Connect with us

Hrvatska

Stiže novi zakon o pušenju, evo što se sve zabranjuje

Objavljeno

-

Nakon lanjskog neuspješnog pokušaja da donese novi Zakon o ograničavanju uporabe duhanskih i srodnih proizvoda i tako udovolji Europskoj direktivi, Ministarstvo zdravstva u javnu je raspravu stavilo novu verziju prijedloga Zakona, no ona je gotovo jednaka onoj staroj, koja je izazvala brojne kritike struke, kako industrije tako i liječnika.

Ministarstvo Vilija Beroša, naime, i dalje ne definira razne nove duhanske i nikotinske proizvode, ne pravi razliku u štetnosti, upozoravaju sugovornici Jutarnjeg lista.

Novim Zakonom uvodi se novi pojam “grijani duhanski proizvodi” te se mijenjaju odredbe o izuzećima koja su se do sada primjenjivala na grijane duhanske proizvode, tako da se arome ne smiju više koristiti ni u grijanim duhanskim proizvodima.

Ujedno se uređuje označavanje grijanih duhanskih proizvoda koji su po karakteristikama duhanski proizvodi za pušenje te se uvodi zabrana prodaje nikotinskih proizvoda osobama mlađim od 18 godina. Izričito se zabranjuje upotreba svih ovih proizvoda u zatvorenim javnim prostorima. Kao i u Direktivi EU, vrijedit će prijelazni rok za maloprodaju od 90 dana, kako bi se prodale zalihe.

Pexels/ilustracija

Proizvođači i struka složni

I proizvođači i liječnici slažu se prije svega oko toga da treba urediti sustav i tržište te uvesti reda, a vladaju totalni nered i neznanje. Nijedni ne vide da će ovakav prijedlog zakona to postići.

“Aktualni hrvatski zakonski okvir donesen je 2017., a tržište se od tada značajno promijenilo. Pojavile su se nove kategorije proizvoda koje, iako nisu bez rizika, predstavljaju potencijalno manje štetnu alternativu cigaretama i važno je sve te proizvode adekvatno regulirati. Pušačima treba omogućiti pristup kredibilnim i relevantnim informacijama temeljenim na znanstvenim dokazima. Regulatorni okvir treba biti proporcionalan riziku, odnosno razini štete koju konzumacija pojedinih proizvoda nosi. A to sada nije slučaj.

Naime, kod novih duhanskih i nikotinskih proizvoda, kao što su e-cigarete, grijani duhanski i bezduhanski proizvodi, nikotinske vrećice, nema gorenja, nema katrana, nema dima, pa samim time sadrže znatno manje štetnih sastojaka i nema pojave pasivnog pušenja.

Stoga smatramo kako novim realnostima na tržištu treba pristupiti tako da se proizvodi adekvatno i kvalitetno definiraju i reguliraju, uzimajući u obzir njihove razlike, a ne posežući za mjerama zabrana koje stvaraju dodatnu pravnu nesigurnost, koče inovativnost i poduzetničku aktivnost te kreiraju nepovoljno poslovno okruženje”, upozoravaju iz Koordinacije za duhanske proizvode Hrvatske udruge poslodavaca (HUP).

Oni su ujedno za snažnu prevenciju početka pušenja, pogotovo kod maloljetnika, i protive se bilo kakvoj promociji svih ovih proizvoda.

pušenje, cigareta, prestanak pušenja
Pixabay / ilustracija

“Imamo jako visok broj pušača”

A mi nemamo ni prevenciju ni ranu detekciju bolesti, kao ni dostupne informacije o različitim mogućnostima prestanka pušenja cigareta i smanjenja štete, koje ostavljaju najveće posljedice, kaže Ljiljana Ćenan, obiteljska liječnica i članica Koordinacije hrvatske obiteljske medicine (KoHOM).

“Ništa se po tom pitanju nije promijenilo ni u ovom zakonskom prijedlogu. Nekoliko je momenata koji nas liječnike tu muče. Prvo je da imamo jako visok broj pušača, svaki treći odrasli stanovnik u Hrvatskoj puši, i procjenjujemo da je stopa prestanka pušenja iznimno niska, iako ne znamo kolika je. Znamo da je cigareta velik rizični faktor za razvoj kardiovaskularnih i onkoloških bolesti.

Jedno je kad to čitate na papiru, jedno je kad to doživite u ordinaciji, kao što ja vidim posljednjih 20 godina. Točno sam predvidjela što će se nekim ljudima dogoditi. A u Hrvatskoj se gotovo ništa ne radi na tu temu – zadnja velika javnozdravstvena akcija bila je prije 20 godina”, podsjeća liječnica.

Umjesto informiranja – zabrane

Na tržištu su posljednjih deset godina dostupni novi duhanski poizvodi, od e-cigareta do nikotinskih vrećica, a o tome se službeno ne informira ni liječnike ni javnost, odnosno pušače.

“Ja mogu reći ono što odmah na prvu vidim kao liječnik. Jedno su, recimo, sekundarni pušači, to su uglavnom djeca roditelja koji puše, koja su cijelu zimu bolesna, koja su kod mene na injekcijama, na inhalacijama. Smatram da je manje štetno kada su roditelji na e-cigaretama”, pita se Ćenan.

Navodi da je Američka Agencija za lijekove i hranu (FDA) izradila klasifikaciju duhanskih proizvoda po štetnosti, u kojoj je cigareta na prvom mjestu, a poslije se navode proizvodi za koje je dosad utvrđeno da su manje štetni. To je dobar pristup.

“Istina je da mi još ne znamo što će se dogoditi s onima koji budu 20, 30 godina koristili nove duhanske proizvode, no u Hrvatskoj nećemo to nikada niti znati jer to zasad ne evidentiramo. Naime, mi liječnici nemamo to gdje zabilježiti u e-kartonima, u padajućem izborniku nemamo opciju zabilježiti da netko koristi e-cigaretu, nego samo cigarete, cigare ili lulu. Pa tko više puši cigare i lulu?

Već godinama tražimo od HZZO-a da se to promijeni, da imamo gdje zabilježiti što pacijenti koriste, međutim, ništa. Dakle, mi ne vodimo nikakvu službenu evidenciju i zato ne znamo što će biti za deset godina”, upozorava za kraj.

 
Nastavi čitati
Kliknite za komentar

Ostavite komentar

Vaša adresa e-pošte neće biti objavljena. Obavezna polja su označena sa * (obavezno)

Hrvatska

Koliko košta liječenje u bolnici? Objavljen novi cjenik

Objavljeno

-

By

Pixabay

Od 5. prosinca 2025. na snazi su nove cijene koje HZZO plaća ugovornim zdravstvenim ustanovama za pruženu zdravstvenu zaštitu pacijentima. To znači da su i iznosi participacije za osiguranike koji nemaju dopunsko osiguranje od danas nešto malo veći s obzirom na to da pacijent bez dopunskog plaća 20% ukupne cijene pojedine zdravstvene usluge, osim u slučaju kad je propisan minimalni ili maksimalni iznos plaćanja pojedine zdravstvene usluge.

Bolnicama su povećani koeficijenti za dijagnostičko-terapijske postupke (DTP) od 10%, dok su cijene programa preventivne zdravstvene zaštite te cijene dijagnostičko-terapijskih postupaka uvećane od tri do sedam posto, prenosi Večernji list.

Korigirane su i cijene za dan bolničkog liječenja. Dan “obične” bolničke skrbi pacijenta koji nema policu dopunskog zdravstvenog osiguranja košta 17,70 eura, kao i do sada, jer je to minimalni propisani iznos (4,01% proračunske osnovice). S pojačanom skrbi cijena se penje na 28,45 eura, što je do sada bilo 24,69 eura. Produženo liječenje na kirurškim odjelima po danu plaća se 25,20 eura, a završi li netko bez dopunskog na produljenom liječenju u intenzivnoj jedinici, po danu će ga to koštati 56 eura.

Boravak u bolnici može biti najveći trošak, ali ipak ne veći od 530,88 eura, koliki je najviši iznos participacije po jednom ispostavljenom računu s obzirom na to da taj račun može iznositi najviše 120,26% proračunske osnovice. Niz je postupaka za koje participacija iznosi i po nekoliko stotina eura. Iako pacijentima nije javno dostupan cjenik prema kojem bi se ravnali pri odluci trebaju li se odlučiti za policu dopunskog ili ne, uvidom u HZZO-ove šifrarnike moguće je vidjeti pune cijene pojedinih medicinskih postupaka, u kojima onda pacijent bez dopunskog sudjeluje s 20% ili minimalnim propisanim iznosom ako je takav propisan za određenu uslugu.

Među skupljim dijagnostičko-terapijskim postupcima tako je operativno liječenje prijeloma palčane kosti, koje će pacijent bez dopunskog platiti 377,33 eura. Operacija prijeloma kostiju šake naplatit će se 132,26 eura. Koronarografija se doplaćuje 391,22 eura. Za postupak perkutane koronarne intervencije, koja se može raditi planirano, ali i kao hitna intervencija kod akutnog infarkta miokarda, participacija iznosi 487,56 eura.

Vađenje krajnika će pacijent bez dopunskog nadoplatiti 130,93 eura, dok će za kirurški zahvat na bubnjiću (npr. zbog akutne gnojne upale srednjeg uha) platiti 112,23 eura. Dođe li do nenadane laparoskopske kolecistektomije tj. vađenja žučnjaka, zahvata koji HZZO bolnici plaća 1852,10 eura, pacijent bez dopunskog zdravstvenog osiguranja morat će ga doplatiti s 370,42 eura.

Od sljedeće godine povećan je prihodovni cenzus za ostvarivanje prava na besplatno dopunsko zdravstveno osiguranje HZZO-a pa će to pravo imati osobe kojima ukupni prihod u prethodnoj kalendarskoj godini po članu obitelji nije bio veći od 458,08 eura, a za samce 573,50 eura. Do sada je to bilo 421,92 odnosno 528,23 eura.

 
Nastavi čitati

Hrvatska

FOTO / Objavljena prognoza za iduća tri mjeseca: Što nas čeka ove zime

Objavljeno

-

By

Severe Weather Europe

Nad Europom se za prvu polovicu prosinca predviđaju uglavnom normalne do iznadprosječne temperature, potaknute zapadnim do jugozapadnim strujanjem. To donosi blagi obrazac na kontinent, s prekidom dotoka hladnog zraka ili potisnutim daleko na sjever.

Severe Weather Europe objavio je prosječnu prognozu snježnih oborina za meteorološku zimsku sezonu , koja pokriva razdoblje prosinac-siječanj-veljača. Gledajući sezonski prosjek prema ECMWF-u, vide se ispodprosječne snježne padaline na većem dijelu kontinenta, s glavnim područjima snježnih padalina pomaknutim prema sjeveru, no vide se i neka središnja i zapadna područja koja pokazuju manji deficit snijega. No u usporedbi s prognoziranim podacima iz prethodnog mjeseca, postoji određeno poboljšanje. U najnovijim podacima sada se predviđa više snježnih oborina za središnje i zapadno-središnje dijelove te za dijelove Ujedinjenog Kraljevstva i Irske. Ne vidi se porast snažnih snježnih oborina kao rezultat stratosferskog zagrijavanja.

Prosinac

Prognoza snježnih oborina za prosinac pokazuje uglavnom negativne anomalije, osim na krajnjem sjeveru. Iznenađujuće je vidjeti manje snijega na većim nadmorskim visinama, što ukazuje više na problem niske količine oborina, nego na tople temperature, kažu prognostičari.

Siječanj

U siječanjskoj prognozi ne vidi se nikakvo poboljšanje. Predviđa se da će većina Europe imati manje snježnih padalina sredinom zime, ali vidi se i da će neka područja prema jugoistoku dobiti više snijega u tom razdoblju, zajedno s krajnjim sjeverom.

Veljača

Prognoza za veljaču pokazuje nešto manji deficit u usporedbi s podacima za siječanj. Iako oba mjeseca izgledaju vrlo siromašna snijegom, crvena boja ne znači da uopće nema snijega. To samo pokazuje da se očekuje manje snijega nego inače.

Gledajući sezonski prosjek prema UKMO-u za Europu, vidi se prilično slaba prognoza snježnih padalina, sličnu onoj ECMWF-a. Za većinu kontinenta predviđa se sezona snježnih padalina ispod prosjeka, osim za krajnje sjeverne dijelove. “Prema našem iskustvu, UKMO je obično manje optimističan u pogledu snježnih padalina od ECMWF-a, pa je to i očekivano. Najnovija analiza pokazuje puno bolje količine snježnih oborina u usporedbi s podacima iz prethodnog mjeseca. Vjerojatno je da neko poboljšanje dolazi od trenutnog događaja stratosferskog zagrijavanja. Velik dio kopna pokazuje više snježnih oborina u najnovijoj prognozi, a možemo vidjeti i poboljšane snježne oborine nad južnim dijelom Ujedinjenog Kraljevstva”, piše Severe Weather Europe.

Severe Weather Europe
Severe Weather Europe

Snježne oborine

Prognoza snježnih oborina za prosinac pokazuje jače negativne anomalije, baš kao i ECMWF. Ovo slaganje u oba modela daje određenu težinu ovom scenariju, sa sporijim početkom sezone snježnih oborina. Još uvijek postoje neka južno-središnja i sjeverna područja s normalnim do iznadprosječnim ili normalnim snježnim oborinama. Prognoza snježnih oborina za siječanj pokazuje pak određeno poboljšanje u dijelovima središnje Europe, čak s nekim područjima iznad prosjeka, te manjim deficitima u odnosu na zapadne dijelove. To sugerira da je glavni problem ovog mjeseca vjerojatno nedostatak oborina, uz blaže temperature, prenosi Večernji list.

Prognoza snježnih oborina za veljaču ponovno smanjuje potencijal snijega u većem dijelu Europe, osim na krajnjem sjeveru. I dalje se vidi manji nedostatak snijega u usporedbi sa siječnjem, pa je vjerojatno da će se više raditi o jednokratnim snježnim oborinama.

Severe Weather koristi dva sustava, jedan je UKMO sustav dugoročnih prognoza, a razvio ga je Meteorološki ured Ujedinjenog Kraljevstva. ECMWF (Europski centar za srednjoročne vremenske prognoze) je međuvladina organizacija koja je razvila Integrated Forecasting System (IFS), sveobuhvatni globalni prognostički sustav koji se sastoji od više povezanih modela za izradu vremenskih prognoza.

 
Nastavi čitati

Hrvatska

U željeznim tavama popularnog domaćeg trgovca pronađen arsen, odmah ih vratite u trgovinu

Objavljeno

-

By

Unsplash/Ilustracija

Državni inspektorat Republike Hrvatske obavještava potrošače o opozivu proizvoda Grill King Cast Iron tava s drvenom ručkom, 29 cm, EAN: 3858885652961, zbog migracije anorganskog arsena.

Proizvod nije u skladu s Uredbom 1935/2004 Uredba Europskog parlamenta i Vijeća od 27. listopada 2004. o materijalima i predmetima koji dolaze u dodir s hranom i stavljanju izvan snage direktiva 80/590/EEZ i 89/109/EEZ.

Tava
Screenshot

Detalji o opozivu dostupni su na web stranici subjekta.

Podaci o proizvodu:

  • Dobavljač: PRO-TRADE d.o.o., Zagreb (LONCI&POKLOPCI by Bajde)
  • Zemlja podrijetla: Kina
  • Obavijest se odnosi isključivo na proizvod sa gore navedenim podacima
 
Nastavi čitati
Oglasi
Oglasi
Oglasi
Oglasi
Oglasi
Oglasi

U trendu