Hrvatska
Hrvati lani najviše putovali u jednu susjednu zemlju. Stručnjak objašnjava zašto je toliko popularna

Nakon nekoliko godina suzdržanosti od putovanja – što zbog pandemijskih ograničenja, a što zbog inflacije – Hrvati su prošle godine opet putovali u inozemstvo skoro kao u pretpandemijskim godinama.
Hrvatske putničke agencije u 2023. godini organizirale su višednevna putovanja za 708 tisuća domaćih turista, kažu podaci Državnog zavoda za statistiku (DZS). Od toga je 412 tisuća (58,2 posto) domaćih turista putovalo u Hrvatskoj, a 296 tisuća u strane zemlje.
To je gotovo na razini pretpandemisjke 2019. godine kada je u organizaciji turističkih agencija putovalo 720 tisuća domaćih turista. Doduše, broj turista koji je te 2019. putovao u inozemstvo bio je ipak nešto veći od broja turista koji su lani putovali turistički izvan Hrvatske.
Italija uvjerljivo najpopularnija
Lani je ostvareno i najviše noćenja domaćih turista u Hrvatskoj u posljednjih pet godina. U Hrvatskoj su ostvarili milijun i pol noćenja (2019. godine 1,4 milijuna) što znači da je svaki turist ostvario četiri noćenja u prosjeku. U inozemstvu su ostvarili 1,1 milijun noćenja (100 tisuća manje nego 2019.) što su također četiri noćenja u prosjeku po turistu.
Lani je u organizaciji hrvatskih putničkih agencija, njih ukupno 1484, najviše hrvatskih turista putovalo u Italiju, koja je bila uvjerljivo najpopularnija destinacija. Tamo su hrvatski turisti lani ostvarili 23,7 posto od ukupnih višednevnih puotvanja. Slijede Bosna i Hercegovina (7,7%), Austrija i Slovenija (obje po 6,4%), Njemačka (5,5%), Francuska (5,3%), Španjolska (4,9%) te Mađarska i Češka (obje po 4,1%).

“Omiljena za obiteljska i učenička putovanja”
Predsjednik Udruge hrvatskih putničkih agencija (UHPA) Tomislav Fain objasnio nam je zašto je baš Italija uvjerljivo najpopularnija destinacija Hrvata kad turistički putuju u inozemstvo.
“Italija je jedna od najposjećenijih turističkih destinacija u svijetu, stoga ne čudi da je bila omiljeno odredište i hrvatskim turistima prošle godine. Zemlja je to bogate povijesti, prekrasnih krajolika, raznolike ponude, kulture, umjetnosti i gastronomije, a nama zbog svoje blizine i lako dostupna različitim prijevoznim sredstvima pa je svakako omiljena i za obiteljska putovanja i učeničke ekskurzije. Ne zaboravimo da je Italija i popularna skijaška destinacija među Hrvatima te i to doprinosi činjenici zašto je prvi izbor za hrvatske turiste”, objasnio je Fain.
Na jednodnevna putovanja najviše u Austriju
S druge strane, lani je, prema podacima DZS-a, na kratka jednodnevna putovanja u organizaciji turističkih agencija išlo 385.000 domaćih turista. Od toga je njih 268.000 putovalo na odredišta u Hrvatskoj, a 117.000 u druge zemlje. Izvan Hrvatske domaći turisti su, logično, najviše išli u one susjedne.
Najviše u Austriju (29,1 posto), zatim Sloveniju (22,7%) pa Italiju (20,6%), Mađarsku (16,8%), Bosnu i Hercegovinu (5,2%) te Srbiju (3,8%). U odnosu na 2022. godinu, u spomenutim je zemljama lani zabilježen porast broja domaćih posjetitelja, osim u BiH gdje je domaćih posjetitelja bilo manje za 27,1 posto. A u odnosu na referentnu 2019. godinu, jednodnevnih putovanja domaćih turista u strane zemlje bilo je više za 16,9 posto.
“Radije biraju kraće izlete u bliže destinacije”
Predsjednik UHPA-e kaže da je trend putovanja u bliže destinacije već neko vrijeme u porastu.
“Popularnosti takvog oblika putovanja svakako su pridonijele izmijenjene navike i interesi putnika nakon pandemije covida kada je većina, što zbog nemogućnosti ili straha, izbjegavala dulja putovanja i gužvu koja neminovno ide uz atraktivne turističke destinacije. Stoga su radije birali kraće izlete u bliže destinacije. Trend su prepoznale i turističke agencije te su svoju ponudu jednodnevnih izleta proširile atraktivnim destinacijama u okruženju što se posljedično odrazilo na turističkim brojkama u prošloj godini”, objasnio je Fain.
Raste broj putovanja u daleke zemlje
Inače, prema DZS-u, najveći porast noćenja domaći turisti ostvarili su na dalekim i egzotičnim odredištima poput Japana, Šri Lanke, Australije i Kine. U porastu su i putovanja u SAD, Tajland, Vijetnam, Bali i Maldive, a za ovu godinu najavljen je nastavak rasta egzotičnih i luksuznih putovanja.
“Pozitivan trend i porast interesa za egzotičnim i luksuznim putovanjima svakako vesele, ali treba naglasiti kako se rezultati za ovaj segment turističke ponude još uvijek mjere malim brojkama te još uvijek nisu dosegnute pretpandemijske brojke”, kazao je predsjednik Udruge hrvatskih putničkih agencija.
Hrvatska
PROGNOZA / Sunčano diljem zemlje, tek ponegdje prijete grmljavinski pljuskovi

Donosimo vremensku prognozu meteorologa Bojana Lipovšćaka
Nalazimo se pod utjecajem grebena visokog tlaka anticiklone sa središtem nad srednjom Europom. Manja količina nestabilnog zraka kruži u ciklonalnom vrtlogu nad sredozemnim morem.
Danas će vrijeme biti djelomice sunčano. Slab do umjeren razvoj dnevne naoblake u planinskim krajevima unutrašnjosti te u dalmatinskoj zagori može lokalno biti praćen grmljavinom i pokojim pljuskom. Na sjevernom Jadran će poslijepodne i navečer zapuhati bura, jaka u podvelebitskom primorju.
Najviše dnevne temperature zraka od 18 u unutrašnjosti do 24 na Jadranu. Temperature mora je od 18 do 20C.
U utorak djelomice sunčano.
Prijepodne će povećane naoblake biti na sjevernom Jadranu i sjeverozapadnim krajevima unutrašnjosti. Mjestimice u Istri i Gorskom kotaru moguć je pokoji grmljavinski pljusak. Puhat će slab do umjeren sjeveroistočnjak, a na Jadranu bura koja će navečer na sjevernom dijelu i u podvelebitskom primorju doseći i olujnu jačinu.
Jutarnje temperature u unutrašnjosti od 3 do 6, uz mjestimičnu maglu po kotlinama i u dolinama rijeka. Na Jadranu jutarnje temperature oko 13 uz obalu do 17 na otocima. Najviše dnevne temperature u unutrašnjosti od 15 do 20, na Jadranu od 21 do 26C.
UV indeks je visok.
Hrvatska
Hrvatska destinacija među najgorima u Europi: Ne može izdržati navalu turista

Dok se hrvatski turistički djelatnici brinu kako privući što više posjetitelja, mnoge europske destinacije suočavaju se s potpuno suprotnim problemom – kako se nositi s turističkim valovima tsunamija koji ih preplavljuju.
Nova analiza Which? Travel otkrila je šokantne brojke o pretjeranom turizmu koji uništava neke od najpopularnijih europskih odredišta.
Rekorder je grčki otok Zakintos gdje noćenja nadmašuju broj stanovnika u omjeru 150:1. Mallorca drži neslavni rekord u ukupnom broju noćenja, dok Pariz ima nevjerojatnih 418.000 noćenja po kvadratnom kilometru – daleko više od drugoplasiranog grada Atene, prenosi tportal.
“Jasno je da je u mnogim mjestima dosegnuta prijelomna točka”, objašnjava Rory Boland, urednik časopisa Which? Travel. “Negativne strane turističkog booma, bilo da se radi o rastu cijena nekretnina, antisocijalnom ponašanju ili pritisku na lokalne usluge, nadmašuju koristi.”
Pretjerani turizam
Iako izraz “pretjerani turizam” djeluje kao novitet, stručnjaci ističu da problem nije nov. ‘Pritužbe na utjecaj turističkih masa sežu više od stoljeća unazad, svakako barem u slučaju Venecije’, ističe profesor Richard Butler sa Sveučilišta Strathclyde. Za neke destinacije, smatra on, pravi problem nije broj posjetitelja, nego njihovo nepoželjno ponašanje.
“Dugogodišnja turistička mjesta poput Blackpoola, Las Vegasa i Orlanda ne bilježe pritužbe na pretjerani turizam. Oni su u osnovi nastali s turizmom kao jedinom djelatnošću i njihov razvoj uvijek je bio usmjeren na turizam”, objašnjava Butler.
Hrvatski Jadran među neslavnim rekorderima
Zanimljivo je da se prema izvješću časopisa Which? Travel, Istra našla na drugom mjestu najopterećenijih turističkih destinacija u Europi s više od 133.000 noćenja na tisuću stanovnika. Unatoč tome, marketinške kampanje i dalje je često nazivaju najbolje čuvanom tajnom” Hrvatske.
Najveći problem imaju stare povijesne jezgre gradova koji nisu građeni za masovni turizam. “Dubrovnik i Prag ozbiljno pate”, ističe Butler. “No ponekad su rane koje su si sami nanijeli. Barcelona je jedan od glavnih primjera pritužbi na pretjerani turizam u medijima, ali ta je destinacija namjerno stavila fokus na turizam kao izvor razvoja, počevši od Olimpijskih igara 1992.”
Kao alternativa prenapučenim destinacijama, izvješće časopisa Which? Travel preporučuje manje poznata istočnoeuropska odredišta poput Rybnika u Poljskoj, Severoistočena u Sjevernoj Makedoniji i dijelove Rumunjske.
Mircea Crisbășanu, koji organizira biciklističke ture u Rumunjskoj, ističe da je jug zemlje vrlo miran: ‘Neka sela imaju prekrasnu tradicionalnu arhitekturu, a ljudi su vrlo prijateljski nastrojeni.’
Najmanje posjećena opcija u cijeloj Europi, s nula posjetitelja, jest norveški otok Jan Mayen. Budući da se nalazi unutar Arktičkog kruga i za posjet je potrebna posebna dozvola, vjerojatno će i ostati neobična turistička destinacija.
Statistike koje zabrinjavaju
Najviši turistički pritisak (turisti na 1.000 stanovnika):
- Zakintos, Grčka: 149.887
- Istarska županija, Hrvatska: 133.467
- Fuerteventura, Kanarski otoci: 118.720
Najveći broj turista po km²:
- Pariz: 418.280
- Središnja Atena: 88.535
- Kopenhagen: 63.944
Najviše noćenja:
- Mallorca: 51.193.029
- Pariz: 43.919.010
- Rim: 41.135.744
Hrvatska
Topli dani pred nama, evo kad dolazi promjena

Danas će vrijeme biti pretežno sunčano i razmjerno toplo. Poslijepodne u planinskim krajevima unutrašnjosti slab razvoj dnevne naoblake. Na Jadranu će puhati maestral i pulenat.
Pod utjecajem anticiklone, polja visokog tlaka, nad naše krajeve nastavlja se pritjecanje stabilnog suhog zraka sjevernih zemljopisnih širina. Ciklonalni poremećaji s Atlantika zadržavaju se pred zapadnom obalom Europe, a manja količina nestabilnog zraka prodire nad zapadno Sredozemlje.
Danas će vrijeme biti pretežno sunčano i razmjerno toplo. Poslijepodne u planinskim krajevima unutrašnjosti slab razvoj dnevne naoblake. Na Jadranu će puhati maestral i pulenat. Najviše dnevne temperature u unutrašnjosti oko 20, a na Jadranu do 25C.
Ultravioletni indeks je visok u planinskim krajevima i vrlo visok. Temperatura mora je od 18 do 20C.
Sutra u ponedjeljak u kotlinama unutrašnjosti, a mjestimice i na sjevernom Jadranu smanjena vidljivost zbog jutarnje magle. Nakon razilaženja magle sunčano uz slab razvoj dnevne naoblake osobito u gorju unutrašnjosti te nad priobalnim planinama.
Navečer porast naoblake sa zapada, a na sjevernom Jadranu će zapuhati slaba bura. Jutarnje temperature u unutrašnjosti od 5 do 8, na Jadranu oko 12C, najviše dnevne u unutrašnjosti od 17 do 20, na Jadranu od 22 do 25C.
-
ZADAR / ŽUPANIJA3 dana prije
DAN SESTRINSTVA / Evo tko su dobitnici odličja “Zadarsko bijelo srce” za 2025. godinu…
-
ZADAR / ŽUPANIJA1 dan prije
AKO ZATREBA… / Danas su otvorene sljedeće trgovine u Zadru…
-
ZADAR / ŽUPANIJA2 dana prije
FOTOGALERIJA / Zadar proslavio Dan Europe
-
magazin2 dana prije
Horoskop za 10. svibnja 2025.