Svijet
Europa se treba spremiti za hladniju zimu i skuplji plin, kaže institut s Oxforda
Europski kontintent bi se nakon dvije godine mogao suočiti s hladnijom zimom, dok tržište plina ostaje ranjivo, prenosi Anadolu. Blaga zima 2024/2025 mogla bi povećati potražnju za plinom za najmanje osam do 10 milijardi kubika, a hladna za najmanje 20-25 milijardi kubika u odnosu na prošlu godinu, navodi Oksfordski institut za energetske studije (OIES).
Najnoviji tromjesečni pregled OIES-a pokazuje da je nekoliko dana hladnog vremena u rujnu podsjetilo koliko važan učinak temperature mogu imati na potražnju za plinom u svim sektorima, posebno u stambenom i poslovnom.
El Nina bi mogla donijeti hladnije vrijeme u odnosu na prošlu godinu
“U vrijeme pisanja ovog teksta još je bilo prerano da se dobije solidna vremenska prognoza za ovu zimu, ali rane naznake pokazuju veliku vjerojatnost da će zapadnu i srednju Europu pogoditi niže temperature u odnosu na prošlu godinu zbog fenomena La Nina, iako bi temperature i dalje mogle biti toplije od dugogodišnjeg prosjeka”, navodi se.
Cijene plina su porasle u trećem kvartalu 2024. godine zbog ograničenja ponude i povećane konkurencije. Europska proizvodnja je neznatno opala, a uz to tu su i prekidi plinovoda iz Norveške, zbog čega su cijene plina bile povišene.
Jedan od ključnih pokretača trenutnog skoka cijena je zaoštravanje globalnog LNG tržišta. Uvoz LNG-a iz Azije porastao je tokom ljeta, a potražnja je posebno velika iz Kine, Indije i Japana. Uprkos slaboj europskoj potražnji za plinom, cijene su porasle zbog ograničene ponude. “Mogućnost hladnije sezone pogoršava situaciju s plinom”
“Tržište ostaje ranjivo dok stiže zimu, s mogućnošću hladnije sezone koja pogoršava situaciju s plinom u Europi”, ističu iz OIES-a. U izvješću se upozorava da bi La Nina mogla donijeti niže temperature, što bi povećalo potražnju za grijanjem, posebno nakon dvije blage zime koje su smanjile pritisak na razine skladištenja.
Ako se temperature naglo spuste, to bi moglo izazvati daljnja poskupljenja jer se Europa trudi da popuni skladišta.
Veliko oslanjanje Europa na uvoz LNG-a znači da će nastaviti plaćati više za opskrbu, posebno jer se nadmeće i sa rastućom potražnjom u Aziji. Ako se zima pokaže hladnijom nego što se očekivalo, Europa bi mogla biti prisiljena na uvoz dodatnog LNG-a, što će još više povećati cijene.
Potrebe Europe za plinom su 2019. godine dostigle 550 milijardi kubnih metara. U 2020. godini Europa je potrošila 534 milijarde kubnih metara plina, a godinu kasnije, 553 milijarde kubnih metara. Prije dvije godine, odnosno 2022, potrošeno je 496 milijardi kubnih metara plina, a 2023. godine 465 milijardi kubnih metara.
Svijet
Trump kritizira Ukrajinu zbog napada američkim projektilima na Rusiju: “Ovo što se događa je ludo”
Novoizabrani američki predsjednik Donald Trump kritizirao je Ukrajinu zbog korištenja američkih projektila za napade duboko u ruskom teritoriju, u intervjuu za časopis Time objavljenom u četvrtak, što sugerira da će promijeniti američku politiku prema Ukrajini. “Ovo što se događa je ludo. Ludo. Nikako se ne slažem sa slanjem projektila stotinama milja u Rusiju. Zašto to radimo? Samo eskaliramo rat i činimo stvari gorima. To se nije smjelo dopustiti”, rekao je Trump u intervjuu za Time, koji ga je proglasio osobom godine. Predsjednik Joe Biden ukinuo je prošli mjesec američku zabranu Ukrajini da koristi američke projektile većeg dometa za napade duboko u Rusiji.
Trump je rekao da bi htio brzo zaustaviti rat u Ukrajini koji traje već gotovo tri godine.
Za Time je rekao da ima “jako dobar plan”, ali da će “on biti gotovo bezvrijedan” ako ga sada otkrije.
Rekao je također da broj ljudi koji ginu u ratu nije održiv.
“Govorim o obje strane. Zaista je prednost za obje strane da se to završi”, rekao je.
Svijet
Šef NATO-a: Nismo spremni za rusku prijetnju, moramo prijeći na ratni model
Šef NATO-A upozorio je da savez nije spreman za prijetnje s kojima će se suočiti iz Rusije u nadolazećim godinama i da je vrijeme za prelazak na ratni model razmišljanja.
Mark Rutte, glavni tajnik organizacije, rekao je da su članice NATO-a trošile više od 3% BDP-a na obranu tijekom Hladnog rata i ustvrdio da će buduća potrošnja morati biti mnogo veća od sadašnjih 2%, koliko Sjevernoatlantski savez propisuje svojim članicama.
“Rusija se sprema za dugoročnu konfrontaciju s nama”
“Rusija se priprema za dugoročnu konfrontaciju, s Ukrajinom i s nama”, rekao je Rutte tijekom govora u Bruxellesu.
“Nismo spremni za ono što nam dolazi za četiri do pet godina”, rekao je glavni tajnik NATO-a, dodajući: “Vrijeme je da se prebacimo na ratni način razmišljanja i drastično pojačamo našu obrambenu proizvodnju i obrambenu potrošnju.”
Također je rekao da NATO mora biti jasan u pogledu kineskih ambicija i upozorio da Peking značajno jača svoje snage i maltretira Tajvan. Rutte je rekao da je trenutna sigurnosna situacija “najgora u mom životu”.
Svijet
Papa pozvao na ukidanje smrtne kazne
Papa Franjo pozvao je na nove međunarodne sporazume kako bi se smanjio teret duga s kojim se suočavaju zemlje s niskim prihodima i preusmjerilo potrošnju s oružja i vojne opreme na iskorjenjivanje globalne gladi.
U poruci uoči Svete godine Rimokatoličke crkve 2025., koja počinje 24. prosinca, Papa je rekao da su globalne klimatske promjene, ratovi, nejednak tretman migranata i druga pitanja “prijetnja opstanku čovječanstva u cjelini”.
“Nužne su promjene”
Sporadična djela čovjekoljublja nisu dovoljna, rekao je. “Kulturalne i strukturalne promjene su nužne kako bi se mogla dogoditi trajna promjena”, istaknuo je Papa.
Katoličke svete godine, poznate i kao jubileji, obično se događaju svakih 25 godina i smatraju se vremenom mira i oprosta. Ovaj Jubilej trajat će do 6. siječnja 2026.
Papin poziv uoči Jubileja bio je dio njegove godišnje poruke za Svjetski dan mira Rimokatoličke crkve, koji se obilježava 1. siječnja.
Naslov poruke koja se tradicionalno šalje svjetskim čelnicima i čelnicima institucija poput Ujedinjenih naroda jest “Oprosti nam duge naše: mir nam svoj daruj”.
“Ukinite smrtnu kaznu”
Papa je također pozvao sve zemlje da ukinu smrtnu kaznu, kojoj se Katolička crkva protivi.
Franjo je više puta tijekom svog 11-godišnjeg papinstva pozivao razvijenije zemlje da oproste dugove s kojima se suočavaju zemlje s niskim prihodima. Papa je u novoj poruci rekao da se mnoge siromašnije zemlje također suočavaju s “ekološkim dugom” zbog očekivanih utjecaja klimatskih promjena.
“Inozemni dug postao je sredstvo kontrole pri čemu određene vlade i privatne financijske institucije bogatijih zemalja beskrupulozno i neselektivno iskorištavaju ljudske i prirodne resurse siromašnijih zemalja”, rekao je Papa.
-
ZADAR / ŽUPANIJA3 dana prije
POČELO JE ZAPOŠLJAVANJE ZA NOVI LUKSUZNI HOTEL / Dogus grupa i Hyatt Regency Zadar pozivaju na Dan karijera u Kneževoj palači
-
magazin4 dana prije
FOTOGALERIJA / Sala za evente “Rukola”, Punta Skala: Mjesto za proslavu vaših najposebnijih trenutka!
-
ZADAR / ŽUPANIJA4 dana prije
SNIJEG, ORKANSKA BURA… Otežan promet autocestama; u Turnju prometna nesreća!
-
ZADAR / ŽUPANIJA2 dana prije
ZA NEPOVJEROVATI! / Luka Demo iz Raštana Donjih, najmlađi hrvatski dreser svinja