Connect with us

Hrvatska

Kupci nalaze crve u raznim namirnicama. Stručnjakinja objašnjava otkud oni tamo i jesu li opasni

Objavljeno

-

Razne potrošačke stranice na društvenim mrežama vrve objavama potrošača koji u prehambenim proizvodima kupljenima u domaćim trgovinama pronalaze crve.

Na desetke je takvih objava prisnaženih fotografijama na kojima se vide bijele gmižuće ličinke koje kod malo koga ne izazivaju zazor i gađenje.

Najčešće se crvi mogu naći u brašnu, žitaricama, sušenom voću i orašastim plodovima.

Potrošači koji su prijavljivali prisutnost crva u namirnicama najčešće su ih uočavali u slasticama – čokoladama i keksima, ali i u grickalicama poput pistacija i indijskih oraščića.

“Sve je podložno infestaciji, čak i flaširana voda”

I dok ne čudi toliko prisutnost crva u, primjerice, orašastim plodovima koji se u trgovinama prodaju rinfuzno ili prepakirani, zbunjuje njihova prisutnost u neoštećenoj i hermetički zatvorenoj ambalaži, odnosno originalnim tvorničkim pakiranjima. S tim da većini prijavljene hrane “s crvima” rok trajanja nije istekao.

“Gotovo da nema prehrambenog proizvoda koji nije podložan infestaciji jajašcima i crvićima različitog podrijetla zavisno od insekta koji je izazvao infestaciju – veliki broj vrsta mušica, moljaca, kućnih muha i sličnih”, objašnjava mag. pharm. Zdenka Kocmur, savjetnica za hranu u Hrvatskoj udruzi za zaštitu potrošača.

Kocmur kaže da su od pakiranih proizvoda najpodložniji infestaciji proizvodi koji sadrže mlijeko i jaja u prahu, kakao maslac i kakao prah, razne masnoće i emulgatore. Ukratko, konditorski proizvodi. Zatim sve vrste brašna i krupica, zrnati proizvodi poput riže, ječma, raznih popularnih cjelovitih žitarica i sličnih kombiniranih proizvoda, mliječni proizvodimeso i suhomesnati proizvodi, voće i povrće.

“Dakle gotovo sve, a nisu izuzetak ni flaširana voda i napitci, iako vrlo rijetko”, dodaje ona.

“Često se otkriju tek kad se otvori ambalaža”

Napominje kako se, zavisno od proizvodno-distributivnog segmenta u kojem se infestacija dogodila, može raditi o zagađenju već izvorne sirovine.

“Moguća je i sekundarna kontaminacija već pakiranog proizvoda u skladištima proizvođača ili trgovca, kao i na policama trgovca. Bez obzira u kojem segmentu tehnološkog lanca je došlo do infestacije, iz nevidljivih jajašaca i larvi će se u određenim uvjetima razviti crvići i zatim odrasli insekti koji su infestaciju izazvali. U skladištima i na policama lako je moguće da se sekundarno infestiraju i susjedni slični proizvodi a da sam proizvođač doista za to nije kriv. Nažalost infestacije se vrlo često otkrije tek kad potrošač kod kuće otvori ambalažu proizvoda”, ističe mag. pharm. Kocmur.

Dodaje kako uvijek može biti u pitanju propust u poštivanju zdravstveno-higijenskih standarda u tehnološkom proizvodnom procesu, što uključuje i pakiranje prehrambenog proizvoda.

“Nisu nužno opasni po zdravlje, ali…”

Koliko god izazivali odvratnost, crvi nisu prevelika opasnost za zdravlje.

“Prisutnost jajašaca, larvi i crvića kao i odraslih jedinki insekata koji su izazvali infestaciju prehrambenog proizvoda ne mora nužno biti opasno po zdravlje potrošača, ali treba biti oprezan. Zavisi od podrijetla i vrste samog insekta, virulentnosti larvi i crvića te eventualnih toksina kao popratne pojave, opasnost za zdravlje čovjeka može biti alarmantna. U svakom slučaju takav proizvod nije za konzumaciju i mora se odmah povući s tržišta”, upozorava ova stručnjakinja.

Kao savjetnica za hranu u Hrvatskoj udruzi za zaštitu potrošača, napominje da trgovci, distributeri, uvoznici i proizvođači moraju biti o tome obaviješteni i poduzeti promptne mjere za suzbijanje i eliminaciju daljnje infestacije.

“Potrošač bi trebao obavezno uložiti pisanu reklamaciju spornog proizvoda s opisom i fotografijom trgovcu i/ili Državnom inspektoratu RH. O svemu bi trebala biti obaviještena i javnost kroz sve dostupne medije”, kazala je.

 
Nastavi čitati
Kliknite za komentar

Ostavite komentar

Vaša adresa e-pošte neće biti objavljena. Obavezna polja su označena sa * (obavezno)

Hrvatska

Plitvička jezera grade poučne staze i centar Lugareva kuća

Objavljeno

-

By

Javna ustanova Nacionalni park Plitvička jezera raspisala je natječaj vrijedan 900 tisuća eura za radove na uređenju i opremanju poučnih staza te adaptaciju i opremanje lugarnice “Čorkova uvala” u edukacijsko-prezentacijski centar “Lugareva kuća”. Čorkova uvala smještena u jugozapadnom dijelu Nacionalnog parka, zaštićeno je kulturno dobro. Podrum i prizemlje već su uređeni kroz prethodne projekte, a nabava obuhvaća radove na neuređenom potkrovlju, koje će biti preuređeno u suvremeni Interpretacijski centar “Tajni život šume”. U budućem Interpretacijskom centru održavat će se edukacije o prirodnim i kulturnim vrijednostima Čorkove uvale, s posebnim naglaskom na šumski ekosustav, navodi se u elektroničkom oglasniku javne nabave.

Prostori u potkrovlju bit će opremljeni multimedijskim i interaktivnim postavima, koji će posjetiteljima omogućiti dublje razumijevanje lokalne flore i faune te važnost očuvanja okoliša.

Centar je namijenjen individualnim i grupnim posjetiteljima, a posebna pozornost posvećena je edukaciji osnovnoškolaca i srednjoškolaca.

U sklopu projekta planirano je i uređenje dviju poučnih staza u blizini lugarnice.

Posjetitelji “Medine staze”, duge kilometar, moći će se upoznati s florom i faunom kroz životne cikluse, dok će staza “Čuvari prirode”, dužine dva kilometra, educirati posjetitelje o geološkim i biološkim značajkama toga područja.

Rok za prijavu ponuda je 10. siječnja 2025. godine, a završetak radova predviđen je devet mjeseci od uvođenja izvođača u posao.

 
Nastavi čitati

Hrvatska

Stiže promjena vremena, evo gdje će sve padati snijeg

Objavljeno

-

By

Pretežno oblačno je u većem dijelu zemlje, što zbog oblaka što zbog magle. Maglovito je mjestimice u unutrašnosti, vidljivost je smanjenja, vozače se poziva na oprez iz Hrvatskog autokluba. U nastavku utorka treba računati na malo kiše duž Jadrana i u područjima uz Jadran, većinom u drugom dijelu dana, kao i na susnježicu i snijeg u gorskoj Hrvatskoj. Jačat će bura prema večeri, do olujnih razmjera na udare pod Velebitom, stoga je na snazi viši stupanj upozorenja putem sustava Meteoalarm Državnog hidrometeorološkog zavoda. Srijeda će isto biti vjetrovita i nestabilna, većinom s povremenom kišom duž Jadrana i u područjima uz Jadran, u gorskoj Hrvatskoj padat će susnježica i snijeg.

U drugom dijelu tjedna nastavit će se nestabilno vrijeme. U četvrtak će biti tek malo kiše i snijega, no u petak novo jače pogoršanje s kišom u većini predjela, susnježicom i snijegom u dijelovima unutrašnjosti, većinom gorskim, iako bijelih pahulja prolazno može biti i na zapadu i sjeverozapadu unutrašnjosti.

Subota donosi prolazno smirivanje vremena, no već u nedjelju stiže nova promjena sa kišom i snijegom.

 
Nastavi čitati

Hrvatska

DHMZ objavio veliku prognozu za zimu: Evo što nas čeka

Objavljeno

-

By

Državni hidrometeorološki zavod objavio je svoju sezonsku prognozu za zimu.

U nastavku prenosimo prognozu DHMZ-a u cijelosti:

Unatoč kojekakvim najavama o zimi koja je pred nama, prema raspoloživim prognostičkim materijalima za dugoročne prognoze vremena u Sektoru za vremenske i pomorske analize i prognoze DHMZ-a te u suradnji s međunarodnim stručnjacima koji se bave tom problematikom, izgledno je da će zima 2024./2025. biti još jedna u nizu iznadprosječno toplih (u odnosu na klimatsku normalu 1991.-2020.).

U sva tri zimska mjeseca (prosinac, siječanj, veljača) postoji signal za pozitivno odstupanje temperature od prosjeka uz veliku vjerojatnost ostvarenja prognoze.

Pritom bi pozitivno odstupanje moglo biti manje izraženo u siječnju 2025. Uz prodore hladnog zraka, kojih će zasigurno biti tijekom zime, temperatura se nakratko može spustiti na vrijednosti oko ili ispod prosječnih, prenosi DHMZ u priopćenju.

Najviše snijega u veljači?

Što se sezonske količine oborine tiče, predviđa se količina oko prosječne uz umjerenu vjerojatnost ostvarenja prognoze. Pritom nema signala za znatnije odstupanje mjesečne količine oborine od prosjeka u nekom od zimskih mjeseci, a malo povećana vjerojatnost za moguć višak postoji na Jadranu u veljači.

Kako je prognoza količine oborina na sezonskoj skali mnogo složenija od prognoze temperature, i pouzdanost joj je manja. U takvim se okolnostima tijekom sezone mogu izmjenjivati sušna razdoblja s uglavnom kraćim razdobljima obilnijih oborina. Za pouzdaniju informaciju o količini ili vrsti oborine valja pratiti vremenske prognoze na manjoj vremenskoj skali (dnevne, polutjedne, tjedne).

Sezonska prognoza za zimu u skladu je s prognozom Klimatskog foruma za jugoistočnu Europu (SEECOF) te Klimatskog foruma za područje Mediterana i sjeverne Afrike čija je Hrvatska članica.

Europa po mjesecima

Kako smo ranije pisali, Severe Weather Europe je objavio prognozu snježnih oborina temeljenu na ECMWF modelu, najčešće korištenim i cijenjenim sustavom sezonskog predviđanja.

Prvo, sezonski prosjek pokazuje ispodprosječnu količinu snijega na većem dijelu kontinenta. Nad Skandinavijom se predviđaju neka područja s pojačanim snježnim oborinama zbog utjecaja sustava niskog tlaka i mlazne struje nad sjevernom Europom.

Najnovija prognoza zapravo pokazuje više snježnih padalina od prethodne. U usporedbi s prognostičkim podacima iz rujna, listopadski podaci pokazuju više snježnih oborina nad srednjom i zapadnom Europom.

Posljednja prognoza snježnih oborina za prosinac pokazuje manje snježnih padalina od prosjeka u većem dijelu kontinenta. Više snježnih padalina očekuje se daleko na sjeveru iznad sjeverne Skandinavije.

Prognoza za siječanj i veljaču

Siječanjska prognoza nastavlja sa smanjenim potencijalom snježnih oborina u većem dijelu kontinenta. Općenito, prognoza je vrlo slična prethodnom mjesecu, s možda čak i manje snijega nad središnjim i sjeverozapadnim krajevima.

Veljača pokazuje određeno poboljšanje, ali i dalje se očekuje da će u većem dijelu kontinenta biti manje snježnih oborina nego što je uobičajeno. No neka područja iznad središnjih dijelova pokazuju porast snježnih oborina.

Ispod je prognoza snježnih oborina za ožujak, koja pokazuje smanjeni potencijal snježnih oborina na većem dijelu kontinenta. U dijelovima središnje i južne Europe (osim krajnjeg sjevera) moguće su ranoproljetne snježne padaline.

 
Nastavi čitati
Oglasi
Oglasi
Oglasi
Oglasi

U trendu