Connect with us

Svijet

U kojim europskim zemljama napreduje krajnja desnica? Pogledajte kartu

Objavljeno

-

Europeelects.eu

Tri dana glasovanja u 27 država članica EU-a dovela su do uspjeha krajnje desničarskih stranaka u nekoliko zemalja, što signalizira pomak udesno u Europskom parlamentu.

“Povrh nacionalnih političkih posljedica, ključni ishod izbora je pomak udesno u Europskom parlamentu”, rekao je Pawel Zerca, viši politički suradnik pri Europskom vijeću za vanjske odnose.

U Francuskoj je stranka Marine Le Pen osvojila 31,5 posto glasova, dvostruko više Macronove stranke koja je osvojila 14,5 posto glasova, što je francuskog šefa države potaknulo na raspisivanje parlamentarnih izbora.

U Italiji, stranka Giorgie Meloni osvojila je 28,8 posto glasova, učetverostručivši glasove na izborima za EU 2019. i premašivši 26 posto koliko je osvojila na nacionalnim izborima 2022.

U najmnogoljudnijoj zemlji EU-a, ekstremno desna stranka AFD osvojila je 16,2 posto glasova, pretekavši socijaldemokrate kancelara Olafa Scholza, prenosi Newsweek.

Još jedna zemlja u kojoj je desnica bila snažna je Austrija gdje je stranka FPÖ pobijedila s 25,5 posto, ispred konzervativne Narodne stranke s 24,7 posto i Socijaldemokrata s 23,3 posto.

Dok su se glasovi u ponedjeljak još prebrojavali, privremeni rezultati pokazali su da će u parlamentu od 720 mjesta, demokršćani imati 189 mjesta, 13 više, a socijalisti i demokrati 135, četiri manje.

Desnica u europskim zemljama
Europeelects.eu

Detalje za pojedine zemlje pogledajte OVDJE.

 
Nastavi čitati
Kliknite za komentar

Ostavite komentar

Vaša adresa e-pošte neće biti objavljena. Obavezna polja su označena sa * (obavezno)

Svijet

Turisti koje nitko ne želi: Ovo su destinacije na kojima Britanci nisu dobrodošli

Objavljeno

-

By

Već duže vrijeme Španjolci na sve načine pokušavaju pokazati Britancima da ako ne promijene svoje ponašanje u njihovu zemlju nisu dobrodošli. Sve je eskaliralo nedavno i u Barceloni, kada se tisuće demonstranata prošetalo La Ramblom s natpisima u kojima tjeraju turiste iz svog grada u još jednom u nizu protesta. Ovim slučajem pozabavio se i britanski Telegraph koji je istražio kome sve turisti iz Velike Britanije nisu simpatični.

Nije nepoznanica da Britanci baš i nisu omiljeni gosti na europskim destinacijama, ponajviše zbog svog opijanja na odmoru koji u najvećem broju slučaja završi tako da uništavaju mjesto gdje se nalaze, ali i ugrožavaju sigurnost sebe, ali i svih oko sebe.

Da je Španjolcima prvima dojadilo gledati kako pijani bauljaju, padaju po ulicama, obavljaju nuždu po turističkim atrakcijama, ali i lokacijama od povijesne važnosti, pokazali su sada već redovnim demonstracijama u kojima ne odustaju od svog nauma da takvim turistima zabrane dolazak.

Jasna poruka – Niste dobrodošli!

Takvi scenariji već su se odvili na popularnom otoku Mallorca, a nedavno im se pridružila i Barcelona, gdje se na La Rambli okupilo na tisuće demonstranata, prenosi tportal.

Čak i oni poželjni turisti požalili su što su se u tom trenutku našli u nekom od restorana na La Rambli, budući da se bijesna gomila nije libila pištolje na vodu usmjeriti na njih.

“Turisti pođite svojim kućama, ovdje niste dobrodošli”, samo su neki od jasnih poruka upućenih turistima i to ne samo u Barceloni.

Na podužem popisu onih kojima smeta takav turizam i koji su uvjereni da od takvih turista u svojoj zemlji nemaju nikakve dobrobiti već, dapače, samo štete, na samom je vrhu upravo Mallorca.

U svibnju ove godine 10 tisuća ljudi marširalo je Palma de Mallorcom, da bi se u lipnju okupili na plaži St Rapita i spilji Caló des Moro, a novi protest zakazan je za 21. srpnja ponovno u glavnom gradu.

Da stvar nije nimalo bezazlena govori i da se već raspravljalo o tome da se u ljetnim mjesecima blokira zračna luka i sve prilazne ceste, što bi uvelo kaos među turistima.

Zabranama se pridružio i Amsterdam

Slični protesti već su se odvili i na obližnjoj Ibizi, kao i Menorci, koju nazivaju španjolskim Mikonosom.

Ništa bolje nije ni u Amsterdamu, gdje su predstavljene mjere kojima bi se zaustavilo suludo partijanje i razuzdane zabave po gradu, osobito momačke zabave.

Da je stvar uzela popriličnog maha govori i podatak da je u ožujku prošle godine u Amsterdamu čak pokrenuta online marketinška kampanja usmjerena prema Britancima koji vikendima partijaju po gradu.

I Venecija pokušava stati svemu tome na kraj, zbog čega se i odlučila na neobičan pothvat – jednodnevni posjetitelji moraju platiti 5 eura ukoliko žele posjetiti ovaj grad.

Prije ovog, vodstvo Venecije je 2021. zabranilo pristajanje kruzera u povijesnom gradskom centru, a tri godine ranije krenula je kampanja kojom se pokušava spriječiti ljude da sjede po stepenicama u prenapučenim dijelovima grada.

Na popisu je i Split

Na popisu gradova koji nisu blagonakloni prema razuzdanim turistima, osobito onima iz Velike Britanije, našao se i Split.

Nakon prošlogodišnjih strahota i nereda, Split je poduzeo sve mjere kako bi spriječio takvo ponašanje turista.

Postavljeni su i znakovi koji upozoravaju da ćete biti kažnjeni s 300 eura ako urinirate na javnom mjestu, penjete se po spomenicima, skačete u fontane ili spavate na javnim mjestima, dok bi vas izbacivanje sadržaja iz želuca moglo koštati 150 eura.

Grad je uz to angažirao i privatnu zaštitarsku tvrtku koja patrolira ulicama od 22 sata navečer do 4 sata ujutro.

Slično su napravili i u Dubrovniku kada su gradske vlasti ograničile broj kruzera koji mogu pristajati u povijesnoj jezgri.

Ono što je važno naglasiti je da nisu turisti kao takvi ono što smeta lokalnom stanovništvu, već način na koji turizam mijenja način na koji ljudi žive.

Tu su i španjolski Tenerifi, inače jedna od omiljenih destinacija britanskih turista, no lokalno stanovništvo jasno je dalo do znanja raznim grafitima da oni tamo nisu dobrodošli.

Masovni turizam lokalnom je stanovništvu sve više počeo smetati, jer itekako utječe na život na otoku.

Utjecaj na otočni život

Ništa bolje nije ni na grčkom Santoriniju, kojeg su turisti počeli opsjedati ponajviše zbog društvenih mreža, a sve kako bi snimili čuvene kućice s bijelim zidovima i plavim kupolama koje se nalaze u mjestu Oia.

Iako na otoku tijekom godine živi oko 15 tisuća ljudi, ljeti populacija poraste na više od dva milijuna ljudi, što itekako utječe na otočni život, osobito jer zbog izgradnje novih hotela otok ostaje bez prirodnih ljepota, ali i poljoprivredne zemlje.

Tu je i Krf na koji svakog ljeta pristiže oko 1,5 milijuna turista zahvaljujući avio kompanijama, a pridružuju im se i deseci tisuća onih pristigli kruzerima.

Unatoč svemu tome Grčka i dalje ima reputaciju najgostoljubivijih i najprijateljskijih destinacija u Europi, no to ne znači da će takvi i ostati.

Talijanski Capri u vrhuncu sezone posjeti oko 16 tisuća turista dnevno, što je itekako više od niti 13 tisuća lokalnog stanovništva koje tamo živi cijele godine.

Kako bi ograničili broj posjetitelja, ali i zaradili na istima, ove su godine povećali cijenu ulaznice s 2,50 na 5 eura, što ćete platiti prilikom ukrcaja na trajekt iz Napulja ili Sorrenta od travnja do listopada.

Iako na Capriju nećete doživjeti lokalne proteste, mogli bi dobiti kaznu od primjerice 500 eura za korištenje jednokratnih tanjura, šalica ili pribora za jelo.

Turisti pod kontrolom

I za kraj, tu je i francuska Provansa. Iako iznimno popularna destinacija za britanske turiste, ni ovdje nema javnih protesta protiv turista, ali ima akcija kojima se pokušava staviti pod kontrolu turiste, kao odgovor na prijetnje okolišu, i kvaliteti života lokalnog stanovništva.

Tako je postavljena dnevna granica od 400 posjetitelja u poznatim uvalama, kao i regiji Provence-Alpes-Côte-d’Azur koja se udružila s aplikacijom za navigaciju Waze i putem nje sugerira korisnicima da na najprometnija mjesta u regiji dođu kasnije.

Koji god način lokalno stanovništvo odabralo, a kako bi uveli red među turistima koji ne poštuju ama baš nikakva pravila, jedino je važno da se isto pokaže dobrim.

Nažalost, još je uvijek previše onih koji se tim pravilima ne zamaraju i jedini im je cilj na odmoru dobro se unerediti i uništiti baš sve oko sebe, jer, eto, valjda tako postaju ‘veći’ u svojim očima.

Za druge ih, jasno je, i tako i tako nije briga.

 
Nastavi čitati

Svijet

Sve veći razdor u Bidenovoj stranci zbog njegova stanja. Danas važan sastanak

Objavljeno

-

Demokrati iz američkog Kongresa danas će se sastati iza zatvorenih vrata u vrijeme sve veće zabrinutosti oko njihovih šansi na predsjedničkim izborima 5. studenoga od kojih aktualni predsjednik Joe Biden ne želi odustati usprkos pozivima dijela kolega da to učini.

Sve veći razdor u stranci
Iako je samo nekoliko demokrata iz donjeg doma Kongresa javno pozvalo 81-godišnjeg predsjednika da odstupi i omogući nekom drugom da se suprotstavi republikancu Donaldu Trumpu, još je nekoliko njih izrazilo zabrinutost nakon televizijske debate u kojoj je Biden loše nastupio i time potaknuo rasprave o njegovoj sposobnosti da pobijedi svog rivala i vodi državu još četiri i pol godine.

Sve veći razdor unutar stranke primorao je Bidenovu kampanju da pokuša spriječiti dodatna iskazivanja otpora. Predsjednik je u ponedjeljak u telefonskom razgovoru za MSNBC rekao da “nikamo ne odlazi”, a to je poručio i donatorima kasnije tijekom dana.

Biden je u nedjelju obišao nekoliko lokacija u saveznoj državi Pennsylvaniji, jednoj od onih u kojima se pobjeda smatra ključnom za konačan trijumf. Potpredsjednica Kamala Harris, smatrana najizglednijom nasljednicom Bidena ako ipak odstupi, također je u kampanji.

“Trebat će im dodatni dokazi”
Demokratski zastupnik Joe Morelle izjavio je da su mu birači u okrugu New York kazali da gube povjerenje u Bidena nakon debate 27. lipnja.

“Trebat će im dodatni dokazi kako bi se snažnije pouzdali u njega da može obavljati taj posao. To im se ne može samo reći, on to mora pokazati”, rekao je Morelle koji za to predlaže više razgovora predsjednika s biračima. Čak i iskusni zastupnici, pobornici Bidena, smatraju da on treba raditi više.

“Treba nam mnogo asertivniji i energičniji kandidat u kampanji, u veoma bliskoj budućnosti”, priopćila je demokratska senatorica Patty Murray, dodajući da Biden mora “ozbiljno razmotriti najbolji način da očuva svoju nevjerojatnu ostavštinu”.

Biden ne odustaje
No Biden ne odustaje od utrke i tvrdi da 78-godišnji Trump predstavlja prijetnju demokraciji. Trump, koji je izrekao mnogo neistina tijekom rasprave, tvrdio je i da je njegov poraz 2020. rezultat izborne prevare.

Demokratski zastupnici, posebno u donjem domu, strahuju da bi Bidenove poteškoće mogle naštetiti i njihovim izgledima za većinu u tom tijelu koja bi im omogućila da služe kao štit protiv Trumpove samovolje ako on pobijedi.

Republikanci trenutno imaju većinu u tom domu, 220 u odnosu na 213 demokrata. Prošlotjedna anketa Ipsosa i Reutersa pokazala je da svaki treći demokrat smatra da Biden mora odstupiti, a njih 59 posto tvrdi da je on prestar za vlast.

No isto istraživanje pokazalo je da nijedna od njegovih mogućih zamjena ne stoji bolje u borbi protiv Trumpa. Obojica su na 40 posto podrške.

 
Nastavi čitati

Svijet

Orban u “mirovnoj misiji” od Kijeva do Pekinga. Oteo se kontroli

Objavljeno

-

Otkako je Budimpešta prošlog tjedna preuzela rotirajuće predsjedanje Europskom unijom, mađarski čelnik Viktor Orbán kruži okolo kao mačka na metamfetaminu, piše Politico.

Od Kijeva i sastanka sa svojim bête noireom Volodimirom Zelenskim, preko Moskve i razgovora s ruskim predsjednikom Vladimirom Putinom, do Pekinga i druženja s liderom Xi Jinpingom, mađarski je premijer imao vrtoglavi program globalne diplomacije, kako je rekao, osmišljen da donese mir u Ukrajinu.

Europski čelnici kolutaju očima
Ali Orbanova hiperaktivna turneja natjerala je stvarne europske čelnike da kolutaju očima, a predsjednica Europske komisije Ursula von der Leyen i predsjednik Europskog vijeća Charles Michel kritizirali su mađarskog čelnika koji je izazvao buru nezadovoljstva u Bruxellesu.

Galama je započela na društvenim mrežama prošlog utorka, drugog dana šestomjesečnog mađarskog predsjedanja Vijećem EU, hype videom koji Orbana ciljano prikazuje kao čovjeka s misijom.

Velika povorka vozila pod sirenama i bljeskajućim plavim i crvenim svjetlima na putu je “prema miru”. Dramatična glazba, kadrovi u stilu akcijskih filmova i 2100 kilometara kasnije, u glavnom gradu Ukrajine pojavio se čovjek koji tvrdi da može spriječiti svjetski rat.

Glazba je sve snažnija kako ulazi u predsjedničku palaču u Kijevu. Orban je bio na trosatnim pregovorima s ukrajinskim predsjednikom Zelenskim, koji su završili osmjesima s obje strane i konferencijom za medije uz rukovanje.

Nakon Kijeva – Moskva
Samo tri dana kasnije Orban je ponovno bio odsutan – što je izazvalo mnogo veću kontroverzu među EU čelnicima koji inzistiraju na tome da on ne istupa u njihovo ime i da je uloga mađarskog premijera dok vodi Vijeće EU diplomatski nebitna.

Ovaj put je istu ruku u Moskvi pružio Putinu, ruskom krvoločnom vođi koji godinama ratuje protiv Ukrajine i prijeti europskoj sigurnosnoj arhitekturi.

Unatoč negodovanju iz Bruxellesa, Orban je ponosno izjavio da je u Moskvu došao kao izaslanik Europske unije. “Ne možemo postići mir bez dijaloga i diplomatskih kanala”, rekao je Orban u Kremlju: “Shvatio sam da su pozicije daleko jedna od druge, ali u smislu obnove dijaloga danas je učinjen prvi važan korak.”

Orbanov posjet Putinu vratio mu se kao bumerang
Na kraju videa s njegovog putovanja pojavio se logotip mađarskog predsjedavanja EU s trumpovskim sloganom: “Make Europe Great Again”.

Orbanov posjet Putinu, tijekom kojeg mu je, čini se, manjkalo razmetanja kojima se hvali u svom videu iz Kijeva, imao je učinak bumeranga kada su u ponedjeljak ujutro Putinove snage bombardirale dječju bolnicu u Kijevu.

Nepredviđena diplomatska misija ubila je mađarsko predsjedanje EU, prema jednom insajderu iz Bruxellesa.

“Članice su bile iritirane već i motom MEGA, a sastanak s Putinom zauvijek će zasjeniti mađarsko predsjedanje. S takvim sastankom predsjedanje završava prije nego što je stvarno počelo”, rekao je jedan diplomat EU za Politico.

Orbana nije briga, on neumorno glumi vođu Europe
Ali je li Orbana doista briga? Ili dužnost predsjedavajućeg koristi kao sredstvo da se ponaša onako kako ga njegovi pristaše kod kuće zovu: vođa Europe?

Čovjek na misiji pojavio se ponovno u Pekingu u ponedjeljak ujutro.

“Kina je jedina svjetska sila koja je jasno opredijeljena za mir. Ovo je važno za Mađarsku i za cijelu Europsku uniju”, rekao je Orban, spuštajući se pred kineskim predsjednikom Xi Jinpingom kojeg je SAD – saveznik Mađarske u NATO-u – optužio da podržava rusku agresiju u Ukrajini.

Ali pravi razlog za Orbanov burni prvi tjedan predsjedanja EU možda treba tražiti bliže kući.

Orbanova stranka Fidesz upravo je ostvarila najslabiji rezultat u 15 godina na europskim izborima, a pojavio se novi protukandidat. Péter Magyar bio je dugogodišnji Orbanov saveznik, ali u veljači se okrenuo protiv budimpeštanskog establišmenta, inicirao javni pokret koji je postao stranka – i osvojio gotovo 30 posto glasova. Bio je to najbolji rezultat jedne oporbene stranke u Mađarskoj u posljednjih 15 godina.

Nakon teške recesije i praznog proračuna Orban ima malo toga za ponuditi javnosti čime bi mogao pridobiti podršku. Mogao bi se međutim predstaviti kao “mirotvorac”, kao što je to činio u predizbornoj kampanji.

“Namjera je očita”
“Orban tradicionalno konstruira šireći vanjskopolitički narativ praktički od 2014. godine. Očita namjera ovoga je narativ ‘Mirovne misije’, koji za cilj također ima vlastite ekonomske interese. Time se hvalio pred svojim glasačima na posljednjim izborima”, rekao je za Politico Botond Feledy, geopolitički analitičar u Red Snowu.

Ali Orbanova taktika mogla bi se okrenuti protiv njega. Veleposlanici EU raspravljat će o predsjedanju i njegovim nedavnim putovanjima na svom sastanku u srijedu u Bruxellesu, što je prvi znak da bi dužnosnici EU mogli prijeći s javnih osuda na konkretne akcije za obuzdavanje Budimpešte.

Prema drugom diplomatu EU, postoji sve veća zabrinutost oko Orbana: “Trebalo bi biti jasno da on predstavlja samo svoju zemlju, ali umjesto toga namjerno je ostavio puno nejasnoća.”

Napetosti na visini
Diplomat je dodao da su napetosti dosta snažne nakon prvog tjedna predsjedanja i da se očekuje da će dodatno porasti kako se bude približavao sastanak Vijeća za vanjske poslove 20. srpnja, jer Mađarska nastavlja blokirati europsko financiranje oružja za Ukrajinu.

Treći diplomat EU, koji je također želio ostati anoniman, rekao je za Politico: “Sada razgovaramo o tome što ćemo točno učiniti u srijedu. Postoji vrlo jasno političko neodobravanje.”

Malo je vjerojatno da Bruxelles ima apetita odmah kazniti Mađarsku zbog Orbánovog globalnog ugleda, iako analitičari kažu da postoje mehanizmi da se Orbánu oduzme predsjedanje.

Orbanu bi na rasporedu pozavidjela i Taylor Swift
“Ako pokažu odlučnost u traženju odgovarajućeg odgovora na Orbanovu ‘šok i strahopoštovanje’ diplomaciju, usmjerenu na trolanje i ismijavanje EU, mogu se riješiti mađarskog predsjedanja u roku od nekoliko tjedana”, napisao je Dániel Hegedűs, viši suradnik u German Marshall Fundu.

Bila bi potrebna kvalificirana 80-postotna većina u Europskom vijeću da se prepravi raspored rotirajućih predsjedanja i pomakne datum nadolazećeg poljskog predsjedanja za nekoliko mjeseci.

Orban sa svoje strane pokazuje malo znakova da sluša pozive Bruxellesa na suzdržanost i pokušaje da se prekine njegova misija. On nastavlja putovanja prema rasporedu na kojem bi mu pozavidjela i Taylor Swift: već je na putu za Washington na ovotjedni summit NATO-a.

 
Nastavi čitati
Oglasi
Oglasi
Oglasi
Oglasi

U trendu