Connect with us

Hrvatska

IZNENAĐENJA / SDP usvojio izborne liste – Slavonka Glasovac prva u zadarskoj izbornoj jedinici; Radeta tek sedmi

Objavljeno

-

foto: Facebook, SDP

Predsjednik SDP-a Peđa Grbin izvijestio je u ponedjeljak navečer da je Glavni odbor stranke velikom većinom glasova usvojio izborne liste koalicije Rijeke pravde, za Hrvatski sabor te za Europski parlament, poručivši da je ‘ovo bitka za demokratsku Hrvatsku’.

Sve koalicijske liste će predvoditi SDP-ovci Arsen Bauk (prva izborna jedinica), Boris Lalovac (druga), Siniša Hajdaš Dončić (treća), Mišel Jakšić (četvrta), Predrag Fred Matić (peta), Mihael Zmajlović (šesta), Kristina Ikić Baniček (sedma), Peđa Grbin (osma), Sabina Glasovac (deveta) i Ranko Ostojić (deseta).

Unatoč velikim ambicijama, šef zadarskog SDP-a Daniel Radeta završio je u konačnici na dalekom 7. mjestu u “zadarskoj” izbornoj jedinici:

Među povratnicima u saborske klupe mogli bi biti, s obzirom na pozicije na listama, Marija Lugarić, Ivan Račan i Saša Đujić, moguće i Željko Jovanović, uspije li se s 14. mjesta u osmoj preferencijalnim glasovima izboriti za mandat. Na 14. mjestu u šestoj je i pjevačica Alka Vuica, a svojevrsno iznenađenje je i peto mjesto za dogradonačelnicu Gline, Branku Bakšić Mitić, koja je birana kao neovisna iz redova srpske manjine, a posebno se istaknula humanitarnim angažmanom nakon potresa na Baniji.

– Ovo je bitka za demokratsku Hrvatsku. Mi u 2024. godini opet imamo izbore za demokraciju. Dobro je da idemo u koaliciji, onda je rezultat HDZ-a slabiji nego kad idemo odvojeno. I to pokazuje koliko smo blizu i koliko će ovi izbori biti pobjednički za bolju Hrvatsku. Imamo još tri tjedna kampanje i tu ćemo se sučeliti sa idejama, najavio je Grbin, komentirajući recentne ankete koje pokazuju rast koalicije predvođene SDP-om.

Predaja lista DIP-u u četvrtak

U koaliciji Rijeke pravde, uz SDP, još su i Centar, Reformisti, GLAS, HSS i SSIP.

– Ponosni smo na ljude na našim listama, a s našom političkom konkurencijom i onima koji su nam u stvari ljuti protivnici, sučelit ćemo se i istinom. Jer kada govoriš o tome kako netko krade i koliko krade u Hrvatskoj, to nije ni kleveta, ni uvreda, nego je to naša činjenica. Mi se u ovom trenutku borimo protiv korumpirane stranke koja je pokrala državu, koja je iskoristila nedaću naših građana, jer se kralo i na obnovi od potresa, ali se isto tako borimo i za Hrvatsku u kojoj će se živjeti bolje, ustvrdio je Grbin.

Predsjednik SDP-a nije htio detaljnije objašnjavati zašto su SDP-ovi gradonačelnici Neven Bosilj, Vili Bassanese i Ante Bilić odbili biti na listama za Sabor, rekavši tek da ima i drugih koji su odbili, te kako smatraju da ne mogu istovremeno biti gradonačelnici i zastupnici, ali razgovore, kaže, neće prepričavati.

– Ima naprosto ljudi koji smatraju da ne mogu biti istovremeno u svojem gradu s obzirom na svoj životni stil. Razgovori koje sam vodio s brojnim kolegicama i kolegama, a razgovarao sam sa svim našim kandidatima na listama prije nego sam ih predložio, nisam nikada i neću prepričavati. To se ne radi, rekao je Grbin.

Na listi za Europski parlament koju predvodi Biljana Borzan i premda je prvotno bilo planirano da to bude isključivo stranačka lista, na njoj se, na petom mjestu pojavilo i ime Dalije Orešković (SSIP).

Grbin je pojasnio da, bude li potrebe, ta lista može prerasti i u koalicijsku, o čemu odluku naknadno odluku može donijeti Glavni odbor. U SDP-ovim kuloarima, naime, pojavila se i spekulacija da je i Marijana Puljak (Centar) zainteresirana za sudjelovanje na europskim izborima 9. lipnja

Koalicija Rijeke pravde svoje će liste DIP-u predati u četvrtak.

Grbin: Naši ljudi će osvjetlati obraz ne SDP-u nego cijeloj Hrvatskoj

Predsjednik SDP-a Peđa Grbin u ponedjeljak je, otvarajući sjednicu Glavnog odbora te stranke na kojoj su se usvajale liste za izbore za Hrvatski sabor i Europski parlament, poručio da su na njima ljudi koji će osvjetlati obraz ne SDP-u nego Hrvatskoj.

Sve ono što se dogodilo u zadnjih tjedan dana pokazalo je da će ovo vjerojatno biti najneobičniji izbori na kojim smo svi mi sudjelovali. Postoje stvari o kojima smijemo, ali i o kojima ne smijemo govoriti, no, sve ono što mi znamo, znaju i građani”, istaknuo je Grbin u uvodnom obraćanju, dodavši da su ovo izbori za demokratsku Hrvatsku u kojoj se poštuju slobode medija, slobode građana.

– Ovo su izbori protiv korupcije koja je Hrvatsku ugušila do te mjere da se od nje više ne može disati”, ustvrdio je predsjednik SDP-a.

Naglašava da su ovi izbori i za bolji život, veće mirovine, plaće, za stanove koje su ljudi mogu priuštiti, a ne da uzimaju kredit koji će ih gušiti 30 godina. Ovo su izbori za besplatne vrtiće, za bolje zdravstvo, za bolju Hrvatsku i na ovim ćemo izborima mi pobijediti, poručio je Grbin, za što je dobio glasan pljesak.

Pobijedit ćemo zato jer građani znaju tko ih je zadnjih godina vukao za nos, lagao i cijelo vrijeme naočigled krao, e, mi to moramo zaustaviti i, tako mi svega, u tome ćemo i uspjeti jer smo mi tu da institucije ove zemlje gradimo, a ne da ih kao HDZ rušimo, rekao je Grbin.

Grbin: Liste kojima se svaka SDP-ovka i SDP-ovac može ponositi

Ljudi i liste s kojima ćemo ići na izbore, kazao je, liste su kojih se svaka SDP-ovka i SDP-ovac, ne da ne mora stidjeti, nego se njima može ponositi.

To su ljudi koji spajaju znanje, iskustvo, mladost koja donosi novu energiju i koji će nakon 17. travnja ne ovo stranci nego ovoj zemlji osvjetlati obraz. Hrvatska će uvijek ostati zemlja slobodnih, uspješnih, poštenih i radišnih ljudi ljudi, a mi ćemo od građana zatražiti povjerenje da je u sljedeće četiri, pa i osam godina vodimo za bolju budućnost i bolju Hrvatsku, zaključio je Grbin.

Trojica gradonačelnika odbila biti na izbornim listama

Unatoč optimističnom Grbinovom obraćanju, izgled lista do zadnjeg trenutka prije sjednice Glavnog odbora bio je neizvjestan, a zbog unutarstranačkih, ali i međustranačkih nesuglasica na listama koalicije Rijeke pravde, odbili su biti gradonačelnik Varaždina Neven Bosilj, Trogira Tonči Bilić i Umaga Vili Bassanese.

Čelnik splitskog SDP-a Marko Matijević također je odbio biti na listi, kako je rekao, jer je orijentiran na lokalnu politiku, ali poznat je po glasnom protivljenju koaliciji s Centrom Ivice Puljka zbog nesuglasica u Splitu.

Ističe da bi bilo neprirodno da zajedno s Puljkom vodi kampanju i bude s njim na istom štandu nego da će raditi za SDP-ove kandidate za koje, kaže, očekuje dobar rezultat. No, najavio je da će na kraju vjerojatno biti ‘po Grbinovom jer je uvijek po predsjednikovom te da će on na glasanju ostati u manjini’.

 
Nastavi čitati
Kliknite za komentar

Ostavite komentar

Vaša adresa e-pošte neće biti objavljena. Obavezna polja su označena sa * (obavezno)

Hrvatska

KTC povlači proizvod, provjerite jeste li ga kupili!

Objavljeno

-

By

KTC je na svojim stranicama objavio da se povlači proizvod PEPITO 1l rum punch.

Proizvod se povlači s tržišta jer je redovitom kontrolom nad proizvodnjom utvrđeno manje odstupanje u pogledu korištenja određenih prehrambenih aditiva.

“Predostrožnosti radi, obavještavamo cijenjene potrošače kako predmetni proizvod povlačimo s tržišta”, poručuju iz KTC-a.

Ako ste predmetni proizvod kupili na prodajnim mjestima KTC-a, javite se na prodajno mjeste. Iz KTC-a navode da se povlačenje odnosi samo na proizvod navedenog LOT broja (LOT BROJ:005 21.12.2023.; LOT BROJ: 001 13.02.2024.) koji se navodi u ovoj obavijesti.

 
Nastavi čitati

Hrvatska

Hrvatska među zemljama EU-a s najnižim cijenama plina i struje

Objavljeno

-

By

Kućanstva u EU i eurozoni plaćala su u drugoj polovini 2023. godine nešto niže cijene plina i struje nego u prvih šest mjeseci, a Hrvatska je zadržala mjesto u skupini zemalja s najnižim cijenama, znatno nižim od europskog prosjeka, pokazali su u četvrtak podaci Eurostata.

Prosječna cijena struje za kućanstva u EU pala je u drugoj polovini 2023. za 3,7 posto u odnosu na prvih šest mjeseci, kliznuvši na 28,3 eura za 100 kilovatsati, izračunao je Eurostat. U odnosu na drugu polovinu 2022. godine bila je gotovo nepromijenjena.

U eurozoni kućanstva su 100 kilovatsati struje u drugoj polovini prošle godine u prosjeku plaćala 30 eura, za 3,8 posto manje nego u prvih šest mjeseci. U odnosu na isto razdoblje 2022. cijena joj je bila viša za 3,1 posto.

“Troškovi energije, opskrbe i mreža stabilizirali su se u prvoj polovini godine i pokazuju pad u drugoj polovini u odnosu na vrhunac u 2022., ali su još uvijek na visokoj razini”, zaključuju statističari.

Ukinuti mehanizmi pomoći

Prosječna cijena plina za kućanstva u EU bila je pak u razdoblju od srpnja do prosinca manja za pet posto nego u prvoj polovini godine, kliznuvši na 11,3 eura za 100 kilovatsati. U usporedbi s drugom polovinom 2022. bila je gotovo nepromijenjena.

U eurozoni plin je za kućanstva u drugoj polovini prošle godine pojeftinio za 7,6 posto, na 12,2 eura za 100 kilovatsati. U odnosu na drugu polovinu 2022. bio je skuplji za sedam posto.

Niži računi kućanstava za plin i struju nego u prvoj polovini godine odražavaju pad cijena na tržištima, koji je djelomice amoriziralo ukidanje mehanizama državne pomoći, objašnjavaju u Eurostatu.

Jeftina “trojka”

Najnižu cijenu plina, izraženu u eurima, plaćala su u drugoj polovini prošle godine kućanstva u Mađarskoj, od 3,3 eura za 100 kilovatsati.

Slijedi Hrvatska sa cijenom plina za kućanstva u drugoj polovini 2023. od 4,6 eura za 100 kilovatsati, kada se uključe svi nameti, većom za 4,4 posto nego u prvoj polovini godine. Usporedba s istim razdobljem 2022. godine pokazuje upola blaže poskupljenje.

Eurostat napominje da se usporedbe cijena u Hrvatskoj temelje na fiksnom tečaju eura za kunu, podsjetivši da je 1. siječnja prošle godine ušla postala članica eurozone.

U skupinu zemalja s najnižom cijenom plina za kućanstva u drugoj polovini 2023. svrstala se i Rumunjska gdje je stajao 5,6 eura.

Najvišu cijenu plina, izraženu u eurima, plaćala su pak kućanstva u Nizozemskoj i Švedskoj, od 24,8 eura odnosno 20,7 eura za 100 kilovatsati.

Cipar i Malta ne objavljuju podatke o cijenama plina, a Finska ne objavljuje cijene plina za kućanstva.

Povoljna Mađarska

Kućanstva u Mađarskoj plaćala su i najnižu cijenu struje u drugoj polovini prošle godine, od samo 11,3 eura za 100 kilovatsati. Slijede Bugarska i Malta gdje je stajala 11,9 odnosno 12,8 eura.

Kućanstva u Hrvatskoj plaćala su u drugoj polovini prošle godine 14,8 eura za 100 kilovatsati struje, kada se uključe svi nameti. To znači da se njezina cijena nije značajnije promijenila od druge polovine 2022. kada je bila poskupjela za 9,3 posto u odnosu na prethodnih šest mjeseci.

Najviše su pak u drugoj polovini 2023. za struju izdvajala kućanstva u Njemačkoj, gdje je 100 kilovatsati stajalo 40,2 eura. Slijede Irska i Belgija sa cijenom struje za kućanstva od gotovo 38 eura za 100 kilovat sati.

 
Nastavi čitati

Hrvatska

Hrvati na EU izborima mogu birati i strance, DIP objasnio kako

Objavljeno

-

By

Državno izborno povjerenstvo (DIP) podsjeća da na europskim izborima 9. lipnja, pravo birati i pravo biti birani, odnosno kandidirati se, imaju i državljani druge države članice EU s prebivalištem ili boravištem u Hrvatskoj.

Ostvari li to pravo u Hrvatskoj, državljanin druge članice EU, ne može ga ostvariti u matičnoj državi, niti u drugoj članici EU, na istim izborima.

Da bi mogao glasovati na europskim izborima, državljanin druge države članice EU, mora najkasnije 9. svibnja podnijeti zahtjev za upis u Registar birača nadležnom upravnom tijelu županije, odnosno Grada Zagreba koje vodi taj Registar.

Uz taj zahtjev, treba predočiti izjavu u kojoj će, uz ostalo, stajati da će pravo glasa ostvariti samo u Hrvatskoj i izjavu da nije lišen prava glasovanja u državi članici EU čiji je državljanin.

Navedeni zahtjev podnosi nadležnom upravnom tijelu koje vodi Registar birača, prema mjestu prebivališta ili boravišta u Hrvatskoj.

Kontakt podaci nadležnih upravnih tijela bit će dostupni na mrežnim stranicama Ministarstva pravosuđa i uprave – https://mpu.gov.hr/.

DIP podsjeća i da birači druge države članice EU glasuju na biračkim mjestima određenima prema mjestu njihovog prebivališta ili boravišta.

Kad je riječ o kandidiranju na europskim izborima, DIP ističe da to pravo imaju i državljani druge države članice EU ako zadovoljavaju zakonske uvjete i pod uvjetom da u Hrvatskoj i državi članici EU čiji su državljani, pojedinačnom sudskom presudom ili administrativnom odlukom protiv koje je dopušten pravni lijek nisu lišeni prava na kandidiranje i da su upisani u Registar birača.

Ima li državljana drugih država članica EU na listama za europske izbore i koliko, vidjet će se nakon što DIP u srijedu poslijepodne objavi zbirnu listu pravovaljanih lista.

 
Nastavi čitati
Oglasi
Oglasi
Oglasi
Oglasi

U trendu