Hrvatsku je zahvatila drastična promjena vremena. Uz velike količine kiše, temperatura zraka je, posebno u unutrašnjosti zemlje, znatno pala.

Zabilježene su i neuobičajeno niske temperature za ovo doba godine. U prosjeku je u ovo doba godine uobičajena dnevna temperatura oko 25 Celzijevih stupnjeva, no i danas će biti znatno niža – jutros je, primjerice u Zagrebu i Osijeku, izmjereno 10 stupnjeva. 

Klimatolog Krešimir Pandžić je na HRT-u objašnjavao zašto dolazi do ovako nagle promjene vremena i pada temperatura. Kaže da je riječ o atmosferskim strujanjima. 

“Možemo očekivati i poplave na rijekama”

“Na području Europe postoji granica između toplije zračne mase na jugu i relativno hladnije zračne mase na sjeveru Europe i ta granica je gotovo postojana. Na njoj nastaju određeni valni poremećaji i dolazi do razmjene zračnih masa od juga na sjever, ovisno o smjeru vjetra ili obrnuto, od sjevera prema jugu.

Mi se sad nalazimo u zoni kada imamo strujanja sa sjevera prema jugu i ta relativno hladnija zračna masa sa sjevera je prodrla na naše područje, a ona je često povezana sa stvaranjem ciklonalnih vrtloga, koji u ovom slučaju nastaje na području Sredozemlja zbog položaja Alpi jer taj hladniji zrak privremeno zastane i on stvara sekundarni vrtlog na području Mediterana.

I te ciklone koje su najčešće vrlo duboke i jake, donose za područje Hrvatske znatnije količine oborina, dakle i preko 100 milimetara po kvadratnom metru, a to u ovom slučaju vrijedi i za šire područje, pa možemo očekivati i poplave na rijekama, rekao Pandžić na HRT-u.

Praćenja vremena pokazuju da su ekstremne prilike sve češće i jače izražene, uključujući i količine oborina, a istovremeno imamo izražene suše, kao što je slučaj u Hrvatskoj.

“Zatopljenje nije isto na cijeloj Zemlji”

“To je nepovoljno u odnosu na prethodno stanje, imamo duga sušna stanja, onda opet jake oborine koje se izluče u relativno kratkom razdoblju, a i to na neki način šteti formiranju stabilnih vodnih rezervi”, rekao je klimatolog Pandžić.

Podaci govore da je na globalnoj razini došlo do zatopljenja od 1.2 Celzija u odnosu na predindustrijsko razdoblje, od 1850. do 1900. godine.

“Taj prosjek nije jednolik na cijeloj Zemlji pa je tako najizraženije zatopljenje prema polovima, europskom kopnu, zatim dijelu Sjeverne Amerike, a na južnoj hemisferi to je zatopljenje manje. Postoje određene razlike i po sezonama. Na primjer, zatopljenje na području Sredozemlja tijekom ljeta je izraženije nego u drugim dijelovima Europe i svijeta, što može donekle utjecati na priljev turista koji su naučili da je recimo srpanj najpovoljniji mjesec.

“Zagrijavaju se i mora, ali nešto sporije”

Istraživanje je pokazalo, ako se ovakav trend zatopljenja nastavi, da mogu ti dijelovi godine postati razmjerno neugodni za turiste pa bi možda u posezonama, koje su inače toplinski gledano proširene, moglo doći do određene kompenzacije toga djelovanja u području turizma”, rekao je Pandžić. 

Globalno gledano, smanjila se snježna površina, kao i površina stalnog leda.

“Teško je reći da su ove varijacije samo posljedica globalnog zatopljenja jer je bilo u dalekoj prošlost razdoblja s manje snijega, recimo 10, 20 godina, pa bi uslijedilo razdoblje s više snijega. Još je upitnik je li manjak posljedica samo globalnog zatopljenja ili kombinacije s nekim drugim čimbenicima”, rekao je klimatolog.

Mora se zagrijavaju. 

“Slično kao i kopno, grije se more, ali nešto sporije. Ti procesi u moru su sporiji, ali mogu također uzrokovati znatne promjene u drugim elementima klime, kao što su pojave atmosferskih poremećaja, njihova učestalost, pa čak i snijeg indirektno”, pojasnio je Pandžić.

Oko 22 tisuće SDP-ovaca s pravom glasa pozvano je danas na birališta u svojim stranačkim organizacijama kako bi izabrali novo vodstvo. Birat će se Glavni odbor, Predsjedništvo i predsjednik ili predsjednica stranke, a za tu se dužnost natječe petero kandidata.

Potpredsjednica Foruma žena Sanja Major, načelnik općine Kalnik Mladen Kešer, gradonačelnik Makarske Zoran Paunović, bivši ministar rada Mirando Mrsić i aktualni potpredsjednik stranke Siniša Hajdaš Dončić za nasljednika Peđe Grbina borit će se na izborima 14. rujna po načelu “jedan član-jedan glas”.

Najveća oporbena stranka u subotu će, nakon Ivice Račana (koji je stranku vodio 17 godina), Zorana Milanovića (9 godina), Davora Bernardića i Peđe Grbina (po četiri godine), izabrati svojeg petog čelnika ili čelnicu.

Bez bitnih promjena u politici stranke?

U političkim i medijskim kuloarima neslužbeno kao favorit kotira Hajdaš Dončić, kojeg se smatra kandidatom kontinuiteta dosadašnje politike Iblerovog trga. Ostalih četvero kandidata u kampanji su kritizirali otuđenost rukovodstva od članstva na terenu, udaljavanje od socijaldemokratske politike, bezidejnost, nejasnu ideološku profilaciju stranke, koketiranje s desnicom, a neki su zagovarali i potrebu emancipacije SDP-a od Zorana Milanovića i politike koju vodi.

Ne dobije li u subotu nijedan kandidat 50 posto plus jedan glas, drugi krug izbora za lidersku poziciju održat će se za tjedan dana, u subotu 21. rujna.

SDP-ovci će na izbore izaći na 267 biračkih mjesta diljem Hrvatske, a uz predsjednika ili predsjednicu birat će i 17 članova Predsjedništva, za što ima 37 prijavljenih kandidata te 103 člana Glavnog odbora, za što se kandidiralo 206 SDP-ovaca.

Dosadašnji predsjednik Grbin nije se kandidirao ni za jednu stranačku dužnost, ostaje zastupnik u Hrvatskom saboru, a hoće li i dalje nastaviti obnašati dužnost Predsjednika Kluba zastupnika SDP-a odlučit će, kako je i sam rekao, novo vodstvo stranke.

Agencija Standard & Poor’s podigla je u petak dugoročni kreditni rejting Hrvatske s ‘BBB+’ na ‘A-‘, uz pozitivne izglede, istaknuvši da je produbljena integracija s europskim i globalnim partnerima potaknula provedbu reformi i rezultirala širim institucionalnim poboljšanjem.

Ocjena ‘A’ signalizira snažne kapacitete za ispunjavanje financijskih obaveza, uz određeni stupanj ranjivosti na ekonomske uvjete i promjene.

S&P navodi kako su rastu rejtinga najviše pridonijeli pozitivni gospodarski pokazatelji, fiskalna konsolidacija, uspješna realizacija Nacionalnog plana oporavka i otpornosti (NPOO), kao i politička stabilnost.

Ističe se da uz ključne politike usidrene unutar NPOO-a, Vlada nastavlja s provedbom reformi i investicija koristeći europska sredstva, što ima potencijal jačanja gospodarske otpornosti, poboljšanja produktivnosti i jačanja ukupnog poslovnog okruženja.

Turizam je i dalje motor rasta hrvatskog gospodarstva koje bi od 2024. do 2027. godine trebalo u prosjeku rasti za tri posto godišnje, dvostruko snažnije od prosjeka eurozone, ističu u S&P-ju.

To će se nadovezati na snažan rast bogatstva u proteklim godinama i podržati stabilno usklađivanje prihoda Hrvatske s prosjekom eurozone, dodaju.

Hrvatske vlasti istodobno nastavljaju s provedbom programa reformi, koje bi zajedno sa značajnim ulaganjima, poduprtima novcem iz fonda Next Generation EU, mogla dodatno poboljšati potencijal za rast hrvatskog gospodarstva proširivanjem njegove strukture i jačanjem produktivnosti unatoč nepovoljnim demografskim trendovima.

Pozitivni izgledi signaliziraju da bi rejting ‘A-‘ u iduće dvije godine mogao biti podignut bude li ekonomska i vanjska otpornost Hrvatske kontinuirano jačala, uz podršku nastavljenih ekonomskih reformi i konsolidacije proračuna, ističu u S&P-ju.

S&P zaključuje da je u trogodišnjem razdoblju 2021.–2023. hrvatski BDP prosječno rastao 7,6 posto odnosno više nego dvostruko brže od prosjeka EU-a, a prognoziraju i prosječan rast od tri posto u razdoblju 2024.-2027. Uz proračunsku ravnotežu, pozdravljeni su napori Vlade u pogledu daljnjeg smanjenja udjela javnog duga, i to na razinu ispod 60 posto BDP-a.

U pogledu postizanja energetske sigurnosti, S&P ističe da je Hrvatska u protekle tri godine diverzificirala svoje izvore energije ponajprije zahvaljujući izgradnji LNG terminala na Krku.

Plenković: Povijesna A kategorija kreditnog rejtinga potvrda je iznimnog napretka Hrvatske

Dostizanje A kategorije kreditnog rejtinga predstavlja ostvarenje jednog od ključnih ciljeva iz Programa Vlade u 3. mandatu, priopćeno je iz Vlade.

“U pet i pol godina napredovati od neinvesticijske razine (BB+) do A- investicijskog kreditnog rejtinga ogroman je iskorak za Hrvatsku, na koji možemo biti ponosni. Uz članstvo u schengenskom prostoru i europodručju, Hrvatska je sada i po razini kreditnog rejtinga pozicionirana u najuži krug zemalja”, izjavio je predsjednik Vlade Andrej Plenković.

Istaknuo je da je to “izuzetno pozitivan signal sigurnosti za sve strane i domaće ulagače, kao i za povjerenje međunarodnih financijskih institucija”.

Podsjetio je da su gospodarski rast, odgovorno vođenje javnih financija i investicije uz apsorpciju europskih sredstava bili glavni trokut djelovanja Vlade u proteklih osam godina.

“U tome smo uspjeli unatoč svim krizama, u kojima smo očuvali socijalnu koheziju te snažno stali uz građane i gospodarstvo. S&P posebno prepoznaje političku stabilnost kao ključan faktor za sva strateška postignuća, kao i daljnju provedbu reformi i investicija u našem trećem mandatu. Hrvatska je na dobrom putu, a naš temeljni prioritet ostaje provedba politika za još kvalitetniji život naših sugrađana”, izjavio je Plenković.

“Izuzetno smo zadovoljni ovakvim ishodom i porukama koje je agencija Standard and Poor’s navela u svom izvješću gdje je istaknuto kako je pojačana integracija Hrvatske s europskim i globalnim političkim partnerima potaknula provedbu reformi, donijela šira institucionalna poboljšanja u gospodarstvu i državi u cjelini. Ovaj izniman uspjeh rezultat je pozitivnih kretanja i reformskih iskoraka ne samo na ekonomskom i financijskom polju, nego i brojnim drugim područjima. Nastavljamo ići putem odgovorne fiskalne politike, gospodarskog rasta i ubrzanog korištenja europskih sredstava”, izjavio je potpredsjednik Vlade i ministar financija Marko Primorac.