Connect with us

ZADAR / ŽUPANIJA

NE ZABORAVITE NA PREFERENCIJALNI GLAS! / Kalmeta 2020. dobio daleko najviše – u IX. izbornoj jedinici i u Zadru. Evo gdje su bili ostali…

Objavljeno

-

Na parlamentarnim izborima u srijedu 17. travnja birači će ponovno moći iskoristiti pravo preferencijalnog glasovanja, podsjeća N1. Osim glasovanja za jednu od ponuđenih kandidacijskih lista u svojoj izbornoj jedinici, birač može dati glas i jednom od 14 kandidata.

Dajući mu preferencijalni glas, birač tome kandidatu daje i veću mogućnost izbora u Sabor u odnosu na druge kandidate. Time veće šanse za osvajanje zastupničkog mandata imaju i kandidati koji na listama nisu na najvišim mjestima s kojih se (naj)lakše ulazi u Sabor, nego na onim nižima pa čak i na posljednjem, 14. mjestu.

Otkako je uvedeno i preferencijalno glasovanje, političke stranke običavaju stavljati poznatije kandidate upravo na to posljednje, 14. mjesto liste računajući da će velikim brojem preferencijalnih glasova ne samo osvojiti saborski mandat, nego i potvrditi svoju popularnost.

Prvi put na europskim izborima 2013.

Preferencijalno glasovanje kod nas je primijenjeno u nekoliko izbornih ciklusa, a prvi put na izborima za Europski parlament 2013. godine. Na parlamentarnim izborima prvi put je korišteno 2015. godine, potom na izvanrednim izborima 2016. te na prošlim izborima 2020. godine. Prije toga važio je samo sustav zatvorenih lista u kojemu je birač mogao glasovati samo za pojedinu listu, ne i za pojedince. Kandidati s nižih mjesta na listama dotad nisu imali šanse biti izabrani, osim ako lista na kojoj su bili ne bi dobila natprosječno visok postotak glasovam teoretski i 100 posto, što se, naravno, nikada nije dogodilo.

Preferencijalno glasovanje uvedeno je u hrvatski izborni sustav slijedom kritika da se dotad forsiralo političke stranke nauštrb osoba, a uvođenju je kumovala preporuka Europske unije tijekom postupka pristupnih pregovora.

Kako preferencijalno glasovati

Samo preferencijalno glasovanje nije odveć zahtjevno, iako je neznatno složenije od prijašnjeg “zaokruži, ubaci i idi”. U članku 38, Zakona o izboru zastupnika u Hrvatski sabor stoji, među ostalim, sljedeće:

Zastupnici u Sabor biraju se po proporcionalnoj zastupljenosti i preferencijskom glasovanju.

Birači mogu glasovati samo za jednu listu kandidata.

Birač na glasačkom listiću može označiti jednog kandidata koji ima prednost pred ostalim kandidatima na listi za koju je glasovao (preferirani glas).

U članku 40. istog Zakona stoji:

Preferirani glasovi za pojedine kandidate se uvažavaju ako broj preferiranih glasova pojedinog kandidata iznosi najmanje 10 posto glasova koje je osvojila pojedina lista.

Izabrani su oni kandidati sa svake liste koji su dobili najveći broj preferiranih glasova. Kada dva ili više kandidata dobije isti broj preferiranih glasova, odlučujući je poredak na listi kandidata.

Ako na temelju prethodnog nije izabrano onoliko zastupnika koliko mandata pripada pojedinoj listi, na preostala mjesta na toj listi određuju se zastupnici po redoslijedu na listi.

Kada je glasački listić važeći

Glasački listić bit će važeći:

Ako birač zaokruži samo redni broj jedne kandidacijske liste;

Ako birač osim liste zaokruži i redni broj ispred imena jednog kandidata na njoj i time mu da preferencijalni glas;

Ako birač zaokruži samo redni broj kandidata, a ne i liste, njegov glas tada automatski ide i toj listi;

Ako birač zaokruži jednu listu, a preferencijalni glas da kandidatu s neke druge liste, tada vrijedi samo glas koji je dao listi, ne i kandidatu;

Ako birač zaokruži dva ili više kandidata s iste liste, glas ne ide zaokruženim kandidatima, nego samo listi.

Glasački listić bit će nevažeći:

Ako birač zaokruži dvije ili više lista;

Ako birač zaokruži imena dva ili više kandidata s različitih lista, a ne zaokruži niti jednu listu.

U Sabor sa samo 19 preferencijalnih glasova

Umjesto kandidata izabranog preferencijalnim glasovima, u Sabor može ući i netko drugi s liste koga ovaj preferencijalo izabrani odredi kao svoju zamjenu. U tom smislu zloglasan je primjer s prošlih izbora iz 10. izborne jedinice. Tamo je Ruža Tomašić iz Hrvatske konzervativne stranke, kao kandidatkinja na koalicijskoj listi predvođenoj Domovinskim pokretom, dobila 8.274 preferencijalna glasa. No, odlučila je ne ići u Sabor, a za svoju zamjenu je odredila mladog stranačkog kolegu Marka Milanovića Litrea, koji je na toj listi dobio najmanje preferencijalnih glasova, samo 19. Time je postao saborski zastupnik s uvjerljivo najmanje dobivenih preferencijalnih glasova.

Kada je u pitanju IX. izborna jedinica, ali i grad Zadar, 2020. je apsolutnu pobjedu po broju preferencijalnih glasova odnio kandidat HDZ-a, Božidar Kalmeta. Osvojio je čak 16.002 preferencijalna glasa, i to unatoč posljednjem mjestu na listi stranke. Pobjeđuje po ovoj osnovi i u samom gradu Zadru, gdje odnosi 5.400 glasova birača.

Posljednje mjesto na listi sreću nije donijelo kandidatu AM, Marku Pupiću Bakraču, koji u konačnici u gradu osvaja svega 124 glasa, a u cijeloj izbornoj jedinici 57 glasova više.

Evo kako je to izgledalo 2020. (glasovanje u gradu Zadru):

 

ZADAR / ŽUPANIJA

USPJEŠNO POLUGODIŠTE / U prvih šest mjeseci 2025. na područja kojima upravlja LUZ uplovilo 76 kruzera!

Objavljeno

-

By

foto: LUZ

U prvih 6 mjeseci 2025. godine, na područja kojima upravlja Lučka uprava Zadar uplovilo je ukupno 76 kruzera, od čega je 40 kruzera pristalo u putničku luku Gaženica, 35 u putničku luku Zadar te jedan kruzer na sidrištu.

Usporedba broja dolazaka kruzera 2023-2025 - od 01.01. do 30.06.

Ukupno je navedenim kruzerima pristiglo 89.058 gostiju što je 2,8% više nego u istom razdoblju lani kada je bilo 86.597 gostiju i čak 51% više nego 2023. godine kada je bilo 58.959 gostiju.

Usporedba broja putnika s kruzera 2023-2025 - od 01.01. do 30.06.

Gledano po lučkim područjima, putem putničke luke Gaženica došlo je 77.969 gostiju odnosno 87,55% ukupnog broja, 10.867 gostiju odnosno 12,20% putem putničke luke Zadar i 222 gosta ili 0,25% na sidrištu.

U drugoj polovici godine, Lučka uprava Zadar planira dolazak još 151 kruzera što će dovesti do planirane brojke od 227 kruzera za cijelu 2025. godinu.

 
Nastavi čitati

ZADAR / ŽUPANIJA

FILIPJANSKA DOBRA POSLA / Učvrstili drugu poziciju, proračun sa 34,5 povećan na 38 milijuna eura

Objavljeno

-

By

foto: Zadarski tjednik

Zadarska županija broji 34 lokalne jedinice, 6 gradova i 28 općina, a veći proračun za 2025. od Općine Sv. Filip i Jakov ima tek Grad Biograd na Moru, dok Grad Zadar još nema usvojen proračun

Na prvoj radnoj sjednici novog saziva Općinskog vijeća Općine Sveti Filip i Jakov općinski proračun za 2025. je uvečan za 3,5 milijuna eura i sada umjesto 34,5 iznosi čak 38.056.880,86 eura.

– I prije rebalansa od Općine Sv. Filip i Jakov u Zadarskoj županiji koja broji 34 lokalne jedinice, 6 gradova i 28 općina, veći proračun za 2025. ima tek Grad Biograd na Moru, dok Grad Zadar još nema usvojen proračun, pohvalio se općinski vijećnik Marin Colić, direktor biogradskog Komunalca d.o.o.

A prije 12 godina, 2013., i dolaska općinskog tima predvođenog načelnikom Zoranom Pelicarićem, proračun je bio tek jedan milijun eura, nekadašnjih 7,5 mil. kuna, danas je gotovo 40 puta veći i iznosi 38 milijuna eura ili 285 milijuna nekadašnjih kuna.

Novi projekti odnose se na proširenje komunalne luke Turanj – projektna dokumentacija, komunalno vozilo za sakupljanje odvojenog otpada, komunalno vozilo za čišćenje cesta, 5. fazu uređenja plaže Morovička i dr., objasnila je Vlatka Budanović, voditeljica općinskog Odsjeka za financije i računovodstvo.

Većinom glasova odobrena je i kratkotrajna pozajmica trgovačkom društvu Rogovo d.o.o. u iznosu od 350.000 eura, i to do 31. prosinca 2025.

Zelena urbana obnova

O sveobuhvatnom projektu Strategija zelene urbane obnove Općine za razdoblje 2025-2035. o kojoj je prethodno provedena anketa uvodno obrazloženje iznio je Darko Mikas, voditelj odsjeka za EU fondove, a putem zoom video poziva iz Zagreba i savjetnik na projektu Davor Novotny, ekonomski analitičar, koji je i odgovarao na postavljena vijećnička pitanja.

– To je EU plan za čisto, moderno, resursno učinkovito i konkurentno gospodarstvo, istovremeno stvarajući radna mjesta i prigode u tzv. “zelenim sektorima”, navodi Novotny.

Kompleksna Strategija ZUO za Općinu predstavlja strateški dokument kojim se planira uspostavljanje dugoročne održive ravnoteže između “zelene infrastrukture” i “sive infrastrukture”, zaštite bioraznolikosti na njenom području, smanjivanje emisije stakleničkih plinova i stvaranja pretpostavki za kružno gospodarenje prostorom i zgradama.

– Strategijom su dostupna EU sredstva, istaknuo je Novotny.

U raspravi je sudjelovala i Antonija Eškinja, vijećnica grupe birača, koja podržava održiv, uranotežen turizam bez betoniranja, nasipavanja te uništavanja eko pomorskog sustava i indentiteta.

– U Strategiju se bez pitanja obitelji Vesne Borelli uvrstio privatni zaštićeni spomenik parkovne infrastrukture Folco Borelli,a ne i Đardin, komentirala je Eškinja.

Lantani pogrebna, Marexu rasvjetna koncesija

Većinom glasova dana je suglasnost za dodjelu šest dozvola na pomorskom dobru u Sv. Filip i Jakovu i u Sv. Petru na Moru. Na temelju rezultata provedenog postupka nabave usluga Lantana d.o.o. Sveti Filip i Jakov, odabran je za održavanje općinskih groblja, a Marex Elektrostroj d.o.o.Zadar za općinski sustav javne rasvjete.

Apsolutna vlast HDZ-a

Općinsko vijeće Općine Sv. Filip i Jakov ima 13 vijećnika, od toga 9 HDZ, 3 grupe birača Martin Mišulić, 1 HSP – DOMINO.

Vijećnici novog saziva Općinskog vijeća su: Igor Pedisić – predsjednik Ov-a, Renata Batur, potpredsjednica OV-a, Ana Santini, Anamarija Matešić, Marin Colić, Josipa Mrkić, Frane Mikulić, Marijana Mrvičić, Rafael Baričić (svi HDZ), Martin Mišulić, Tomislav Demo, Antonija Eškinja (svi grupa birača), Siniša Prtenjača (HSP – DOMINO).

Izvor: Zadarski tjednik

 
Nastavi čitati

ZADAR / ŽUPANIJA

(FOTO) SURADNJA S CARITASOM / Grad Zadar u obnovi i proširenju prenoćišta i prihvatilišta za beskućnike

Objavljeno

-

By

Graonačelnik Šime Erlić i pročelnik UO za socijalnu skrb i zdravstvo Mladen Klanac susreli su se danas s ravnateljem Caritasa Zadarske nadbiskupije don Darijom Matakom i njegovim pomoćnikom Josipom Motušićem. 

Obišli su prenoćište za beskućnike i radove na uređenju novog prihvatilišta. Caritas će nakon radova na uređenju zgrade koja je do sada služila za uredsku namjenu značajno povećati svoje kapacitete, sukladno rastućim potrebama. Također, prvi puta će se urediti smještaj i za žene, za kojeg do sada nije bilo prostornih kapaciteta.

Radovi su započeli donacijom od 20 000 eura koju je Caritas dobio iz svoje središnjice, a Grad ima namjeru sudjelovati s još 30 000 eura. Ta sredstva će biti dostatna za osposobljavanje 12 novih mjesta (uz postojećih 12 u dosadašnjem prenoćištu)  za muškarce i 4 za žene.

Obzirom na već postojeću infrastrukturu u zgradi, uredile bi se dvokrevetne sobe,  svaka sa svojom kupaonicom, dnevni boravak i kuhinja te praonica rublja. Time bi se značajno ojačali kapaciteti za rad s ovom ranjivom populacijom.

Gradonačelnik je obišao i socijalnu samoposlugu i pučku kuhinju. Upoznao se s djelatnicima, njihovim radom i brojem korisnika, te je dogovorio suradnju s Caritasom u organizaciji akcija prikupljanja pomoći za samoposlugu. 

 
Nastavi čitati
Oglasi
Oglasi
Oglasi
Oglasi
Oglasi

U trendu