ZADAR / ŽUPANIJA

“OČARAVAJUĆI MIKS RAZLIČITIH POVIJESNIH ETAPA” / The Times uvrstio i Zadar na popis “13 mjesta koja morate posjetiti u Hrvatskoj”

Objavljeno

1 godina prije

7. lipnja 2024.

Z NET

foto: Saša Čuka

Ugledni britanski medij je prepoznao 13 mjesta u Hrvatskoj koja bi svaki putnik trebao istražiti.

“Jadranskoj obali Hrvatske teško je odoljeti, no, postoji još mnogo regija koje su udaljene od obale, gdje se prirodne ljepote stapaju s prekrasnim povijesnim gradovima i UNESCO-vom svjetskom baštinom”, napisali su The Times, a zatim izdvojili 13 nezaobilaznih lokacija.

1. Zagreb

“Nema lošeg vremena za posjetiti najveći grad Hrvatske”, napisali su.

“Zimi posjetite brojne božićne sajmove, a ljeti pronađite osvježenje u jednom od devet parkova u Zelenoj potkovi, gdje ćete često naći štandove s hranom i pozornice sa živom glazbom.”

A ono najbolje? Kao najveći adut našeg glavnog grada, The Times izdvaja male gužve.

“U barovima na otvorenom u Tkalčićevoj ulici ima mjesta za sve”, piše The Times.

“Neće vam trebati više od nekoliko dana da obavite osnove: lutanje srednjovjekovnim starim gradovima blizancima, Kaptolom i Gradecom, vrtnja oko bajkovite katedrale i brojnih muzeja (probajte konceptualni Muzej prekinutih veza, Muzej grada Zagreba ili Nacionalni muzej moderne umjetnosti), posjet jutarnjoj tržnici hrane i cvijeća Dolac i, naravno, ispijanje piva.”

2. Park prirode Kopački rit

“U sjeveroistočnoj Hrvatskoj nalazi se potpuno drugačiji svijet od ljetovališta na Jadranu. U Parku prirode Kopački rit, gdje se sastaju rijeke Dunav i Drava, okruženi ste vodama koje čine jednu od najvećih europskih močvara. Cijeli prirodni rezervat vrvi nevjerojatnom količinom divljih životinja, u kojima je najbolje uživati u jednom od izleta brodom koji lijeno klizi kroz ovaj mirni krajolik”, slikovito su Kopački rit opisali The Times

3. Dubrovnik

Umjesto obilaska dubrovačkih zidina u ranim jutarnjim satima, The Times preporuča da svoj dan u Dubrovniku započnete malo drugačije: “Prošetajte ulicama na južnoj strani grada i posjetite stabla naranče u Franjevačkom samostanu. Zatim je vrijeme za piće i kupanje u Buza Baru, smještenom iznad litica koje su inspirirale Igru prijestolja.”

“Do 17 sati, temperature i gužve će opasti”, pišu The Times, pa tako za ovo razdoblje dana predlažu posjet kuli Minčeti: “S kule ćete lako vidjeti zašto je Hrvatska prozvana Biserom Jadrana, a ako vam ovo nije dovoljno visoko, probajte zalazak sunca na 400 metara visokom brdu Srđ.”

4. Nacionalni park Plitvička jezera

“Zaputite se u Nacionalni park Plitvička jezera zbog slapova koji se spuštaju kroz 16 jezera”, predlaže The Times.

“Ovaj krajolik je dom za vukove, orlove, divlje mačke i jelene, kao i za planinare i bicikliste”, dodali su.

Električni čamci voze po glavnom jezeru Kozjak, vodeći do brojnih staza pokraj slapova i jezera najljepše tirkizne nijanse.

5. Zadar

The Times naziva Zadar “očaravajućim miksom različitih etapa povijesti”.

“Većina se povijesnih znamenitosti nalazi unutar starog grada, koji se nalazi na vlastitom poluotoku.

Na samo jednom trgu naći ćete ostatke antičkog rimskog foruma, crkvu sv. Donata iz devetog stoljeća, romaničku katedralu sv. Stošije i Benediktinski samostan Svete Marije iz 11. stoljeća. Zatim prošetajte do obale kako biste vidjeli dvije moderne umjetničke instalacije – Morske orgulje i Pozdrav suncu”, napisali su.

6. Split

“Split je živa povijest”, napisali su, a zatim preporučili brojne splitske vinske barove i konobe, kao i šetnju antičkim ruševinama i Dioklecijanovom palačom.

Napomenuli su, što je posebno važno za turiste, da je iz Splita moguće trajektom doći na brojne otoke u blizini, poput Brača, Hvara i Visa.

7. Istra

The Times predlažu posjet Istri u kasno proljeće: “Vrijeme je dovoljno toplo da uronite u čisto more i obiđete vinarije na otvorenom, a fantastična je i hrana.”

“Ljupki hoteli otvaraju se u brdima koja podsećaju na Toskanu, a što se tiče čiste romantike, teško je nadmašiti grad Rovinj”, napisali su.

8. Omiš

Omiš preporučuju svima koji su željni avanture: “Teško je pronaći obalni grad s dramatičnijim okruženjem. Rijeka Cetina, koja se ulijevea u Jadran, juri kroz klance i kanjone te dijeli grad na dva dijela”, napisali su pa dodali: “Ako vam penjanje po stijenama nije dovoljno uzbudljivo, probajte zipline ili pješačenje do vrha tvrđave Mirabella.”

9. Park prirode Biokovo

“Planinarenje ovdje je izvanredno”, ističu.

“Krećite se po kamenitim stazama koje vode prema divnim pogledima na more i zaustavite se kod prigodno smještenih koliba koje nude hladne čaše piva.”

Strastveni planinari će htjeti krenuti prema vrhu Sveti Jure, drugom najvišem vrhu Hrvatske, visokom 1.762 m, a ako se osjećate ugodno na visini, ili želite testirati sebe, The Times preporučuju Skywalk.

10. Šibenik

I dok većina turista Šibenik vidi samo kao polazišnu točku za posjete obližnjem Nacionalnom parku Krka i Nacionalnom parku Kornati, oni upućeniji shvatit će da je ovaj povijesni grad puno više nego što se na prvu čini.

“Izgubite se u mreži venecijanskih mramornih ulica i posjetite veličanstvenu katedralu sv. Jakova iz 15. stoljeća koja je jedina europska katedrala izgrađena isključivo od kamena. Slijedite uličice prema vrhu grada i doći ćete do triju veličanstvenih venecijanskih utvrda – Sv. Ivana (koji uključuje otvoreno kazalište za ljetne koncerte), Barone i Sv. Mihovila. Sve pružaju panoramski pogled na grad. Četvrta tvrđava, Sv. Nikole, nalazi se na kraju dugog planinarskog puta duž Kanal sv. Ante i nagrađuje vas još impresivnijim pogledima.”

11. Pelješac

“Pelješac je najbolji za ljubitelje vine”, piše The Times.

“Nakon što završite svoju vinsku turu, okupajte se na nekim od šljunčanih uvala na zapadnoj strani – probajte Divnu, Belečicu ili gradsku plažu Orebić.”

Ako ste spremni za planinarenje, The Times predlaže šetnju Stonskim zidinama i posjet selu Mali Ston, gdje ćete probati neke od najboljih kamenica i dagnji.

12. Nacionalni park Krka

“Počnite u Skradinu, s vožnjom u brodu duž rijeke. Neće vam trebati dugo i već ćete svjedočiti nizu spektakularnih slapova”, napisali su.

13. Delta rijeke Neretve

“Delta Neretve oko grada Ploča pruža krajolik kakav ne možete vidjeti nigdje drugdje u Dalmaciji”, ističe The Times.

“Dok se rijeka ulijeva u more, stvara prekrasan svijet potoka, jezera i močvara, a ljubitelji pješčanih plaža krenut će ravno prema Delta Beachu na ušu rijeke, gdje se mogu okušati u kiteboardingu”, dodali su.

Povezane teme :Featured the times turizam

Up Next

IZ GRADA ZADRA: Mladi u našem gradu preuzimaju aktivnu ulogu u kreiranju Programa za mlade

Ne propustite

7-DNEVNA PROGNOZA / Sunčano i vruće do kraja tjedna. Od ponedjeljka računajte s kišom

Nastavi čitati

Kliknite za komentar

ZADAR / ŽUPANIJA

SVEUČILIŠTE / Prijave za studij Logopedije do 24. lipnja. Evo svih detalja…

Objavljeno

14 sati prije

15. lipnja 2025.

Z NET

Pristupnici za studij Logopedije na Sveučilištu u Zadru uz prijavu studija na www.postani-student.hr trebaju ispuniti i online prijavu za dodatnu provjeru do utorka, 24. lipnja 2025. godine putem sljedeće poveznice:

Prijava na dodatnu provjeru za upis na sveučilišni prijediplomski studij logopedije Sveučilišta u Zadru u ak. god. 2025./2026.

Pristupnici u sklopu online prijave (obrasca) prilaže i sljedeće dokumente:

Potvrdu nadležnog liječnika školske medicine o zdravstvenim i psihofizičkim sposobnostima za određeni studij*

Obrazac – Potvrda nadležnog liječnika školske medicine o zdravstvenim zahtjevima za studij Logopedija

* Informacije o nadležnom liječniku školske medicine i zavodima u Republici Hrvatskoj dostupne su na mrežnoj stranici Hrvatskog zavoda za javno zdravstvo. Potvrde ispunjene od strane liječnika opće medicine neće biti uzete u obzir za daljnje postupanje.

Prijave za pristup dodatnoj provjeri zaprimaju se od 13. lipnja do 24. lipnja 2025. godine.

NAPOMENA!

U slučaju nepravovremenog podnošenja online prijave za provjeru preduvjeta iste se neće razmatrati niti će pristupnik biti uključen u daljnji razredbeni postupak iako je prijavio studij putem sustava NISpVU (www.postani-student.hr).

Dodatne provjere/provjere preduvjeta provodit će se isključivo prema rasporedu u petak, 4. i subotu, 5. srpnja 2025. godine na Sveučilištu u Zadru

Raspored provjere preduvjeta bit će dostupan u četvrtak, 26. lipnja 2025. na mrežnoj stranici Sveučilišta u Zadru (www.unizd.hr).

Nastavi čitati

ZADAR / ŽUPANIJA

FOTOGALERIJA / Blagoslovljen novi oltar i 120. godišnjica dolaska relikvije sv. Ante Padovanskog u Vinjercu

Objavljeno

17 sati prije

15. lipnja 2025.

Z NET

foto: Ines Grbić/Zadarska nadbiskupija

Svečano misno slavlje na blagdan sv. Ante Padovanskog u petak, 13. lipnja, u župnoj crkvi sv. Ante Padovanskog u Vinjercu, predvodio je zadarski nadbiskup Milan Zgrablić.

Za vrijeme mise, nadbiskup je blagoslovio novi drveni oltar „prema puku“. Ovogodišnji župni blagdan bio je i u znaku 120. godišnjice kako je relikviju sv. Ante u Vinjerac donio don Kamilo Franchini, porijeklom iz Dicma, 13. lipnja 1905., na dan „župničkog umještenja“, kako je zapisano na poleđini relikvijara.

„Taj dar relikvije postao je znak Božje blizine po sv. Anti i duhovno blago koje se već 120 godina časti s poštovanjem i zahvalnošću. Pred tom relikvijom molile su generacije u tišini osobno, u zajedničkoj euharistiji i procesiji koja je javni znak da vjerujemo u snagu svetaca i u Božju blizinu“, rekao je nadbiskup.

Oltar je središte liturgije i mi trebamo staviti Krista u središte našeg života, potaknuo je mons. Zgrablić, poželjevši da nam oltar u tome bude trajni izvor, a relikvija sv. Ante da nas „podsjeća na snagu svetosti koja se ne zadržava u prošlosti, nego i danas oblikuje živote“.

U želji da nas život sv. Ante potakne na svakodnevno obraćenje, rast u vjeri i novu blizinu s Kristom, nadbiskup je govorio o kreposti strpljivosti i upozorio na duhovnu lijenost.

Misao sv. Ante: „Ako imaš Boga, imaš sve, jer imaš onoga koji je stvorio sve, koji te sam može nasititi i bez kojega je sve što postoji ništa“ proizašla je iz njegovog osobnog iskustva, potvrđena je kroz djelovanje sv. Ante, rekao je nadbiskup, istaknuvši da sv. Ante nije govorio iz teorije, nego iz živog susreta s Bogom. Rekavši da Bog ispunjava čovjeka i daje smisao, nadbiskup je poručio: „U Božjoj prisutnosti sve dobiva svoje mjesto i gubi prividni sjaj, jer sve postaje samo odsjaj Onoga koji je vječan, savršen i neprolazan. Tko ima Boga, ima izvor svega, ima Stvoritelja svega što postoji. Bog daje smisao čak i kada se sve drugo raspada. Kada materijalno nestane, duhovno opstaje, Bog nam ostaje – i to je najvažnije. U trenucima tuge, Bog je naša utjeha. Kada se sve oko nas ruši, On je stijena na kojoj čvrsto stoji naš život. Kada ljubav izblijedi među ljudima, Njegova ljubav se ne mijenja, ostaje vječna“.

Potaknuo je da ne tražimo ispunjenje u prolaznome, nego u Vječnome, da ne tražimo sigurnost u stvarima koje nestaju, nego u Bogu koji ostaje.

Za biti s Bogom treba voditi krepostan život, a sv. Ante je osobito njegovao krepost strpljivosti. „Kršćanske kreposti nisu samo vanjski čin dobrote, već nutarnja odluka volje i snaga srca koje ustraje u dobru i onda kad ono postane teško, neugodno ili sporo.

Kršćanska strpljivost je aktivno pouzdanje u Boga, vježbanje srca u smirenosti i ustrajnosti usred nepravde, boli ili nesigurnosti. Krepost općenito, a strpljivost osobito, oblikuje naš karakter i vodi nas prema tome da budemo poput Krista koji nije tražio trenutno rješenje, nego je s ljubavlju i postojanošću prihvatio križ.

Strpljivost je snaga koja nas vodi da ne odustanemo kad dođe bol, nepravda ili razočaranje. Ona nas uči gledati dublje – preko trenutnih osjećaja i ostati vjerni Bogu čak i kad ne razumijemo Njegove putove. Strpljiv čovjek nije slab nego duboko jak, jer zna trpjeti bez gorčine, čekati bez nestrpljenja i ljubiti bez uvjeta“, rekao je mons. Zgrablić, upozorivši da nestrpljivost razotkriva duhovnu krhkost: „Tko nije ukorijenjen u kreposti, lako posrne, lako odustaje od dobra, povlači se i zatvara u sebe. No, strpljiv čovjek ostaje tih i čvrst, kao dobro kaljeno željezo koje ne puca ni pod udarcem“.

„Krepost je poput kuće. Temelj joj je pouzdanje u Boga, zidovi su vjernost i ustrajnost, a krov je strpljivost koji štiti od kiše i udara vjetrova. Temelj drži kuću uspravnom, zidovi joj daju oblik, ali krov je taj koji nas štiti kad navale kiše i udare vjetrovi. Bez dobrog krova sve propada.

Ako su temelji kuće izložene jakom nevremenu duboki ili na čvrstom kamenu, zidovi čvrsti, a krov stabilan, može izdržati i jaku buru koja nosi ili ruši sve pred sobom. Tako je i s čovjekom.

Kad u životu naiđu jake bure i oluje – nepravde, bolesti, neuspjesi, tjeskobe, a to nam sigurno dolazi, krepost strpljivosti djeluje poput krova: ne zaustavlja vjetar, ali štiti dušu od lomljenja. Strpljivost nas uči čekati, podnositi, ostati mirni i kad oko nas sve zadrhti“, naglasio je nadbiskup, rekavši da strpljiv čovjek nije slab.

„On ne zatvara oči pred problemima, nego ih gleda s povjerenjem. On sabire snagu, zna da je u oluji Gospodin čvrsta stijena pod nogama i zaklon nad glavom“, rekao je mons. Zgrablić, dodavši kako nas sv. Ante potiče da izgrađujemo „krepost koja se ne lomi pod pritiskom, koja ne uzvraća zlom na zlo, nego snagom vjere nadvladava svaku kušnju“.

Sv. Ante upozorava da je duhovna lijenost velika opasnost našoj vjeri i kreposti. „Duhovna lijenost nije samo nedostatak aktivnosti. Duhovna lijenost je stanje duše koja gubi volju za traženjem Boga, prestaje težiti višim stvarima i postaje ravnodušna prema vlastitom posvećenju. Čovjek postaje zadovoljan površnošću, duhovnom mlakošću i komforom te traži samo što je ugodno, brzo i bez križa. Duhovna lijenost se često maskira kao mir, uravnoteženost ili čak realizam, ali u svojoj bîti, ona je odustajanje od svetosti“, upozorio je mons. Zgrablić, dodavši da „duhovna lijenost čovjeka zaustavlja, uspavljuje i veže za zemaljsko i prolazno. Lijenost u duhovnom životu otupljuje savjest, slabi volju i udaljava dušu od Božje milosti“.

Sv. Ante je rekao: „Lijenost nam ne dopušta da se uzdignemo u visine, već uvijek želi da se hoda po zemlji, komotnim putovima”.

„Duhovna lijenost odvlači čovjeka od Božjeg poziva da raste, da se uzdiže prema nebu i postane svet. Umjesto toga, duša se zadovoljava osrednjošću, izbjegava napor molitve, pokore i unutarnjeg obraćenja. Komotni putovi možda izgledaju lakši, ali vode u duhovnu prazninu“, upozorio je nadbiskup.

Nasuprot duhovnoj lijenosti, revnost proizlazi iz ljubavi prema Bogu.

„Gdje vlada revnost, ondje je plodna molitva, čežnja za sakramentima, zauzetost za druge i želja za rastom u ljubavi i dobroti, napredovanju prema Bogu. Gdje zavlada duhovna lijenost, ondje se gase te duhovne vatre. Čovjek tada počinje ‘hodati po zemlji’, u krugu navika, briga i prolaznih zadovoljstava, zaboravljajući da je pozvan „gledati gore, gdje Krist sjedi zdesna Ocu“; prestane čeznuti za vječnim i neprolaznim, zanemaruje da mu je domovina na nebesima“, upozorio je mons. Zgrablić, poručivši da smo pozvani „hodati stazama koje nisu uvijek komotne, ali vode prema nebu.

Duhovna lijenost nas drži prizemljenima, dok nas Božja milost poziva u visine. Neka nam primjer sv. Ante bude poticaj da se svakodnevno budimo iz duhovne tromosti, da ne biramo lagani put, nego onaj koji vodi do vječnosti“, potaknuo je nadbiskup.

„Sv. Ante poziva nas na dublje zajedništvo s Bogom i međusobno, autentične kreposti i oslobođenje od duhovne lijenosti koja nas sputava. Ako uistinu želimo imati ispunjeno srce, biti bogati neprolazni i vječnim, moramo živjeti s Bogom. Ako želimo biti kreposni, moramo ostati postojani u kušnji; ako želimo duhovno napredovati, rasti, moramo se osloboditi okova duhovne lijenosti“, poručio je predvoditelj slavlja.

Poželio je da nas sv. Ante zagovara da „ti poticaji ne ostanu samo riječi, nego da ih živimo svakodnevno, s pouzdanjem u Gospodina koji nas uvijek poziva u više, dublje i želi nas uvesti u najveće dobro, svoje zajedništvo ljubavi“.

Nakon mise, župljani su počastili relikviju sv. Ante, a nadbiskup Zgrablić je predvodio procesiju s kipom sv. Ante kroz središte Vinjerca, noseći relikvijar sv. Ante.

Na blagdan sv. Ante, nadbiskup Zgrablić predvodio je svečano večernje misno slavlje na Trgu ispred župne crkve sv. Ante Padovanskog na Smiljevcu u Zadru.

I.G.

Nastavi čitati