Connect with us

Hrvatska

Sve što morate znati o izborima zastupnika i zastupnica u Hrvatski sabor

Objavljeno

-

Danas od 7 do 19 sati održavaju se izbori zastupnika u Hrvatski sabor. Po drugi puta od 1990. naovamo parlamentarni izbori ne održavaju se u nedjelju. Oni 2000. održani su u ponedjeljak, a odlukom predsjednika Republike ovi se održavaju u srijedu, čime je današnji dan postao neradnim.

Pravo biranja imaju državljani Republike Hrvatske s napunjenih 18 godina, ukupno 3.733.283 birača, što je za 127.000 birača manje u odnosu na prošle parlamentarne izbore održane 2020. godine.

Od tog broja, njih 3.511.086 je s prebivalištem u Hrvatskoj, dok je s prebivalištem izvan Hrvatske registrirano 222.197 birača.

Bira se 151 zastupnik u 12 izbornih jedinica

U Hrvatski sabor bira se 151 zastupnik u 12 izbornih jedinica. U svakoj od deset izbornih jedinica, na koliko ih je podijeljena Hrvatska, bira se 14 zastupnika. U 11. izbornoj jedinici, (za dijasporu) Hrvati izvan RH biraju tri predstavnika u Sabor, dok u 12. izbornoj jedinici pripadnici nacionalnih manjina biraju osam svojih zastupnika: troje zastupnika srpske nacionalne manjine; jedan zastupnik mađarske manjine; jedan zastupnik talijanske manjine, jedan zastupnik češke i slovačke manjine, jedan zastupnik koji predstavlja austrijsku, bugarsku, njemačku, poljsku, romsku, rumunjsku, rusinsku, rusku, tursku, ukrajinsku, vlašku i židovsku manjinu te jedan zastupnik koji predstavlja albansku, bošnjačku, crnogorsku, makedonsku i slovensku nacionalnu manjinu.

Zaokružuje se jedna lista, a može se i kandidat

Od utorka u ponoć na snazi je izborna šutnja koja traje sve do večeras u 19 sati kada se zatvaraju birališta. Glasanje na biralištima u Hrvatskoj traje danas od 7 do 19 sati, dok u sjedištima diplomatsko-konzularnih predstavništava glasanje traje dva dana, a također završava danas u 19 sati. Zastupnici u deset izbornih jedinica u Hrvatskoj te onoj 11. za dijasporu biraju se po proporcionalnoj zastupljenosti i preferencijskom glasovanju. Birači popunjavaju glasački listić tako da zaokruže redni broj ispred naziva liste (stranačke, koalicijske ili nezavisne), a usto ako žele mogu zaokružiti i redni broj jednog od kandidata kojemu daju prednost pred ostalim kandidatima na listi.

Za izbore u 10 izbornih jedinica u Hrvatskoj te u 11. izbornoj jedinici natječe se 165 pravovaljanih listi – 163 stranačke ili koalicijske te dvije liste neovisnih kandidata.

U 19 se zatvaraju birališta i počinje prebrojavanje

Dolaskom na biračko mjesto, građanin s pravom glasa daje članovima biračkog odbora na uvid osobni dokument (osobnu iskaznicu, putovnicu ili vozačku dozvolu) kojim potvrđuje svoj identitet nakon čega dobiva glasački listić i na za to predviđenom, odvojenom mjestu iza paravana (glasanje je tajno) glasuje zaokruživanjem broja željene liste i, prema želji, zaokružuje i broj ispred kandidata kojemu daje preferencijski glas. Presavijeni listić potom ubacuje u glasačku kutiju.

Bolesnim i nemoćnim osobama te osobama s tjelesnim oštećenjima koje ne mogu doći na biračko mjesto, omogućeno je glasanje od kuće. Za to je potrebno tri dana prije izbora kontaktirati općinsko ili gradsko izborno povjerenstvo ili birački odbor na dan izbora najkasnije do 12 sati. Njih će posjetiti dvoje članova biračkog odbora, dati im glasački listić koji će nakon glasanja staviti u kuvertu i predati članovima biračkog odbora.

U 19 sati zatvaraju se sva biračka mjesta i počinje prebrojavanje glasova. Prve neslužbene rezultate Državno izborno povjerenstvo (DIP) obično objavi već istu večer.

Nakon prebrojavanja preračunavanje po D’Hondtu

Izborni prag je 5 posto. To znači da nakon prebrojanih glasova pravo na sudjelovanje u razdiobi zastupničkih mjesta u izbornoj jedinici ostvaruju one liste koje su dobile najmanje 5 posto važećih glasova birača. Preferencijski glasovi za pojedine kandidate uvažavaju se ako broj takvih glasova pojedinog kandidata iznosi najmanje 10 posto glasova koje je osvojila pojedina lista. Izabrani su oni kandidati sa svake liste koji su dobili najveći broj preferencijskih glasova. Ako dvoje ili više kandidata dobiju isti broj preferencijskih glasova, tada odlučuje njihov poredak na listi kandidata, a prednost imaju oni koji su na višim mjestima liste. Preračunavanje glasova u mandate obavlja se prema D’Hondtovoj metodi.

Nešto je drugačije u 12. izbornoj jedinici u kojoj se biraju zastupnici nacionalnih manjina. Tamo biva izabran kandidat koji dobije najveći broj glasova na listi za pojedinu nacionalnu manjinu. Ako dvoje ili više kandidata imaju isti (najveći) broj glasova, tada se izbori ponavljaju.

Neslužbene rezultate znat ćemo večeras

Hrvatska je od 1999. godine donošenjem posebnog zakona podijeljena na 10 izbornih jedinica. One su na zahtjev Ustavnog suda korigirane u prošle godine kako bi se osigurala što je moguće pravdenija odnosno jednaka težina glasa. Novi Zakon o izbornim jedinicama za izbor zastupnika u Hrvatski sabor donesen je u listopadu prošle godine. Neke izborne jedinice neznatno su izmijenjene, neke značajnije, a 22 posto birača time je promijenilo izbornu jedinicu. Kako sada izgledaju izborne jedinice, pogledajte OVDJE.

Rezultate izbora zastupnika u Hrvatski sabor izbora utvrđuje Državno izborno povjerenstvo nakon dostavljenih zapisnika s biračkih mjesta i izbornih povjerenstava. Nakon zatvaranja birališta, DIP može objavljivati privremene i neslužbene rezultate izbora. Službeni rezultat DIP objavljuje na svojim mrežnim stranicama nakon rješavanja svih prigovora u vezi zaštite izbornih prava ili nakon isteka rokova za njihovo podnošenje.

 
Nastavi čitati
Kliknite za komentar

Ostavite komentar

Vaša adresa e-pošte neće biti objavljena. Obavezna polja su označena sa * (obavezno)

Hrvatska

OSPICE SU SE OPET POJAVILE U HRVATSKOJ / U Dubrovniku troje zaraženo, jedan slučaj sumnjiv. U BiH je epidemija

Objavljeno

-

Ovog mjeseca na dubrovačkom području zabilježena su tri slučaja ospica. Trenutno se sumnja na još jedan.

“Za sada nemamo širenja unutar županije. Svi kontakti su obrađeni. Radi se o osobama koje su se zarazile u Bosni i Hercegovini”, rekao je Mato Lakić, ravnatelj ZZJZ-a Dubrovačko-neretvanske županije.

“Imamo uvjete za širenje epidemije, pitanje je samo hoće li doći do kontakta nekog oboljelog kojeg će onda zaraziti”, rekao je Lakić.

Kontejner pred dubrovačkom bolnicom

“Kao mjera opreza Opća bolnica Dubrovnik je sukladno možebitnoj pojavi ospica poduzela određene mjere među kojima je i dopremanje kontejnera u kojem bi se trebalo u slučaju većeg broja zaraženih osoba raditi testiranje”, rekao je za HRT ravnatelj dubrovačke bolnice Mario Bekić.

Među oboljelima dvoje djece

“Radi se o dvije oboljele osobe koje su se zarazile u BiH i gdje trenutno vlada epidemija ospica. Jedna osoba je dijete iz BiH koje je za prvosvibanjske praznike boravilo u Dubrovniku i gdje su na Dječjem odjelu OB Dubrovnik dokazane ospice. Drugi slučaj je školsko dijete iz Dubrovnika koje je u sklopu međunarodnog natjecanja u baletu boravilo u BiH i tamo se zarazilo”, za DUlist su rekli iz epidemiološke službe. Djeca nisu bila cijepljena protiv ospica.

Za treću zaraženu osobu ne navodi se tko je, kao niti za sumnjivi slučaj. No, svi su se zarazili u BiH.

“Činjenica je da, ako uđe virus u populaciju koja je neimuna ili nije dobro procijepljena, postoji velika potencijalna opasnost od širenja bolesti, tim više kad je riječ o ospicama kao jednoj visoko zaraznoj bolesti”, rekao je gostujući u Dnevniku HRT-a Zoran Barušić, infektolog i zamjenik ravnateljice Klinike za infektivne bolesti Dr. Fran Mihaljević.

Apel roditeljima

Dubrovački zavod za javno zdravstvo objavio je prije par dana apel roditeljima zbog pojave ospica.

“U svibnju ove godine u Dubrovačko-neretvanskoj županiji registrirana su tri slučaja oboljenja od ospica (morbila) i to kod tri osobe (jedna osoba je strani državljanin) koje su se zarazile u Bosni i Hercegovini. U tijeku je obrada kontakata. O ovome su obaviještene sve zdravstvene ustanove naše županije.

Molimo sve roditelje čija djeca nisu cijepljena da se što prije jave svojim izabranim pedijatrima ili školskim liječnicima radi nadoknade cijepljenja. Također, svi oni koji imaju osip neka se jave telefonom liječniku prije eventualnog dolaska”, poručuju.

U nastavku je obavijest Hrvatskog zavoda za javno zdravstvo koju prenosimo u cijelosti.

“S obzirom na povećan broj prijava oboljenja od ospica u Europi i nama susjednim zemljama* povećava se mogućnost unosa bolesti u našu populaciju te donosimo kratko priopćenje.

U Hrvatskoj su cijepni obuhvati zadnjih godina nešto niži od optimalnih za postizanje kolektivnog imuniteta i razlikuju se među županijama i mjestima. Postoji mogućnost uspostave cirkulacije virusa ospica pojavi li se u nekim od gradova s niskim cijepnim obuhvatima, pogotovo ako bi se radilo o djeci predškolske dobi, što bi moglo rezultirati manjim epidemijama. Od početka 2024. godine zaprimili smo osam prijava/dojava oboljelih od ospica.  Preliminarni podaci upućuju da se u sedam slučajeva radi o unosu infekcije iz inozemstva i jednom sekundarnom slučaju unutar Hrvatske.

Osnovna mjera za sprečavanje epidemije ospica održavanje je visokih cijepnih obuhvata stanovništva (≥ 95 %), čime se onemogućava prijenos bolesti u slučaju unosa izvana.

Stoga savjetujemo :

roditeljima i liječnicima, prvenstveno specijalistima pedijatrije i školske medicine, ne odgađati cijepljenje protiv ospica predviđeno kalendarom cijepljenja te nadoknaditi cijepljenje djece koja nisu primila cjepiva sukladno svojoj dobi u skladu s kalendarom cijepljenja (ako ne postoje kontraindikacije);

svim osobama koje putuju van zemlje da se posavjetuju u cijepnim stanicama nadležnih županijskih zavoda trebaju li se (do)cijepiti protiv ospica;

svim osobama koje su se vratile s putovanja i/ili bile u kontaktu s osobama nerazjašnjene bolesti praćene povišenom tjelesnom temperaturom i osipom da se jave liječniku čim prije, a liječnicima koji pregledavaju takve pacijente da diferencijalnodijagnostički u obzir uzmu i ospice (preporučljivo je dolazak liječniku najaviti telefonom ili mailom da se izbjegne čekanje s drugim bolesnicima u čekaonici, s obzirom na to da grupiranje osoba u čekaonicama pogoduje širenju infekcije virusom ospica);

svim liječnicima koji postave sumnju na ospice da odmah izoliraju oboljelog, telefonom obavijeste nadležnu epidemiološku službu te odmah prijave sumnju na ospice elektronički organizacijskoj jedinici za higijensko-epidemiološku zaštitu (HE) putem CEZIH-a ili na obrascu Prijava oboljenja – smrti od zarazne bolesti i odmah obrazac dostave organizacijskoj jedinici za HE zaštitu;

u sprečavanju daljnjeg širenja ove vrlo zarazne bolesti potrebna je brza epidemiološka intervencija te je bitna uska suradnja oboljelih, kontakata oboljelih i liječnika s epidemiološkim timovima.”

U Federaciji BiH 3000 djece dobilo ospice, u tri županije proglašena epidemija

Od početka godine u entitetu Federacije Bosne i Hercegovine 3000 djece oboljelo je od ospica koje u kombinaciji s velikim kašljem predstavljaju veliki zdravstveni rizik za njih, što je rezultat male procijepljenosti najmlađih obveznim cjepivima, upozorili su danas zdravstveni dužnosnici.

Ravnatelj Zavoda za javno zdravstvo FBiH dr. Siniša Skočibušić izjavio je za medije u Mostaru kako je stanje zabrinjavajuće jer mala djeca nisu u dovoljnoj mjeri cijepljena osnovnim cjepivima protiv dječjih zaraznih bolesti.

Niska procijepljenost

“Osim ospica suočavamo se i s epidemijom velikog kašlja. Velika zabrinutost leži u činjenici da se radi o cjepivima protiv preventivnih bolesti”, izjavio je Skočibušić.

Dodao je kako je od kraja prošle godine do danas proglašena epidemija ospica u tri županije,  Tuzlanskoj, Sarajevskoj i Zeničko-dobojskoj, te da je u Federaciji BiH zabilježeno 3000 slučajeva obolijevanja. Jedno dijete je preminulo od posljedica komplikacija kombinacijom dviju zaraznih bolesti.

U Tuzli i Živinicama 13 djece hospitalizirano je zbog teških komplikacija izazvanih ospicama što je rezultat niskog stupnja cijepljenja. Najveći broj zaraženih su djeca predškolskog i školskog uzrasta, a glavni put prijenosa bio je preko vrtića.

Prema podacima Zavoda za javno zdravstvo FBiH procijepljenost protiv ospica iznosi nešto iznad 50 posto, dok je za postizanje kolektivnog imuniteta potrebno da 95 posto populacije bude cijepljeno.

 
Nastavi čitati

Hrvatska

Uskok dobio na korištenje Audi koji je oduzet dileru droge

Objavljeno

-

Zamjenici ravnateljice Uskoka nedavno su na sud stigli u luksuznom Audiju crne boje. Uobičajeno smo ih viđali u službenim Opelima, a N1 piše da su ga dobili na korištenje nakon što je oduzeto dileru droge kojeg je policija uhitila upravo po nalogu Uskoka.

Oduzimanje imovine kriminalcima

Novi je to, dakle, slučaj da imovina oduzeta osuđenim osobama završava u državnim tijelima na svakodnevnom korištenju.

Prije dvije godine portal Telegram objavio je da vozilo što ga je ranije koristio krijumčar droge koristi ondašnji državni tajnik Središnjeg ureda za obnovu i stambeno zbrinjavanje Goran Hanžek, koji je sada savjetnik za obnovu u Gradu Zagrebu.

Njemu je bilo dodijeljeno puno luksuznije vozilo od ovog. Naime, Hanžek je dobio luksuzni Audi Q7 s 268 konjskih snaga, proizveden 2015. godine. Ubrzo nakon Telegramovog otkrića Hanžek je vozilo vratio.

Uskok tražio automobil

Iz Uskoka su za N1 potvrdili da im je na njihov zahtjev za dodjelu službenog vozila Ministarstvo prostornog uređenja, graditeljstva i državne imovine još u srpnju 2022. na korištenje dalo Audi A4.

Radi se, kako su pojasnili, o automobilu koji je oduzet u kaznenom predmetu vođenom upravo na temelju Uskokove optužnice. U tom slučaju, potvrđuju, okrivljenici su se nagodili, odnosno priznali krivnju, a dio nekretnina i pokretnina za koje su stekli nezakonito, im je oduzet.

Koliko se imovine oduzima?

Oduzimanje nezakonito stečene imovine dio je zakonom propisane procedure, pa se tako u rukama države našao i ovaj Audi A4. To je vozilo, zajedno s ostalom imovinom na temelju izvansudske nagodbe zaključene između okrivljenika i Građansko upravnog odjela Državnog odvjetništva, predano Republici Hrvatskoj.

“U predmetima iz nadležnosti Uskoka oduzet je veći broj raznih vozila, no ovo je jedini slučaj u kojem je vozilo oduzeto u kaznenom postupku odlukom ministarstva dodijeljeno na korištenje upravo USKO-u”, pojasnili su za N1 iz Uskoka .

 
Nastavi čitati

Hrvatska

Hrvatska u top deset najtraženijih destinacija u Europi

Objavljeno

-

By

Većina Europljana planira ove godine putovati na odmor, a među top deset najtraženijih destinacija, posebice za ljeto, je i Hrvatska, pokazalo je novo istraživanje Europske putničke komisije (ETC) predstavljeno na sastanku ETC-a u Litvi, izvijestili su u srijedu iz HTZ-a.

Na sastanku odbora direktora ETC-a u litvanskom gradu Kaunasu sudjelovao je i direktor Hrvatske turističke zajednice (HTZ) Kristjan Staničić, ujedno i potpredsjednika ETC-a, koji je poručio da novo ETC-ovo istraživanje, kao i najave s tržišta potvrđuju dobru poziciju turističke Hrvatske.

“Istraživanje potvrđuje naše najave i pozitivna očekivanja od turističke 2024., a da je Hrvatska među traženijim europskim destinacijama pokazuju i podaci do sada ove godine iz sustava eVisitor, s više od 3,4 milijuna dolazaka turista i 10,4 milijuna noćenja, što je za 11 odnosno 10 posto više nego u isto vrijeme prošle godine”, ističe Staničić.

Staničić je izvijestio i da se se na sastanku direktora ETC-a razgovaralo i o prioritetima Europe za razdoblje od 2024. do 2029. s naglaskom na održivost i zelenu tranziciju, konkurentnost i digitalizaciju, kao i o aktualnim geopolitičkim i tržišnim trendovima.

O istraživanju ETC-a napominje da je provedeno na deset europskih tržišta, među kojima nisu bile obuhvaćene zemlje poput Slovenije, Češke, Slovačke ili Mađarske, na kojima je Hrvatska vodeća inozemna destinacije za ljetna putovanja, a da jesu, rezultati bi za Hrvatsku, smatra Staničić, bili i bolji.

Hrvatska na 7. mjestu najtraženijih destinacija

Riječ je o 18. istraživanju ETC-a o namjerama turističkih putovanja unutar Europe, provedenom u travnju ove godine na uzorku od gotovo 6000 odraslih pojedinaca iz 10 zemalja – Njemačke, Ujedinjenog Kraljevstva. Francuske, Nizozemske, Italije, Belgije, Švicarske, Španjolske, Poljske i Austrije – od kojih 75 posto u 2024. ili 3 posto više nego 2023. planira putovati između svibnja i listopada.

Oni od oko 55 godina će najviše putovati, njih 81 posto, a većina Europljana ili 60 posto planira bar jedno putovanje po regiji (Europi), dok su najpopularniji mjeseci za putovanje srpanj i kolovoz, za 44 posto njih. Najviše ih, oko 36 posto, pritom želi odmarati na suncu i plažama te kratko posjetiti gradove (‘city breaks”), a slijede motivi poput ljepota krajolika, lokalne kuhinje, atrakcije i drugi.

Hrvatska je u tom istraživanju, među preferiranim destinacijama u Europi za odmore, u top deset, odnosno na 7. mjestu, dok su na prva dva Italija i Španjolska, koje slijede Francuska, Grčka, Njemačka, Portugal, a nakon Hrvatske do desetog mjesta su još Austrija, Velika Britanija i Turska.

Iz ETC-a komentiraju i da Španjolska inače privlači najveći broj stalnih posjetitelja, a slijede Grčka, Italija i Francuska. Za Grčkz, Portugal i Hrvatsku prognoziraju da će u proljeće i ljeto 2024. ugostiti više novih posjetitelja od ostalih destinacija. Iznose i da među 10 tržišta gdje su provodili istraživanje, u 2024. u idućih šest mjeseci najviše namjeravaju putovati turisti iz Italije, Španjolske, Poljske, Ujedinjegno Kraljevstva i Nizozemske.

 
Nastavi čitati
Oglasi
Oglasi
Oglasi
Oglasi

U trendu