Connect with us

Hrvatska

HZJZ objavio kako se zaštititi od legionele: Ove mjere trebate poduzeti

Objavljeno

-

Pexels

Nakon što je ljudi zaraženih legionelom umrlo u KBC-u Zagreb, HZJZ je izdao priopćenje u kojemu građanima savjetuju kako se zaštiti od ove bakterije i bolesti koju ona izaziva.

“Legionarska bolest je bakterijska bolest uzrokovana gram-negativnim bakterijama Legionella spp. koje se nalaze u slatkovodnim okruženjima diljem svijeta. Ljudi se zaraze inhalacijom aerosola koji sadrži bakteriju”, pojasnili su iz HZJZ-a.

Bakterija odgovorna za legionarsku bolest identificirana je 1976. godine, nakon velike epidemije u hotelu u Philadelphiji u SAD-u u kojoj su oboljeli umirovljeni američki vojnici. Od 1976. godine zabilježeni su pojedinačni slučajevi i epidemije bolesti u svim zemljama Europe, od kojih su mnogi povezani s hotelima i drugim vrstama smještaja za odmor.

Što je legionarska bolest?

Legionarska bolest je rijedak oblik upale pluća. Bolest nema posebne kliničke značajke koje je jasno razlikuju od drugih vrsta upale pluća, a laboratorijska ispitivanja moraju se provesti kako bi se potvrdila dijagnoza. Uobičajeno je potrebno između dva do deset dana od zaražavanja do razvoja simptoma (obično pet do šest dana), ali vrlo rijetko i do dva ili tri tjedna. Simptomi počinju suhim kašljem, vrućicom, glavoboljom i ponekad proljevom, u većine dolazi do upale pluća. Osobe starije od 50 godina imaju veći rizik od mlađih, a muškarci veći rizik od žena.

Učinkovito liječenje antibioticima dostupno je ako se dijagnoza postavi u ranoj fazi bolesti.

Rizične skupine

Slučajevi legionarske bolesti uglavnom su prijavljeni kod osoba starije dobi, češće muškog spola. Ishod bolesti može biti i smrtni, a može doći i do epidemija nakon izlaganja zajedničkom izvoru u okolišu. Smrt može nastupiti kod 5 – 15 % oboljelih, ovisno o njihovoj dobi i zdravstvenom statusu. Pušači imaju veći rizik od nepušača.

Bakterije Legionelle mogu uzrokovati i blagu bolest koja se zove Pontijačna groznica sa simptomima sličnima gripi: groznica, slabost, glavobolja, bolovi u mišićima. Nisu zabilježeni smrtni slučajevi, a pretpostavlja se da je učestalost ove bolesti veća nego učestalost legionarske bolesti.

Ljudi se zaraze udisanjem zraka koji sadrži male kapljice vode (aerosol), unutar kojih su bakterije Legionella ili rjeđe, aspiracijom. Udisanje aerosola najčešće nastaje pri tuširanju, u bazenima s pjenom te širenjem aerosola iz rashladnih tornjeva velikih vodenih sustava. Aerosoli su sitne, oku nevidljive kapljice.

Infekcija se ne prenosi s čovjeka na čovjeka niti kućnim klimatizacijskim sustavima (split sustavi). Izuzetno je mala vjerojatnost zaražavanja putem prirodnih voda (rijeka, jezera) ili vlažnom zemljom u prirodi, no opisani su pojedinačni slučajevi zaražavanja tim putem.

Gdje se nalazi bakterija?

Bakterije Legionella su uobičajene i mogu se naći prirodno u okolišnim izvorima vode kao što su rijeke, jezera i akumulacije te u blatu, obično u malom broju. Bakterije su u stanju preživjeti u prirodi na širokom rasponu temperatura. Opasnost nastaje kada Legionelle uđu u vodene sustave koje je izgradio čovjek, kao što su rashladni tornjevi, veliki vodoopskrbni sustavi tople vode, ovlaživači zraka, dekorativne fontane i sl., najčešće oštećenjem vodovodnih cijevi, ulijevanjem površinskih voda te neispravnim spojevima potrošne vode. U takvim sustavima, ako nisu pravilno održavani, stvore se povoljni uvjeti za razmnožavanje Legionella.

Velike eksplozivne epidemije u zajednici uglavnom su povezane s rashladnim tornjevima. Oni se također nazivaju „mokri klimatizacijski sustavi” jer proces hlađenja zraka uključuje opsežan kontakt između vode i zraka, stvarajući tako aerosole. Kada su bakterije Legionella prisutne u velikom broju u tim sustavima, mogu uzrokovati legionarsku bolest.

Klimatizacijske jedinice koje koriste vodu za hlađenje ili za ovlaživanje zraka također mogu predstavljati rizik u hotelima. Međutim, mnogi klimatizacijski sustavi su „suhi” i oni ne predstavljaju rizik za legioneloze.

Broj prijava oboljelih od legionarske bolesti u Hrvatskoj 2023. godine bio je 65 s četiri prijavljena smrtna ishoda, a 2022. godine 48 te 4 prijavljena smrtna ishoda.

Kako se zaštititi?

Glavna zaštitna mjera je smanjiti rizik od rasta Legionelle na mjestima koja proizvode kapljice aerosola koje se mogu udahnuti. Redovite provjere prisutnosti bakterije Legionella i odgovarajuće mjere kontrole mogu pomoći u sprječavanju slučajeva legionarske bolesti na mjestima gdje bi ljudi koji su pod većim rizikom od bolesti mogli biti izloženiji. To uključuje, između ostaloga, mjesta za smještaj turista, bolnice i zdravstvene ustanove za dugotrajnu skrb.

Učinkovite mjere suzbijanja bakterije legionele uključuju:

Osiguravanje redovitog održavanja, čišćenja i dezinfekcije vodovodnih sustava, uključujući sustave potrošne vode, rashladne tornjeve, hidromasažne kade i ukrasne fontane.

Održavanje temperature vode sustava s hladnom vodom ispod 20°C, a sustava s toplom vodom iznad 50°C kako bi se spriječio rast bakterija.

Osiguravanje pravilnog protoka i cirkulacije vode u sustavima potrošne vode kako bi se smanjio rizik od stagnacije/usporenog protoka vode.

Redovito čišćenje i dezinfekcija filtera za vodu, rashladnih tornjeva i pripadajućih cijevi koje se koriste u klimatizacijskim sustavima.

Sustavi opskrbe i distribucije potrošne vode koji dulje vrijeme nisu u upotrebi trebaju se prije puštanja u upotrebu dezinficirati.

 
Nastavi čitati
Kliknite za komentar

Ostavite komentar

Vaša adresa e-pošte neće biti objavljena. Obavezna polja su označena sa * (obavezno)

Hrvatska

Koliko košta liječenje u bolnici? Objavljen novi cjenik

Objavljeno

-

By

Pixabay

Od 5. prosinca 2025. na snazi su nove cijene koje HZZO plaća ugovornim zdravstvenim ustanovama za pruženu zdravstvenu zaštitu pacijentima. To znači da su i iznosi participacije za osiguranike koji nemaju dopunsko osiguranje od danas nešto malo veći s obzirom na to da pacijent bez dopunskog plaća 20% ukupne cijene pojedine zdravstvene usluge, osim u slučaju kad je propisan minimalni ili maksimalni iznos plaćanja pojedine zdravstvene usluge.

Bolnicama su povećani koeficijenti za dijagnostičko-terapijske postupke (DTP) od 10%, dok su cijene programa preventivne zdravstvene zaštite te cijene dijagnostičko-terapijskih postupaka uvećane od tri do sedam posto, prenosi Večernji list.

Korigirane su i cijene za dan bolničkog liječenja. Dan “obične” bolničke skrbi pacijenta koji nema policu dopunskog zdravstvenog osiguranja košta 17,70 eura, kao i do sada, jer je to minimalni propisani iznos (4,01% proračunske osnovice). S pojačanom skrbi cijena se penje na 28,45 eura, što je do sada bilo 24,69 eura. Produženo liječenje na kirurškim odjelima po danu plaća se 25,20 eura, a završi li netko bez dopunskog na produljenom liječenju u intenzivnoj jedinici, po danu će ga to koštati 56 eura.

Boravak u bolnici može biti najveći trošak, ali ipak ne veći od 530,88 eura, koliki je najviši iznos participacije po jednom ispostavljenom računu s obzirom na to da taj račun može iznositi najviše 120,26% proračunske osnovice. Niz je postupaka za koje participacija iznosi i po nekoliko stotina eura. Iako pacijentima nije javno dostupan cjenik prema kojem bi se ravnali pri odluci trebaju li se odlučiti za policu dopunskog ili ne, uvidom u HZZO-ove šifrarnike moguće je vidjeti pune cijene pojedinih medicinskih postupaka, u kojima onda pacijent bez dopunskog sudjeluje s 20% ili minimalnim propisanim iznosom ako je takav propisan za određenu uslugu.

Među skupljim dijagnostičko-terapijskim postupcima tako je operativno liječenje prijeloma palčane kosti, koje će pacijent bez dopunskog platiti 377,33 eura. Operacija prijeloma kostiju šake naplatit će se 132,26 eura. Koronarografija se doplaćuje 391,22 eura. Za postupak perkutane koronarne intervencije, koja se može raditi planirano, ali i kao hitna intervencija kod akutnog infarkta miokarda, participacija iznosi 487,56 eura.

Vađenje krajnika će pacijent bez dopunskog nadoplatiti 130,93 eura, dok će za kirurški zahvat na bubnjiću (npr. zbog akutne gnojne upale srednjeg uha) platiti 112,23 eura. Dođe li do nenadane laparoskopske kolecistektomije tj. vađenja žučnjaka, zahvata koji HZZO bolnici plaća 1852,10 eura, pacijent bez dopunskog zdravstvenog osiguranja morat će ga doplatiti s 370,42 eura.

Od sljedeće godine povećan je prihodovni cenzus za ostvarivanje prava na besplatno dopunsko zdravstveno osiguranje HZZO-a pa će to pravo imati osobe kojima ukupni prihod u prethodnoj kalendarskoj godini po članu obitelji nije bio veći od 458,08 eura, a za samce 573,50 eura. Do sada je to bilo 421,92 odnosno 528,23 eura.

 
Nastavi čitati

Hrvatska

FOTO / Objavljena prognoza za iduća tri mjeseca: Što nas čeka ove zime

Objavljeno

-

By

Severe Weather Europe

Nad Europom se za prvu polovicu prosinca predviđaju uglavnom normalne do iznadprosječne temperature, potaknute zapadnim do jugozapadnim strujanjem. To donosi blagi obrazac na kontinent, s prekidom dotoka hladnog zraka ili potisnutim daleko na sjever.

Severe Weather Europe objavio je prosječnu prognozu snježnih oborina za meteorološku zimsku sezonu , koja pokriva razdoblje prosinac-siječanj-veljača. Gledajući sezonski prosjek prema ECMWF-u, vide se ispodprosječne snježne padaline na većem dijelu kontinenta, s glavnim područjima snježnih padalina pomaknutim prema sjeveru, no vide se i neka središnja i zapadna područja koja pokazuju manji deficit snijega. No u usporedbi s prognoziranim podacima iz prethodnog mjeseca, postoji određeno poboljšanje. U najnovijim podacima sada se predviđa više snježnih oborina za središnje i zapadno-središnje dijelove te za dijelove Ujedinjenog Kraljevstva i Irske. Ne vidi se porast snažnih snježnih oborina kao rezultat stratosferskog zagrijavanja.

Prosinac

Prognoza snježnih oborina za prosinac pokazuje uglavnom negativne anomalije, osim na krajnjem sjeveru. Iznenađujuće je vidjeti manje snijega na većim nadmorskim visinama, što ukazuje više na problem niske količine oborina, nego na tople temperature, kažu prognostičari.

Siječanj

U siječanjskoj prognozi ne vidi se nikakvo poboljšanje. Predviđa se da će većina Europe imati manje snježnih padalina sredinom zime, ali vidi se i da će neka područja prema jugoistoku dobiti više snijega u tom razdoblju, zajedno s krajnjim sjeverom.

Veljača

Prognoza za veljaču pokazuje nešto manji deficit u usporedbi s podacima za siječanj. Iako oba mjeseca izgledaju vrlo siromašna snijegom, crvena boja ne znači da uopće nema snijega. To samo pokazuje da se očekuje manje snijega nego inače.

Gledajući sezonski prosjek prema UKMO-u za Europu, vidi se prilično slaba prognoza snježnih padalina, sličnu onoj ECMWF-a. Za većinu kontinenta predviđa se sezona snježnih padalina ispod prosjeka, osim za krajnje sjeverne dijelove. “Prema našem iskustvu, UKMO je obično manje optimističan u pogledu snježnih padalina od ECMWF-a, pa je to i očekivano. Najnovija analiza pokazuje puno bolje količine snježnih oborina u usporedbi s podacima iz prethodnog mjeseca. Vjerojatno je da neko poboljšanje dolazi od trenutnog događaja stratosferskog zagrijavanja. Velik dio kopna pokazuje više snježnih oborina u najnovijoj prognozi, a možemo vidjeti i poboljšane snježne oborine nad južnim dijelom Ujedinjenog Kraljevstva”, piše Severe Weather Europe.

Severe Weather Europe
Severe Weather Europe

Snježne oborine

Prognoza snježnih oborina za prosinac pokazuje jače negativne anomalije, baš kao i ECMWF. Ovo slaganje u oba modela daje određenu težinu ovom scenariju, sa sporijim početkom sezone snježnih oborina. Još uvijek postoje neka južno-središnja i sjeverna područja s normalnim do iznadprosječnim ili normalnim snježnim oborinama. Prognoza snježnih oborina za siječanj pokazuje pak određeno poboljšanje u dijelovima središnje Europe, čak s nekim područjima iznad prosjeka, te manjim deficitima u odnosu na zapadne dijelove. To sugerira da je glavni problem ovog mjeseca vjerojatno nedostatak oborina, uz blaže temperature, prenosi Večernji list.

Prognoza snježnih oborina za veljaču ponovno smanjuje potencijal snijega u većem dijelu Europe, osim na krajnjem sjeveru. I dalje se vidi manji nedostatak snijega u usporedbi sa siječnjem, pa je vjerojatno da će se više raditi o jednokratnim snježnim oborinama.

Severe Weather koristi dva sustava, jedan je UKMO sustav dugoročnih prognoza, a razvio ga je Meteorološki ured Ujedinjenog Kraljevstva. ECMWF (Europski centar za srednjoročne vremenske prognoze) je međuvladina organizacija koja je razvila Integrated Forecasting System (IFS), sveobuhvatni globalni prognostički sustav koji se sastoji od više povezanih modela za izradu vremenskih prognoza.

 
Nastavi čitati

Hrvatska

U željeznim tavama popularnog domaćeg trgovca pronađen arsen, odmah ih vratite u trgovinu

Objavljeno

-

By

Unsplash/Ilustracija

Državni inspektorat Republike Hrvatske obavještava potrošače o opozivu proizvoda Grill King Cast Iron tava s drvenom ručkom, 29 cm, EAN: 3858885652961, zbog migracije anorganskog arsena.

Proizvod nije u skladu s Uredbom 1935/2004 Uredba Europskog parlamenta i Vijeća od 27. listopada 2004. o materijalima i predmetima koji dolaze u dodir s hranom i stavljanju izvan snage direktiva 80/590/EEZ i 89/109/EEZ.

Tava
Screenshot

Detalji o opozivu dostupni su na web stranici subjekta.

Podaci o proizvodu:

  • Dobavljač: PRO-TRADE d.o.o., Zagreb (LONCI&POKLOPCI by Bajde)
  • Zemlja podrijetla: Kina
  • Obavijest se odnosi isključivo na proizvod sa gore navedenim podacima
 
Nastavi čitati
Oglasi
Oglasi
Oglasi
Oglasi
Oglasi
Oglasi

U trendu