Connect with us

Hrvatska

Ovo je kalendar za novu školsku godinu, neki su bijesni: “U lipnju dišemo na škrge”

Objavljeno

-

Ministarstvo znanosti i obrazovanja otvorilo je javno savjetovanje o Nacrtu Odluke o početku i završetku nastavne godine, broju radnih dana i trajanju odmora učenika osnovnih i srednjih škola za školsku godinu 2024./2025.

Prema prijedlogu, nastavna godina počet će 2. rujna 2024., a završiti 18. lipnja 2025., odnosno 23. svibnja 2025. za učenike završnih razreda srednje škole. Prvo polugodište trajat će od 2. rujna 2024. do 20. prosinca 2024., a drugo od 7. siječnja 2025. do 18. lipnja 2025. Nastava je planirana u 175 nastavnih dana, a za maturante u 160 nastavnih dana.

Jesenski odmor za učenike je 31. listopada 2024. godine. Nastava počinje 4. studenoga 2024. godine. Prvi dio zimskoga odmora za učenike počinje 23. prosinca 2024. godine i traje do 3. siječnja 2025. godine, s tim da nastava počinje 7. siječnja 2025. godine.

Drugi dio zimskoga odmora za učenike počinje 24. veljače 2025. godine i završava 28. veljače 2025. godine, s tim da nastava počinje 3. ožujka 2025. godine. Proljetni odmor za učenike počinje 17. travnja 2025. godine i završava 25. travnja 2025. godine, s tim da nastava počinje 28. travnja 2025. godine.

Javno savjetovanje traje do 13. travnja 2024.

Ljetni odmor počinje 19. lipnja 2025. godine, osim za učenike koji polažu predmetni, razredni, dopunski ili razlikovni ispit, koji imaju dopunski nastavni rad, završni rad ili ispite državne mature, za učenike u programima čiji se veći dio izvodi u obliku praktične nastave i vježbi, kao i za učenike koji u to vrijeme imaju stručnu praksu, što se utvrđuje godišnjim planom i programom rada škole.

Javno savjetovanje otvoreno je do 13. travnja 2024. godine, a nastavnici škola na obali već su izrazili nezadovoljstvo ranim početkom školske godine i njezinim kasnim završetkom.

“Smatram da prijedlog stavlja u izuzetno nepovoljan položaj učenike i radnike u školama u županijama u kojima se mnoštvo stanovnika izravno i neizravno bavi turističkom djelatnošću. Ovako rani početak školske godine će mnoge ostaviti bez potrebne radne snage, a srednjoškolce bez prihoda koji su prijeko potrebni obiteljima u današnje vrijeme”, napisala je jedna nastavnica.

“Predlažem da se kod početka i završetka nastavne godine te određivanja odmora/praznika uzme u obzir činjenica da u priobalju jedan dio učenika srednjih škola tijekom ljetne sezone radi preko učeničkih servisa, čime u nedostatku radne snage u turizmu pridonose poboljšanju obavljanja gospodarske djelatnosti te sebi osiguravaju džeparac. Odlazak na skijanje nije svima imperativ. Smatram da početak školske godine planiran za 2. rujna kao i završetak planiran za 18. lipnja nisu pogodni za učenice i učenike u osnovnim i srednjim školama priobalnih županija”, kaže drugi prosvjetni radnik.

Nastavnici: Većina škola nema klime, u lipnju dišemo na škrge

“Nikako se ne slažem s prijedlogom Kalendara jer on ne ide na ruku dalmatinskim školama. Nekad je nastava započinjala sredinom rujna, a mi se sad sve vise približavamo 31. 8. I sami znate koliko na obali traje sezona. Većina škola ni nema klime, gradovi i mjesta su puna turista, a mi se kuhamo, dišemo na škrge i preživljavamo prva dva tjedna s potpuno dekoncentriranim učenicima koji sve što pitaju jest smiju li u WC puniti boce vodom, a potom u studenom i veljači – sjedimo kod kuće”, dodaje treća osoba.

“Svake godine školski kalendar se produžuje, kao i broj nastavnih sati i dana. Već nekoliko godina za redom učenici u 6. mjesecu sjede u učionicama ne radeći ništa od gradiva – gradivo koje se trebalo odraditi bude prebačeno. U slučaju da se gradivo odradi, učenici i dalje moraju tratiti vrijeme u školi. Školski kalendar i program bi se trebali uskladiti, a ne produljivati kako bi se nadoknadilo izgubljeno”, komentar je četvrtog nastavnika.

Pedagoginja: Drugi dio zimskih praznika prekida učenicima ritam i kontinuitet učenja

Jedna pedagoginja negoduje zbog drugog dijela zimskih praznika.

“Ti dani bi se trebali preusmjeriti tako da se ili produže praznici za Božić, s obzirom na to da ionako prvi tjedan drugog polugodišta velik broj učenika ne dođe na nastavu zbog obiteljskih putovanja, ili da škola započne 9.9., umjesto 2.9. Smatram da drugi dio zimskih praznika nije potreban jer se učenici uhodaju u školsku svakodnevicu i učenje te im praznici prekinu ritam, kontinuitet učenja i koncentraciju, da bi odmah nakon mjesec i pola išli ponovno na praznike”, poručila je.

 
Nastavi čitati
Kliknite za komentar

Ostavite komentar

Vaša adresa e-pošte neće biti objavljena. Obavezna polja su označena sa * (obavezno)

Hrvatska

HAK upozorio uoči vikenda: Na ovim mjestima moglo bi biti gužvi…

Objavljeno

-

By

Očekuje se pojačan promet tijekom cijelog dana na većini važnijih prometnica u smjeru mora. Vozačima se savjetuje da održavaju sigurnosni razmak između vozila.

Pojačan je promet na gradskim cestama, obilaznicama i pojedinim dionicama autocesta, osobito na zagrebačkoj obilaznici (A3) između čvorova Zagreb zapad i Lučko u smjeru istoka i na autocesti A1 Zagreb-Ploče-Karamatići između naplate Lučko i čvora Bosiljevo II u smjeru Dubrovnika.

Vozi se bez posebnih ograničenja, osim na dionicama gdje su u tijeku radovi. Pozivamo vozače da brzinu i način vožnje prilagode uvjetima na cestama i održavaju sigurnosni razmak između vozila.

Zabrana prometa za teretna motorna vozila najveće dopuštene mase iznad 7,5 tona bit će na važnijim državnim cestama u Istri i priobalju (osim na autocestama i državnoj cesti DC1):

  • danas, 21. lipnja, uoči Dana antifašističke borbe, od 15:00 do 23:00 sata;
  • u subotu, 22. lipnja, na Dan antifašističke borbe, od 14:00 do 23:00 sata;
  • u nedjelju, 23. lipnja, od 12:00 do 23:00 sata.

Zbog radova zatvorene su neke ceste:

  • DC1 u Vrlici (do 30. rujna);
  • DC30 Ulica Stjepana Radića u Petrinji od raskrižja s Ulicom Otona Kučere do raskrižja s Ulicom Gromova (do 19. srpnja);
  • DC36 Pokupsko-Letovanić između mjesta Hotnja i Orleković (do 11. srpnja) i preko Starog mosta u Sisku (30. lipnja);
  • DC41 u Križevcima u Ulici Petra Zrinskog (do 29. lipnja);
  • DC44 u Buzetu (do 13. rujna);
  • DC51 Nova Gradiška-Požega u mjestu Rešetari (do 19. srpnja 2025.);
  • DC77 Žminj-Vodnjan između mjesta Svetvinčenat i Frlini (do 3. kolovoza);
  • DC305 kod Čabra (do daljnjeg);
  • DC525 Pleternica-naselje Bilice (do 15. srpnja);
  • DC678 u Belom Manastiru (do 26. lipnja)
  • ŽC3007 kod mosta Igrišće (urušavanje mosta). Obilazak je: Ulica Dugi Konec-Ulica Stubička Slatina-Mihanovićeva ulica-Gajeva ulica-Ulica Dugi Konec;
  • ŽC6162 u Gornjoj Podstrani.

Prometna prognoza za subotu 22. lipnja

Vozit će se po mjestimice mokrim ili samo vlažnim i skliskim kolnicima u dijelu unutrašnjosti, posebice u središnjim i istočnim predjelima. Mogući su odroni.

Očekujemo pojačan promet tijekom cijelog dana na većini važnijih prometnica u smjeru mora. Vozačima savjetujemo da održavaju sigurnosni razmak između vozila.

Veće gužve bit će u prometu teretnih vozila, a višesatna čekanja moguća su na graničnim prijelazima Erdut, Tovarnik, Bajakovo, Županja i Stara Gradiška. Pojačan putnički promet bit će na većini graničnih prijelaza s Bosnom i Hercegovinom i Srbijom.

U pomorskom prometu ne očekuju se poteškoće, objavio je HAK.

 
Nastavi čitati

Hrvatska

Prvi put pale realne cijene nekretnina, veći pad se ne očekuje: “Potražnja ne staje”

Objavljeno

-

By

Pixabay

Hrvatska se već dugo odupire trendu pada cijena nekretnina koji je vidljiv u brojnim članicama Europske unije, pa je naša zemlja tako u trećem tromjesečju 2023. imala najveći rast cijena nekretnina u eurozoni. Stručnjaci imaju različita mišljenja o tome hoće li i u Hrvatskoj uskoro doći do pada realnih cijena nekretnina.

Nedavna analiza agencije za nekretnine Imperium Immobilliare pokazuje da se prvi put nakon dugo vremena u Zagrebu, uz pad broja transakcija, događa i pad realnih cijena nekretnina koji je trenutno na razini od -1,7 posto.

Analiza pokazuje značajan rast cijena nekretnina u Zagrebu tijekom promatranih razdoblja, s najvećim porastom između 2022. i 2023. godine (19%) te sporijim rastom između 2023. i 2024. godine (3%). U analizi navode da kada se od postotka rasta od 3% između 2023. i 2024. oduzme stopa inflacije koja je trenutačno u Hrvatskoj 4,7%, dolazi se do stvarnog pada od 1,7% s obzirom na inflacijsku prilagodbu, piše Poslovni dnevnik.

Korekcija prodavatelja

“Pad koji se događa jasno govori o nepriuštivosti stanovanja u Hrvatskoj i Zagrebu, jer 2023. godine imali smo aktivnu APN subvenciju kredita, no ista nije došla toliko do izražaja kada je nepriuštivost na rekordnoj razini, što jasno pokazuju brojke”, kaže nam Filip Brkan, direktor agencije za nekretnine Imperium Imobiliare.

No da ta brojka nije pokazatelj promjene na nekretninskom tržištu, smatraju u nekim drugim zagrebačkim agencijama za nekretnine koje smo upitali za mišljenje. Boro Vujović, direktor agencije za nekretnine Opereta, kazao je da je brojka od 1% u razini statističke pogreške i kad se govori o korekciji, trebalo bi biti riječi o minimalno pet posto.

“Na tržištu se odvija određeno usporavanje i imamo manji broj transakcija. Jedan od razloga su veće kamatne stope i inflacija, koja se ipak smanjuje i nije toliko veliki generator kao u prethodnom razdoblju. No tržište još ne pokazuje bilo kakve naznake da bi se prosječna realizirana cijena korigirala. Ono što bi se trebalo dogoditi je da prodavatelji korigiraju tražene cijene, ali realizirane cijene će biti na razini kao i prošle godine”, rekao je Vujović.

Da ni do kakvog velikog pada cijene neće doći, svjedoči i Sandra Mulović, direktorica komercijalnog sektora za investicije u agenciji Angelus nekretnine.

“Smatram da neće doći do nekog drastičnog pada cijena zato što je potražnja veća od ponude. Ispred naše tvrtke mogu reći da nikad nismo imali više upita i više klijenata s dobrim budžetima, ali nema kvalitetnih nekretnina. Ljudi većinom traže novogradnju i terasu”, izjavila je Mulović. Napominje da je zagrebački potres imao velik utjecaj na tržište nekretnina, baš kao i lockdown zbog pandemije koronavirusa, nakon kojeg je puno teže prodati stanove bez otvorenog pristupa svježem zraku.

“Prošli smo i lockdown, tako da je danas puno teže prodati stan bez balkona, jer ljudi razmišljaju da ne žele ostati zatvoreni ponovi li se lockdown”, napominje Mulović.

Brkan je u analizi također napomenuo da ne očekuje bilo kakve nagle padove, već usporavanje rasta cijena i smanjenje razlike između tražene i realizirane cijene. Prema njegovoj analizi, u 2022. dogodio se pad od 18 % u odnosu na godinu prije, ponajprije kao rezultat ekonomskih nesigurnosti, promjena na tržištu nakon pandemije, zaoštravanja geopolitičke situacije rusko-ukrajinskim sukobom i činjenicom da su središnje banke diljem svijeta povećale kamatne stope. Pad je nastavljen i u 2023. kada je iznosio 7%, a razlog manjem padu prelazak su na euro i ulazak u Schengen.

Veliko ne porezu

Najveći pad broja transakcija dogodio se, prema analizi, ove godine – čak 28% u odnosu na 2023. godinu. Na to je utjecalo nekoliko faktora poput rasta kamatnih stopa, inflacije, ekonomske nesigurnosti, ukidanja subvencioniranih kredita. Prema Brkanovom mišljenju, najveći izazov trenutačno predstavlja nagli pad broja transakcija u 2024. godini koji je uzrokovan ponajviše rastom kamatnih stopa, ukidanjem subvencije kredita APN te općenito otporom kupaca.

A je li porez na nekretnine možda rješenje za probleme na domaćem tržištu nekretnina? Mulović kaže: “Porez na nekretnine ne bi bio dobar potez, jer smo nacija koja je pri vrhu na svjetskoj ljestvici po broju nekretnina po glavi stanovnika. To je naslijeđeno još iz doba komunizma i da sad tako puno ljudi ide plaćat neke drakonske poreze na svoje nekretnine, ne vidim smisla u tome”.

Vjeruje da bi bankovne kamate mogle još ići dolje i da treba znatno pojačati snagu hrvatskog potrošača kroz primanja. “Cijene stanova će se morati spustiti, ali ne znatno, jer potražnja i dalje veća od ponude. Dokle god je tako, cijene neće ići dolje”, pojašnjava Mulović.

Brkan vjeruje da bismo se trebali ugledati na irsku stambenu politiku. Naime, neke europske države imaju godišnji porez na nekretnine, no neke zemlje su omogućile gradovima ili županijama da samostalno uvedu porez na prazne nekretnine. Kad su ga napravili, u Irskoj se tržište najma uveliko obogatilo i tu su vidjeli priliku i vlasnicima nekretnina dali subvenciju od 20 do 40.000 eura, te ih obavezali da zauzvrat stanove moraju držati u najmu pet do deset godina.

“Takva vrsta ‘batina i mrkva’ programa u Irskoj se pokazala kao pun pogodak i mislim da bi kod nas puno nekretnina završilo na tržištu. Napominjem da se program treba primjenjivati samo na stanove, jer u Hrvatskoj posvuda nedostaje stanova”, smatra Brkan.

 
Nastavi čitati

Hrvatska

Danas je vrhunac toplinskog vala. Na snazi upozorenja, temperature do 40

Objavljeno

-

foto: Saša Čuka

Danas nas očekuje djelomice ili pretežno sunčano i vruće vrijeme, s vrhuncem toplinskog vala koji je zahvatio naše područje. Temperature će dosegnuti između 35 i 40°C.

Prema večernjim satima i tijekom noći u unutrašnjosti se očekuju lokalni pljuskovi i grmljavina, koji bi ponegdje mogli biti i jače izraženi. Vjetar će uglavnom biti slab, povremeno do umjeren jugozapadni, dok će na Jadranu prevladavati sjeverozapadni vjetar.

Preporučuje se izbjegavanje boravka na otvorenom tijekom najtoplijeg dijela dana, kao i povećan unos tekućine kako bi se izbjegle moguće zdravstvene tegobe uzrokovane visokim temperaturama.

Na snazi upozorenja

Upozorenja Meteoalarma na snazi su za cijelu Hrvatsku. Unutrašnjost Dalmacije i Dalmacija je pod crvenim upozorenjem pa se tamo očekuju temperature više od 39 stupnjeva.

Ostali dijelovi Hrvatske su pod narančastim upozorenjem, tamo se očekuju temperature preko 35, 36 stupnjeva, ali su moguća i jaka grmljavinska nevremena.

Nad Hrvatskom je i velika količina saharskog pijeska kojeg će danas biti više nego jučer.

Promjenljivo i nestabilno u unutrašnjosti, sunčanije na Jadranu

Sutra će u unutrašnjosti prevladavati promjenljivo i nestabilno vrijeme. Očekuju se mjestimični pljuskovi praćeni grmljavinom, koji bi ponegdje mogli biti i izraženiji, osobito u noćnim satima i tijekom drugog dijela dana. Najviše će zahvatiti središnje i istočne predjele zemlje.

Na Jadranu će vrijeme biti sunčanije i stabilnije, no uz lokalno jači razvoj oblaka mogući su pljuskovi na sjevernom dijelu obale. Vjetar će povremeno biti umjeren sjeveroistočni, dok će na Jadranu puhati sjeverozapadni vjetar, koji će poslijepodne povremeno biti i jak.

Jutarnje temperature zraka kretat će se između 18 i 23°C, dok će na obali i otocima biti toplije, između 23 i 28°C. Najviša dnevna temperatura uglavnom će se kretati od 30 do 35°C, dok će u Gorskoj Hrvatskoj biti nešto niža.

 
Nastavi čitati
Oglasi
Oglasi
Oglasi
Oglasi

U trendu