pomicanje sata idu i tri važne promjene, ne zaboravite na njih
U noći s predstojeće subote na nedjelju, u 3 sata, kazaljke na satovima i brojke na onim programiranim digitalnima, pomiču se unatrag za sat vremena. Time prelazimo s ljetnog na zimsko računaje vremena.
Zimsko računanje vremena počinje u nedjelju 27. listopada i trajat će do nedjelje 30. ožujka iduće godine kada započinje novi ciklus ljetnog računanja vremena.
Sitna neposredna blagodat te promjene je sat vremena sna više koji se dobiva pomicanjem sata unatrag. Osim toga, prelaskom (točnije: povratkom na zimsko računanje vremena) na snagu stupa nekoliko važnih promjena.
Jeftinija struja od 21 do 7
Za sve koji imaju višetarifna brojila električne energije, prelaskom na zimsko računanje vremena mijenja se razdoblje niže tarife, odnosno jeftinije struje.
Dvije su sezonske tarife, zimska i ljetna. Tijekom zimske tarife, električna energija jeftinija je u razdoblju od 21 sati navečer do 7 sati ujutro, naspram razodblja od 22 do 8 tijekom ljetne tarife.
Važeća cijena kilovatsata električne energije u višoj (dnevnoj) tarifi je 0,074789 eura, a u nižoj (noćnoj) 0,036697 eura, što je više nego upola jeftinije i dovoljan razlog da se tada više koriste uređaji poput perilica rublja i posuđa te električnog bojlera koji utječu na veću potrošnju struje u kući.
Obvezna kratka svjetla na vozilima
Zbog toga što nastupa razdoblje u kojem će dnevnog svjetla biti znatno manje (ljudi vole reći da “dan kraće traje”) vozači automobila, mopeda i motocikala dužni su, kako propisuje Zakon o sigurnosti prometa na cestama, upaliti dnevna (kratka) svjetla. Prema zakonu, ta obveza traje od 1. studenoga do 31. ožujka, ali uobičajeno se povezuje s prelaskom na zimsko računanje vremena. U slučaju kršenja te obveze propisana je kazna od 30 eura.
… i na biciklima
MUP podsjeća da su u istom razdoblju i biciklisti dužni od prvog sumraka do potpunog svanuća te u slučaju smanjene vidljivosti imati upaljeno jedno svjetlo bijele boje na prednjoj strani i jedno crveno svjetlo na stražnjoj strani bicikla.
Vlakovi staju na sat vremena
Prelazak na zimsko računanje vremena osjetit će i oni koji se u 3 sata u noći sa subote na nedjelju zateknu u malobrojnim vlakovima Hrvatskih željeznica koji prometuju u to vrijeme. Radi usklađenja s voznim redom, vlakovi će stati na sat vremena u kolodovrima u kojima se zateknu u vrijeme pomicanja sata.
Kazaljke se prvi puta pomicale 1916.
Ideju za “ljetnim” računanjem vremena (ono zimsko je prirodno, usklađeno s putanjom sunca) dao je, ali više kroz šalu, američki filozof, književnik i izumitelj Benjamin Franklin davne 1784. godine. Neki su njegovu dosjetku ozbiljno uzeli u razmatranje pa je početkom 20. stoljeća bilo prijedloga vladama nekih država da uvedu ljetno računanje vremena.
Ideju su prve realizirale tek Njemačka i Austro-Ugarska (u sklopu nje i ondašnji prostor Hrvatske) tijekom Prvog svjetskog rata, od 1916. do 1918. godine. Sezonska izmjena zimskog i ljetnog računanja vremena prakticirala se i u Kraljevini Jugoslaviji, a potom i za vrijeme Nezavisne Države Hrvatske. Nakon toga, na ovim prostorima nije prakticirana sve do 1983. godine. Otada do danas kazaljke pomičemo dvaput godišnje – ujesen jedan sat unatrag, a u proljeće jedan sat naprijed. U Europskoj uniji odluka o tome na snazi je od 1996. godine.
U međuvremenu, prelazak na ljetno računanje vremena podosta se osporavalo. Europska unija predložila je 2018. ukidanje te prakse, ali dogovor među članicama još nije postignut. Prema važećoj odluci objavljenoj u Službenom glasniku EU-a, uvođenje ljetnog sata trajat će do 2026. godine.
Hrvatska
HUBOL tvrdi da dvojni rad liječnika nije primarni problem, već nešto drugo
Iz Hrvatske udruge bolničkih liječnika (HUBOL) u utorak su poručili da dvojni rad liječnika nije primarni problem javnog zdravstva i razlog dugih lista čekanja nego je to rezultat lošeg upravljanja te loše i nesposobne politike. Osim entuzijazma zdravstvenih radnika, u hrvatskom zdravstvenom sustavu gotovo ništa ne funkcionira kako treba, ocijenili su iz HUBOL-a te podsjetili da liječnici dvojni rad ne obavljaju tijekom radnog vremena, već u privatno vrijeme. Pritom su naglasili da ograničenje ili zabrana dvojnog rada ne može dovesti do kraćeg čekanja pacijenata na pregled ili pretragu, da dvojni rad postoji u državama EU-a i da takav rad, s dodatnim prihodom, smanjuje odljev liječnika u privatno zdravstvo ili inozemstvo.
“Postoje pojedinačni problemi s kršenjem propisa koji reguliraju dvojni rad, a HUBOL se zalaže za to da se svako pojedinačno kršenje propisa sankcionira”, istaknuli su.
“Temeljni problemi javnog zdravstva te dugih čekanja na pretrage i preglede rezultat su nesposobnih i neodgovornih donositelja odluka u zdravstvu, a ne liječnika”, ocijenili su te dodali kako se “politika odbija prihvatiti rješavanja problema”.
Ključni problemi javnog zdravstva po HUBOL-u su devastacija i “kolaps” primarne zdravstvene zaštite (PZZ) zbog opterećenosti obiteljskih liječnika birokratskim poslovima i njihovog premalog broja zbog čega se bolesnici prelijevaju u bolnice te neučinkovita i neodrživa organizacija i upravljanje bolnicama.
Rukovodeće pozicije u hrvatskom zdravstvu su “duboko politizirane”
“Vlada i Ministarstvo zdravstva zbog populizma i lokalnih političkih interesa čvrsto drže zatvorene oči pred tim problemom. Rukovodeće pozicije, kao i upravljanje, su u hrvatskom zdravstvu duboko politizirane”, ustvrdili su. Vlada, kažu, odbija uvesti zakonsko ograničenja od dva mandata za upravljačke pozicije u zdravstvu što bi “eliminiralo ‘vječne šefove’, smanjilo koruptivni potencijal i promijenilo sadašnju negativnu kadrovsku selekciju”. Kao jedan od najtežih problema javnog zdravstva istaknuli su korupciju u javnoj nabavi. “Danas, nakon afere s Berošem i Rotimom, vjerojatno svaki građanin opravdano sumnja u svaku javnu nabavu u zdravstvu. Osim najavljene kontrole izvanredne javne nabave, nije najavljena niti jedna mjera daljnjeg sprečavanja korupcije”, upozorili su.
Problematizirali su i postojanje kaznenog djela nesavjesnog liječenja, za koje kažu da postoji još samo u Sloveniji, zbog kojeg mnogi liječnici provode tzv. defenzivnu medicinu što rezultira mnoštvom pretraga, a broj i vrsta specijalističkih pretraga i zahvata raste i zbog brzog razvoja medicine, a što pak ne prati odgovarajuće povećanje broja liječnika i medicinskih sestara.
Preduvjetima za kvalitetno upravljanje listama čekanja u HUBOL-u smatraju i cjelovitu informatizaciju te integraciju zdravstvenih sustava i baza.
Hrvatska
Policijski sindikati nezadovoljni vladinom ponudom povećanja plaća
Čelnici Sindikata policije Hrvatske i Nezavisnog sindikata djelatnika MUP Dubravko Jagić i Zdravko Lončar najavili su danas da će se, nakon konzultacija, do petka očitovati o Vladinoj ponudi dodatnog povećanja plaće od dva posto za rujan s isplatom u listopadu iduće godine.
Lončar je, nakon sastanka s Vladinim pregovaračkim timom, rekao da će se o ponudi konzultirati sa sindikalnim vodstvom i u petak obavijestiti Vladu o svom stavu. Dodao je da nije bilo promjena vezano uz Vladinu ponudu ostalih materijalnih prava. Napomenuo je da je (ukupni) proračunski izdatak povećanja na razini 215 milijuna eura.
Policijski sindikati nezadovoljni vladinom ponudom povećanja plaća
Riječ je o pregovorima sklapanju dodatka Kolektivnom ugovoru za državne službenike i namještenike.
Predsjednik SPH Dubravko Jagić rekao je da se zasad ne mogu složiti s Vladinom ponudom te da očekuju kakva će biti ponuda javnim službama i konzultirati se sa sindikalnim tijelima i članstvom.
Vlada nije spremna razgovarati o naknadi za topli obrok, vezano uz osnovicu plaće Vlada predlaže kumulativna povećanja, no to još moramo razmotriti, dodao je.
Upitan o štrajku, Jagić je odgovorio kako ga nije problem organizirati i da uvijek ostaje kao opcija, no drže da imaju dobre argumente zašto traže veće povećanje osnovice i naknadu za topli obrok.
Potvrdio je da će se provesti izjašnjavanje članstva o spremnosti na štrajk, no da je o tome još prerano govoriti, jer pregovori još nisu završeni.
Hrvatska
Sve je spremno za 3 rasprodana koncerta Tomislava Bralića i klape Intrade ovog vikenda u Lisinskom
Pred vratima je trodnevni klapski spektakl Tomislava Bralića i klape Intrade
u Lisinskom 7., 8. i 9. prosinca.
Ovog vikenda Tomislav Bralić i klapa Intrade donose glazbenu čaroliju u rasprodani Lisinski. Iako Intrade već 18 godina svakog prosinca njeguje tradiciju koncerata u glavnom gradu Hrvatske, povratak u zagrebački glazbeni hram 7., 8. i 9. prosinca, nakon punih deset godina, izazvao je izniman interes publike.
Sva tri najavljena koncerta su rasprodana, a publiku očekuju nezaboravne izvedbe njihovih najvećih hitova, uz pokoje iznenađenje i jedinstvenu atmosferu koju samo Intrade mogu stvoriti.
Nakon 18 godina tradicija i dalje osvaja, ulaznice planule u trenu
Ove godine Tomislav Bralić i klapa Intrade obilježavaju 18 godina tradicije zagrebačkih koncerata. Tijekom tog razdoblja nastupali su na svim većim zagrebačkim pozornicama, od Cibone, Doma sportova do Arene, a nakon desetljeća ponovno se vraćaju u Lisinski, gdje je tradicija i počela 2006.
Povijest se ponavlja – baš kao i 2014., i ove su godine rasprodali tri uzastopna koncerta. “Već 18 godina nastupamo u Zagrebu, a s tri rasprodana Lisinska za kraj ove godine osjećamo iznimnu čast i zahvalnost našoj publici. Veselimo se svakoj pjesmi i emociji koju ćemo zajedno podijeliti”, poručio je Tomislav Bralić uoči nastupa.
Repertoar je spreman
Klapa Intrade poručuje da će to biti koncerti za pamćenje. Repertoar za tri uzastopne večeri u Lisinskom pomno je osmišljen kako bi obuhvatio najbolje od 39 godina bogate karijere Intrada. Publika će uživati u nezaboravnim izvedbama hitova poput “Zora bila”, “Croatio, iz duše te ljubim” i “Ne mogu te prestat jubit”, uz pokoje iznenađenje.
Ova tri koncerta ne samo da će obilježiti kraj jedne uspješne godine, već će ujedno biti savršena uvertira u 2025., godinu kada će klapa proslaviti 40 godina svog postojanja.