Hrvatska
RADIKALNA PROMJENA / Plaće državnih i javnih službenika ovisit će i o ocjeni šefa: Tko će ocjenjivati njega?
Od nove godine radikalna promjena za državne i javne službenike. Šefovi će ocjenjivati njihov rad, a o tome će ovisiti i njihova plaća. Uredba o ocjenjivanju upućena je u javnu raspravu, a sindikati pitaju – tko će onda ocjenjivati šefove?
“Duboko nepravedno”
Gorana Rosandić je profesorica u splitskoj školi. Od početka iduće godine njezin rad mogao bi ocjenjivati ravnatelj.
“Ne mislim da je to dobra stvar već da je to katastrofalno i duboko nepravedno. Ovakav dodatak uvest će zbrku i kaos. Iskreno mislim da će u školama uvesti neprijateljsku atmosferu i veliku podjeljenost”, rekla je Rosandić.
Zaposlenike će ocjenjivati nadređeni, pratit će njihov rad cijelu godinu. Primjerice u školama i bolnicama to su ravnatelji. Ocjena će biti od “ne zadovoljava” do “izvrstan”. Iz Sindikata Preporod strahuju da će ravnatelji imati svoje miljenike.
“Ono što mene zanima jest tko će onda ocjenjivati ravnatelje?
Dva radnika koja sudjeluju u školskom odboru u upravljačkom tijelu škole ocjenjuje ravnatelja, tu se radi o klasičnom potencijalnom sukobu interesa jer je vrlo lako moguće da će ravnatelj njima dati bolju ocjenu, a onda oni to uzvratiti ocjenjujući njega”, rekao je Željko Stipić, predsjednik Sindikata Preporod.
Kriteriji za ocjenjivanje
Kriteriji za ocjenjivanje su učinkovitost i odnos prema radu.
Pod učinkovitost gledat će se kako osoba obavlja svoj posao – koliko je pouzdana, precizna, je li točna ili voli li, kako se ono popularno kaže, zabušavati. Što se tiče odnosa prema radu, tu će se bodovati odnos prema kolegama, nadređenima i korisnicima, piše Dnevnik.
Ravnatelj Klaićeve bolnice Goran Roić koji će biti u ulozi ocjenjivača podržava to jer će se kaže nagrađivati oni koji izvrsno rade svoj posao. “Kad se postave jasni kriteriji, kriteriji moraju biti jasni ljudima koji će time baviti, naravno da se očekuje da odgovorno i predano rade taj posao, ali mislim da je taj postupak vrlo koristan. U nekim europskim zemljama to je već na snazi i oni to vrlo uspješno obavljaju i nema razloga da i mi ne uvedemo takav postupak”, rekao je.
Zaposlenik s uzastopnim jedinicama može dobiti otkaz, a onaj s izvrsnim ocjenama povišicu.
Udio izvrsnih ne veći od pet posto
Ali udio izvrsnih ne smije biti veći od pet posto, a naročito uspješnih veći od 15. Ako primjerice učiteljica Marija dvije godine uzastopno ima izvrsne ocjene, prvu povišicu može dobiti 2027. i to tri posto. Najveća povišica je 30 posto, ali tek nakon 20 godina izvrsnih ocjena.
“Mi u školama već imamo jedan sustav ocjenjivanja kroz napredovanje, nije on Bog zna kao razrađen, ima tu puno manjkavosti, ali za ovo što se predlaže sada, taj sustav je svemirski brod”, ističe Stipić.
Radnik ima osam dana za prigovor. Konačnu ocjenu potvrđuje povjerenstvo, u kojemu mora biti barem jedan predstavnik radnika.
Kada uredba o ocjenjivanju treba stupiti na snagu i kako će to sve funkcionirati u praksi, resorno Ministarstvo nije odgovorilo Dnevniku.
Hrvatska
Statistika ne laže: Stranci u prosjeku proveli duže na moru od Hrvata
Prema podacima Državnog zavoda za statistiku, stranci su u prosjeku noćili 5,9 noći. Za usporedbu, Hrvati su na moru proveli dan manje, svega 5,1 dan. Podsjetimo i da si oko 50 posto stanovnika RH ne može priuštiti odlazak na ljetovanje.
5,8% više dolazaka i 1,1% više noćenja
U kolovozu je u komercijalnim smještajima bilo 4,7 4,7 milijuna dolazaka i 27,2 milijuna noćenja turista, što je porast dolazaka za 5,8% i porast noćenja za 1,1% u odnosu na kolovoz godinu ranije.
Domaći turisti ostvarili su 447 tisuća dolazaka i 2,3 milijuna noćenja, što je porast dolazaka za 19,9% i porast noćenja za 11,6% u odnosu na kolovoz 2023.
Prosječno su ostvarili 5,1 noćenje po dolasku.
Strani turisti ostvarili su 4,2 milijuna dolazaka i 24,9 milijuna noćenja, što je porast dolazaka za 4,5% i porast noćenja za 0,2% u odnosu na kolovoz 2023.
Prosječno su ostvarili 5,9 noćenja po dolasku.
Najviše Nijemaca i Poljaka
Najviše noćenja stranih turista ostvarili su oni iz Njemačke, a slijede ih noćenja turista iz Poljske, Slovenije, Austrije i Italije.
U kolovozu 2024. turisti iz Njemačke ostvarili su najviše dolazaka i noćenja stranih turista, i to 876 tisuća dolazaka i 6,8 milijuna noćenja, što čini 20,6% od ukupno ostvarenih dolazaka i 27,4% od ukupno ostvarenih noćenja stranih turista u Hrvatskoj.
Slijede noćenja turista iz Poljske (8,4%), Slovenije (8,0%), Austrije (7,8%), Italije (7,0%), Mađarske (5,5%), Češke (5,4%), Nizozemske (4,4%) i Slovačke (4,3%).
Domaći najviše u Crikvenici, a strani u Rovinju
Domaći su turisti najviše noćenja u kolovozu 2024. ostvarili u Crikvenici, i to 83 tisuće noćenja. Slijede noćenja domaćih turista u Biogradu na Moru (81 tisuću), Vodicama (80 tisuća), Malom Lošinju (74 tisuće) i Šibeniku (73 tisuće).
Strani su turisti najviše noćenja u kolovozu 2024. ostvarili u Rovinju, i to 1,0 milijuna noćenja, a slijede noćenja stranih turista u Medulinu (875 tisuća), Poreču (779 tisuća), Umagu i Dubrovniku (svaki po 749 tisuća) te Splitu (664 tisuće).
Hrvatska
Još jedna bolnica zabranila posjete zbog covida
Opća bolnica u Koprivnici u petak je do daljnjeg zabranila sve posjete pacijentima.
“Zbog povećanja broja covid-19 pozitivnih pacijenata u Općoj bolnici “Dr. Tomislav Bardek” Koprivnica zabranjuju se posjeti do daljnjeg”, priopćili su iz bolnice.
Podsjetimo, nova varijanta koronavirus XEC nedavno je zabilježena u Hrvatskoj, kako je potvrđeno za N1 iz Hrvatskog zavoda za javno zdravstvo (HZJZ).
“Predviđa se da će ova podvarijanta u sljedećih par mjeseci preuzeti dominaciju, ali takvih je predviđanja bilo i ranije pa se nisu uvijek obistinila. Vrijeme će pokazati”, poručili su tada iz HZJZ-a.
Hrvatska
Uskoro raste naknada za povrat PET ambalaže. Evo koliko se godišnje prikupi boca, a građanima isplati novca
Hrvatska je 2005. godine, među prvima u Europi, uvela sustav povratne naknade za ambalažu od pića i napitaka. No u dosadašnjih 19 godina iznos naknade ostao je nepromijenjen.
Za povrat plastičnih boca od početka se dobivalo 50 lipa po komadu, a taj iznos nije se promijenio niti ulaskom Hrvatske u eurozonu 2023. godine, jedino je konvertiran pa sada iznosi 7 centi.
Iako je Hrvatska bila među europskim pionirima u uspostavi sustava povratne naknade za plastične boce, iznos naknade ostao je najniži u Europi.
“Sramotno najniži iznos u Europi”
Primjerice, u Estoniji, Latviji i Litvi povratna naknada iznosi 10 centi, u Poljskoj 12 centi, u Slovačkoj 15, u Švedskoj od 12 do 19 centi ovisno o veličini i materijalu ambalaže, u Njemačkoj, Austriji i Nizozemskoj je 25 centi, a u Finskoj od 10 do 40 centi, također ovisno o veličini ambalaže.
U međuvremenu je kod nas set ambalaže za povrat od 2021. proširen na ambalažu od mlijeka i tekućih mliječnih proizvoda te bočice zapremnine 0,2 litre.
Nekoliko ekoloških udruga okupljenih u Platformu za borbu protiv zagađenja jednokratnom plastikom pritiskale su dosadašnje Ministarstvo gospodarstva i zaštite okoliša, a od proljetos i novoustrojeno Ministarstvo zaštite okoliša i zelene tranzicije da povećaju iznos te, kako rekoše, “sramotno najniže povratne naknade u Europi”.
I 10 centi premalo, trebalo bi kao u Slovačkoj
Konačno, sredinom prošloga mjeseca ministrica zaštite okoliša i zelene tranzicije Marija Vučković potvrdila je da će od 1. siječnja 2025. godine naknada za povrat PET ambalaže iznositi 10 centi. No, i taj tri centa viši iznos ekološkim se udrugama čini premalim i nedovoljno motivirajućim pa eko-udruge zahtijevaju da bude između 15 i 50 centi.
“Donošenje Uredbe o naknadi gospodarenja otpadom i povratnoj naknadi čekali smo od 2023. te se u tom razdoblju ekonomska situacija znatno promijenila i došlo je do značajnih poskupljenja. Stoga smatramo da iznos naknade ne bi trebao biti manji od 15 centi, kao što primjerice ima Slovačka, socioekonomski sličnija Hrvatskoj”, izjavila je nedavno za Hinu Ana-Marija Mileusnić iz Zelene akcije.
Od milijun boca bude vraćeno oko 850.000
Unatoč tomu, stopa recikliranja povratne ambalaže u Hrvatskoj vrlo je visoka. U Fondu za zaštitu okoliša i energetsku učinkovitost (FZOEU) rekli su nam da je stopa recikliranja u sustavu povratne naknade za plastiku oko 95 posto od sakupljenih količina, dok je za staklo i metal ta stopa između 95 i 99 posto.
Što se tiče ukupnog broja plastične (PET), metalne (Al/Fe) i staklene ambalaže u sustavu povratne naknade, u Fondu za zaštitu okoliša i energetsku učinkovitost zadnje službene podatke imaju za 2022. godinu.
“Tada je na tržište ukupno stavljeno više od milijun komada ambalaže u sustavu povratne naknade, konkretno 1.069.557.045 komada, a sakupljeno je 854.608.401, odnosno 79,90 posto. Za povratnu naknadu u 2022. godini građanima je isplaćeno 427.304.200,50 kuna ili oko 57 milijuna eura”, rekli su nam u FZOEU-u.
Mnogi preživljavaju sakupljajući boce
Stopa prikupljanja svake je godine otprilike ista, a budući da se iznos naknade nije mijenjao, spomenuti ukupni iznosi isplaćeni građanima također su slični.
Valja reći da je osim ekološke komponente, sustav povratne naknade za plastične boce od samog početka imao i izraženu socijalnu komponentu jer mnogi siromašni građani od 2005. godine naovamo preživljavaju od sakupljanja boca, odnosno povratnih naknada.
-
ZADAR / ŽUPANIJA5 dana prije
ZADRANI SLAVE SVOG ZAŠTITNIKA SV. ŠIMU / U 17 sati blagoslov djece; u 19 sati svečano misno slavlje
-
magazin12 sati prije
FOTOGALERIJA / Špica!
-
ZADAR / ŽUPANIJA5 dana prije
PRIPREMITE SE NA VRIJEME / U srijedu bez vode četiri ulice u Zadru!
-
ZADAR / ŽUPANIJA4 dana prije
FOTOGALERIJA / 40 muškaraca svečano pristupili u Bratovštinu sv. Šime u Zadru