Svijet
Zašto Lufthansa započinje suradnju s njemačkom vojskom
Prekretnica u njemačkoj politici dovodi i do sve većeg značaja Lufthansine firme Lufthansa Technik i njene suradnje s vojnom industrijom. Ono što je prije bila samo sporedna djelatnost, sve više dolazi u središte pažnje.
Sektor za održavanje vojnih aviona je u velikoj transformaciji.
Stručnjaci za održavanje vojne avijacije su toliko traženi da kompanije poput Lufthansa Technik (LHT) čak pristaju na prekvalifikaciju i usavršavanje radnika iz drugih sektora. Često se stručnjaci dovode iz kompanija koje su radile kao dobavljači dijelova za automobilsku industriju, čiji proizvodi nisu više traženi zbog prelaska na električne automobile.
“Lufthansa Technik, u potrazi za stručnjacima, preuzima mehatroničare iz automobilske industrije”, potvrdio je avio-stručnjak Heinrich Großbongardt u intervjuu za DW. “Oni imaju dobro obrazovanje. Sada se vrši njihova prekvalifikacija u avio-mehaničare, što je ranije bilo nezamislivo!”Nakon ruskog napada na Ukrajinu, stvorena su nova poslovna područja i dati novi poticaji etabliranim kompanijama, uz investicije za kupovinu novih aviona u milijardama eura. Kao u slučaju Lufthansa Technik, koja je nedavno osnovala podružnicu LHT Defense.
LHT je podružnica njemačke Lufthanse za održavanje i popravke. Prema vlastitim navodima, LHT opslužuje više od 800 klijenata širom svijeta i ima više od 20.000 zaposlenih.
Prekretnica za Lufthansu i njemački strahovi
“Prije deset godina to bi bilo teško zamislivo u Lufthansi Technik i u Lufthansa grupi, uzimajući u obzir ESG-rangiranje (Environment, Social und Governance). To je ocjena poduzeća kad je riječ o okolišu, društvu i upravljanju”, kaže Großbongardt. “Defense je tada nešto što nije dolazilo u obzir”, kaže ovaj stručnjak iz Hamburga.
Desetljećima nakon Drugog svjetskog rata, u velikim dijelovima njemačkog društva bilo je omraženo sve što je imalo veze s vojskom. Njemačka vojna tehnologija je bila tražena u inozemstvu, ali je u njemačkoj politici i društvu uvijek bila predmet spora.
Nakon ruskog napadana Ukrajinu i najave njemačke vlade da će uložiti 100 milijardi eura u jačanje vojske, situacija se promijenila. “Sada se na to drugačije gleda. I zato to više nije negativna tema za Lufthansu”, objašnjava Großbongardt.
Prvi korak u tom pravcu bit će održavanje pet Boeing P-8 Poseidon za elektronsko promatranje, koje je njemačka mornarica naručila krajem lipnja 2021. godine. Osim SAD-a, Australije, Indije, Velike Britanije, Norveške, Južne Koreje i Novog Zelanda, Njemačka je osmi kupac koji će ove zime u svoju vojnu flotu uvesti Boeing Poseidon.
Civilni Know-How za vojne avione
“Ovi avioni su u biti poput civilnog Boeinga 737, dakle obični putnički avioni u koje su ugrađeni vojni sistemi”, kaže Großbongardt. Lufthansa ima puno iskustva u održavanju Boeinga 737. “Već ranije se postavilo pitanje, tko bi mogao održavati vojne boinge u Njemačkoj? I tu se ne može zaobići Lufthansa Technik, posebno jer su oni uključeni u održavanje i unutrašnje uređenje njemačkih vladinih aviona.”
Za Bundeswehr i Njemačku ima smisla da u održavanje uključe LHT. Jer, bilo bi puno skuplje kada bi Bundeswehr morao sam razviti te kapacitete. “LHT može koristiti postojeće resurse, a to je dobro i za aviokompaniju jer stvara nova radna mjesta u Hamburgu.”
Lufthansa Technik uživa odličnu međunarodnu reputaciju, naglašava Großbongardt. “Kao što Amerikanci kažu, LHT je svjetski lider u tehničkom održavanju aviona i motora.”
Narudžba helikoptera iz Njemačke
Sredinom svibnja, kada je njemački ministar obrane Boris Pistorius posjetio američku kompaniju Boeing u Filadelfiji, osim narudžbe za Poseidone, naručio je i 60 transportnih helikoptera tipa CH47-F Chinook. Lufthansa planira ući i tu u posao održavanja i nabavke rezervnih dijelova.
A uz to LHT želi sudjelovati i u održavanju 35 bombardera F-35, koje je od američkog proizvođača Lockheed naručilo njemačko ratno zrakoplovstvo.
Kada NATO narednih godina zamijeni svoje Awacs avione za elektronsko promatranje novim tipom E-7, LHT šef Sören Stark se nada da će LHT biti uključen ne samo u održavanje. “Već desetljećima je u našoj DNA da brzo razumijemo i servisiramo novu avio-tehnologiju”, rekao je Stark za Handelsblatt. “Tako bi i modifikaciju civilnog Boeinga 737 u E-7 avione NATO-a mogli izvesti u Hamburgu, u uskoj suradnji s Boeingom”, kaže Stark.
Poslovi za specijaliste u Njemačkoj
Ovo je posebnost novog poglavlja, koje otvara Lufthansa. Ovaj put, novi poslovi se ne vode na LHT lokacijama u Malti, Sofiji ili Manili, već u Njemačkoj.
„Prijaviti se za održavanje novih radarskih aviona za NATO je mudra odluka”, smatra Großbongardt, jer LHT u tome može koristiti svoje iskustvo, koje ima s putničkim avionima, tim prije što je novi model E-7 Wedgetail također baziran na civilnom Boeingu 737. „Kada jednom dobijete priliku da uđete na to tržište, postoji dodatni potencijal za poslovne naloge unutar NATO-a”, kaže ovaj avio-stručnjak, a piše Deutsche Welle.
Šef Lufthansa Technik (LTH) Sören Stark ima ambiciozne planove: do 2030. godine, prihodi koncerna bi trebali porasti s 6,5 milijardi eura na više od deset milijardi eura. Dobit bi trebala porasti s 630 miliona eura na više od milijardu eura. Ciljevi su ambiciozni, ali nisu nerealni.
“Vidim dobre šanse za Lufthansa Technik da djeluje kao generalna kompanija odnosno generalni izvođač radova za američke programe”, kaže avio-savjetnik Michael Santo iz konzultantske firme “H und Z” za list Handelsblatt.
Da će LHT u budućnosti raditi i veće poslove od održavanja avio-tehnike i motora na vojnim avionima, za stručnjaka Großbongardta nije vjerojatno. “Lufthansa Technik nikada neće ući u proizvodnju oružane tehnologije, oni nemaju tu kompetenciju.” Ovaj stručnjak, međutim, računa da će LHT za to angažirati partnere. “Lufthansa Technik bi bila glavni izvođač i brinula bi se samo o motorima i avionima. Za sve što se tiče oružja i radarskih sistema, brinut će se partner”, zaključuje Großbongardt.
Svijet
Orban: Europa ima dvije opcije, jedna vodi izravno u rat
Mađarski premijer Viktor Orban izjavio je da je rat između Rusije i Ukrajine doveo Europu do “povijesne prekretnice”, naglasivši da američki predsjednik Donald Trump “nije odustao od svoje namjere da donese mir Ukrajini”.
Orban je rekao da se Europa sada suočava s “dva moguća puta”.
“Možemo se vratiti s ove slijepe ulice i konačno se ujediniti iza mirovne inicijative predsjednika Trumpa, uključujući i briselske birokrate. To bi zahtijevalo od čelnika koji zagovaraju rat da se suoče s činjenicom da su u protekle tri i pol godine trošili teško zarađeni novac Europljana na rat koji se ne može dobiti na bojnom polju”, rekao je.
Orban: Europa ima dvije opcije, jedna vodi izravno u rat
Druga opcija, rekao je, vodi “izravno u rat”.
“Ako europski čelnici koji zagovaraju rat nastave slati novac i oružje Ukrajini bez podrške Sjedinjenih Država, otvorit će put europsko-ruskom sukobu. Europa samo previše dobro zna kamo taj put vodi, a posljedice su oduvijek bile tragične”, rekao je Orbán.
Naglasio je da “nema sumnje koji put Mađarska bira, to je put mira.“
“Ovo je mandat koji nam je dao mađarski narod, a diktiraju ga moral i zdrav razum. Danas u tom duhu šaljem pismo predsjedniku Europske komisije“, dodao je.
Svijet
Slovenci sutra izlaze na referendum o potpomognutom samoubojstvu
Slovenci sutra biraju hoće li podržati ili odbaciti nedavno usvojeni “Zakon o pomoći pri dobrovoljnom okončanju života”, na drugom referendumu u dvije godine o potpomognutom samoubojstvu. Slovenija je postala prva istočnoeuropska zemlja koja je legalizirala potpomognuto samoubojstvo, ali to možda promijeni rezultat sutrašnjeg zakonodavnog referenduma.
Slovenski je parlament u srpnju ove godine usvojio zakon s 50 glasova “za” i 34 “protiv”, a troje zastupnika bilo je suzdržano. Prethodno je 2024. godine 55 posto birača na savjetodavnom referendumu podržalo pravo na potpomognuto samoubojstvo. Inijacitivu za referendum potpisalo više od 46.000 građana
Ubrzo se pojavila inicijativa za referendum o odbacivanju zakona koji je pokrenula skupina na čelu s konzervativnim aktivistom Alešom Primcem i ima potporu oporbe, crkve i dijela zdravstvenih stručnjaka. Potpisalo ju je više od 46.000 građana.
Birači će na referendumu morati odgovoriti na pitanje: “Jeste li za uvođenje zakona o potpomognutom umiranju, koji je Državni zbor usvojio na sjednici 24. srpnja 2025.?”
Za odbacivanje zakona moraju se zadovoljiti dva uvjeta – da većina birača koji izađu na referendum glasaju protiv te da najmanje 20 posto svih birača glasa protiv. Prema podacima slovenskog ministarstva unutarnjih poslova, Slovenija ima 1.696.025 registriranih birača. Minimalan broj glasova potrebnih za odbacivanje zakona iznosi 339.205, prenijela je ranije STA. Što piše u izglasanom zakonu?
Prema izglasanom Zakonu o pomoći pri dobrovoljnom okončanju života, pacijenti u Sloveniji dobili bi pristup potpomognutom samoubojstvu. Ukoliko se uvaži zahtjev pacijenta, isti će dobiti supstancu kojom će si sam okončati život.
Pacijenti će morati dva puta izraziti svoju namjeru svom liječniku prije podnošenja formalnog zahtjeva, što će onda morati odobriti neovisni liječnik. Njihovu sposobnost donošenja odluke također će procijeniti psihijatar. Zdravstvenim radnicima se zadržava pravo da odbiju sudjelovati u ovoj proceduri.
Pravo neće moći biti korišteno u slučajevima neizdržive patnje koja je posljedica mentalne bolesti i za mlađe od 18 godina. Eutanazija, odnosno smrt od ruke njegovatelja na zahtjev bolesnika, ostaje zabranjena.
Prvi djelomični rezultati očekuju se nakon zatvaranja birališta u 19 sati, a službeni rezultat bit će potvrđen tek nakon 4. prosinca, kada se potvrdi konačan broj birača i utvrdi je li postignut kvorum za odbacivanje zakona, objavila je STA.
Svijet
Institut: Gotovo desetina njemačkih kompanija u kritičnom stanju
Gotovo svaka deseta njemačka tvrtka smatra da se nalazi u kritičnom stanju, a posebno je teška situacija u sektoru maloprodaje, pokazalo je u petak istraživanje instituta Ifo.
U listopadu ove godine 8,1 posto tvrtki iskazalo je bojazan za opstanak, nasuprot njih tek 7,3 posto u istom razdoblju prošle godine, objavio je institut za ekonomska istraživanja sa sjedištem u Münchenu.
“Broj korporativnih stečajeva stoga će vjerojatno ostati visok u mjesecima koji dolaze”, rekao je voditelj istraživanja u Ifou Klaus Wohlrabe.
Nedostatak narudžbi najveća prijetnja
Tvrtke u svim sektorima najvećom prijetnjom smatraju nedostatak narudžbi budući da im donosi uska grla u likvidnosti.
Pritišću ih i povećani operativni i troškovi radnika te slabija potražnja koja im smanjuje prihod, a dodatne probleme stvara im i birokracija.
“Zbog nedostatka novih narudžbi, slabe potražnje i sve jače međunarodne konkurencije, brojne tvrtke su pod pritiskom”, dodao je Wohlrabe.
Maloprodaja i usluge najugroženije
U posebno je teškom položaju, prema institutu, maloprodajni sektor, s 15 posto ispitanika koji imaju izrazite ekonomske probleme. U listopadu lani njihov je udio iznosio 13,8 posto.
Strah od stečaja pojačan je i u uslužnom sektoru, pokazalo je istraživanje, pa tako otprilike 7,6 posto tvrtki smatra da im je ekonomski opstanak ugrožen. U listopadu lani njihov udio iznosio je 5,8 posto.
Situacija u industriji neznatno se pak poboljšala, prema padu udjela tvrtki koje stanje ocjenjuju kritičnim za pola postotna boda, na 8,1 posto.
Osjetno je pak splasnuo pesimizam među građevinskim tvrtkama, zahvaljujući pojačanoj aktivnosti, pa se udio tvrtki koje strahuju za opstanak spustio sa 7,9 na 6,3 posto.
-
magazin3 dana prijeFOTOGALERIJA / Gastro turneja po adventskim kućicama u Zadru, 4. dio – đir po Božićnom gramofonu na Pijaci
-
magazin4 dana prijeMJESEČNI HOROSKOP ZA PROSINAC: Jarac ubire plodove svog truda, Vodenjak upoznaje posebnu osobu!
-
ZADAR / ŽUPANIJA2 dana prijeFOTOGALERIJA / Svečani domjenak u OB Zadar za djelatnike koji su otišli u mirovinu
-
Hrvatska4 dana prijeVUKOSAV, PEDIĆ, FRANCIŠKOVIĆ, VUČAK-LONČAR… / Objavljen je godišnji popis: Ovo su najbolji doktori i doktorice u Zadru i u Hrvatskoj…






