Connect with us

Hrvatska

Dramatična prognoza za Hrvatsku: Kako potaknuti natalitet? Neki predlažu ove tri mjere

Objavljeno

-

I dok je stranih radnika sve više, Hrvatskoj prijeti drastično smanjenje broja stanovnika do 2050. godine. Prema procjenama Eurostata do tada će u Lijepoj našoj biti pola milijuna ljudi manje nego danas. Nema odgovora kako zaustaviti iseljavanje i potaknuti natalitet. Vlada je predložila Strategiju demografske revitalizacije koju je oporba oštro kritizirala, no iz HDZ-a poručuju da se sve više Hrvata iz Njemačke i Irske vraća u domovinu.

Niske plaće i ugovori na određeno, nepriuštivo stanovanje, korupcija… dio je to većih problema koji već desetljećima muče Hrvatsku: masovno iseljavanje mladih i sve manje rođenih. Rješenja negativnih demografskih trendova su tu, ali ih, kažu građani – nema tko provesti.

“Otvoriti radna mjesta, pružiti im mogućnost za stanovanje, sve u paketu.”

“Ljudi moji ako hoćemo nešto dobro ovoj državi i ovom svemu, mora biti djece, a ne svega ima – samo djece nema. To je žalosno.”

“Možda su ljudi razmaženiji u današnje vrijeme. Volim svoju zemlju i dobro mi je u Zagrebu. Tu mi je obitelj, tu su mu prijatelji, tu mi je Dinamo i to je to, ne.”

Jeste li Vi možda razmišljali o odlasku? “Nekoliko puta. Nekoliko puta sam čak i bio vani, vratio sam se radi nekih drugih stvari, ne radi države. Država je prekrasna, treba živjeti u njoj, treba napredovati, ali dajte nam uvjete da možemo živjeti.”

Vladina strategija revitalizacije

Zato Vlada predlaže Strategiju demografske revitalizacije do 2033., za čiju je provedbu osigurano 9,6 milijardi eura. Njome bi se omogućilo poticajno okruženje za obitelji i mlade, ali i učinkovita integracija doseljenika u Hrvatsku.

“Imam niz situacija iz svog okruženja da su se ljudi iz Njemačke, iz Irske, vratili u Republiku Hrvatsku jer su rekli da danas u ovome trenutku, da je Hrvatska bila ovakva zemlja da ne bi nikada niti otišli”, kaže HDZ-ov saborski zastupnik Krešimir Ačkar.

Oporba se ne bi složila. Bez konkretnih mjera, kažu, strategija je tek mrtvo slovo na papiru.

“U Republici Hrvatskoj čak i sa ovom strategijom obiteljske vrijednosti nisu vrednovane kako treba. Od korporativnih interesa do interesa raznoraznih lobija do interesa zelenih politika koje nijedne ne pogoduju upravo našim obiteljima i našoj djeci”, smatra Petra Mandić, članica Predsjedništva Mosta.

Potrebne hitne mjere

Ciljevi strategije su dobri, ali nedostaje okvir za njezino provođenje. Iz Možemo! tvrde da su za bolju demografsku sliku Hrvatske nužne – hitne mjere. Član vijeća Možemo! Marin Živković predlaže tri mjere.

“Prva mjera koju moramo uvesti je univerzalan dječji doplatak koji prepoznaje da u različitim fazama djetetovog života su roditeljima troškovi drugačiji. Druga stvar je sigurno priuštivije stanovanje kroz javni najam, kroz kupovinu i gradnju stanova koji se mogu davati u najam. I treće, ja bih rekao, kao zaokružena cjelina su upravo vrtići koji su svima dostupni”, ističe Živković.

A koje će biti sve teže popuniti. Jer u Hrvatskoj je lani rođen najmanji broj djece u povijesti – tek nešto više od 32 tisuće. Ni novi podaci ne ulijevaju optimizam, tvrdi demograf Nenad Pokos.

“Podaci za siječanj ove godine pokazuju da smo opet imali manje od tri tisuće živorođenih. Ova godina bit će također rekordna jer ćemo imati još manje živorođenih, eventualno broj umrlih može bit nešto manji nego prošlih godina jer nemamo više toliki broj umrlih zbog bolesti covida-19”, navodi demograf Pokos.

Zbog porasta plaća, očekuje se smanjenje broja iseljenika nego prijašnjih godina. Ipak, negativni demografski trendovi, prema trenutačnom stanju u Hrvatskoj, ne mogu se obrnuti u pozitivne, već tek – ublažiti.

“Sprema nam se po svim projekcijama da će nas uskoro biti i manje od tri milijuna, dakle za koje desetljeće, dva. I mladi moraju biti svjesni da će svojim odlaskom iz Hrvatske potpomoći to daljnje smanjenje, a ako svi odu pitanje je tko će ovdje nastavit živjeti jer Hrvatska zasigurno neće ostati pusta”, ističe Pokos.

U nju se samo lani doselilo preko 170 tisuća stranih radnika, a Hrvatska udruga poslodavaca predviđa da bi do 2030. taj broj mogao biti i trostruko veći pa bi tako svaki četvrti radnik za šest godina u Hrvatskoj bio – stranac.

 

Hrvatska

Koliko košta liječenje u bolnici? Objavljen novi cjenik

Objavljeno

-

By

Pixabay

Od 5. prosinca 2025. na snazi su nove cijene koje HZZO plaća ugovornim zdravstvenim ustanovama za pruženu zdravstvenu zaštitu pacijentima. To znači da su i iznosi participacije za osiguranike koji nemaju dopunsko osiguranje od danas nešto malo veći s obzirom na to da pacijent bez dopunskog plaća 20% ukupne cijene pojedine zdravstvene usluge, osim u slučaju kad je propisan minimalni ili maksimalni iznos plaćanja pojedine zdravstvene usluge.

Bolnicama su povećani koeficijenti za dijagnostičko-terapijske postupke (DTP) od 10%, dok su cijene programa preventivne zdravstvene zaštite te cijene dijagnostičko-terapijskih postupaka uvećane od tri do sedam posto, prenosi Večernji list.

Korigirane su i cijene za dan bolničkog liječenja. Dan “obične” bolničke skrbi pacijenta koji nema policu dopunskog zdravstvenog osiguranja košta 17,70 eura, kao i do sada, jer je to minimalni propisani iznos (4,01% proračunske osnovice). S pojačanom skrbi cijena se penje na 28,45 eura, što je do sada bilo 24,69 eura. Produženo liječenje na kirurškim odjelima po danu plaća se 25,20 eura, a završi li netko bez dopunskog na produljenom liječenju u intenzivnoj jedinici, po danu će ga to koštati 56 eura.

Boravak u bolnici može biti najveći trošak, ali ipak ne veći od 530,88 eura, koliki je najviši iznos participacije po jednom ispostavljenom računu s obzirom na to da taj račun može iznositi najviše 120,26% proračunske osnovice. Niz je postupaka za koje participacija iznosi i po nekoliko stotina eura. Iako pacijentima nije javno dostupan cjenik prema kojem bi se ravnali pri odluci trebaju li se odlučiti za policu dopunskog ili ne, uvidom u HZZO-ove šifrarnike moguće je vidjeti pune cijene pojedinih medicinskih postupaka, u kojima onda pacijent bez dopunskog sudjeluje s 20% ili minimalnim propisanim iznosom ako je takav propisan za određenu uslugu.

Među skupljim dijagnostičko-terapijskim postupcima tako je operativno liječenje prijeloma palčane kosti, koje će pacijent bez dopunskog platiti 377,33 eura. Operacija prijeloma kostiju šake naplatit će se 132,26 eura. Koronarografija se doplaćuje 391,22 eura. Za postupak perkutane koronarne intervencije, koja se može raditi planirano, ali i kao hitna intervencija kod akutnog infarkta miokarda, participacija iznosi 487,56 eura.

Vađenje krajnika će pacijent bez dopunskog nadoplatiti 130,93 eura, dok će za kirurški zahvat na bubnjiću (npr. zbog akutne gnojne upale srednjeg uha) platiti 112,23 eura. Dođe li do nenadane laparoskopske kolecistektomije tj. vađenja žučnjaka, zahvata koji HZZO bolnici plaća 1852,10 eura, pacijent bez dopunskog zdravstvenog osiguranja morat će ga doplatiti s 370,42 eura.

Od sljedeće godine povećan je prihodovni cenzus za ostvarivanje prava na besplatno dopunsko zdravstveno osiguranje HZZO-a pa će to pravo imati osobe kojima ukupni prihod u prethodnoj kalendarskoj godini po članu obitelji nije bio veći od 458,08 eura, a za samce 573,50 eura. Do sada je to bilo 421,92 odnosno 528,23 eura.

 
Nastavi čitati

Hrvatska

FOTO / Objavljena prognoza za iduća tri mjeseca: Što nas čeka ove zime

Objavljeno

-

By

Severe Weather Europe

Nad Europom se za prvu polovicu prosinca predviđaju uglavnom normalne do iznadprosječne temperature, potaknute zapadnim do jugozapadnim strujanjem. To donosi blagi obrazac na kontinent, s prekidom dotoka hladnog zraka ili potisnutim daleko na sjever.

Severe Weather Europe objavio je prosječnu prognozu snježnih oborina za meteorološku zimsku sezonu , koja pokriva razdoblje prosinac-siječanj-veljača. Gledajući sezonski prosjek prema ECMWF-u, vide se ispodprosječne snježne padaline na većem dijelu kontinenta, s glavnim područjima snježnih padalina pomaknutim prema sjeveru, no vide se i neka središnja i zapadna područja koja pokazuju manji deficit snijega. No u usporedbi s prognoziranim podacima iz prethodnog mjeseca, postoji određeno poboljšanje. U najnovijim podacima sada se predviđa više snježnih oborina za središnje i zapadno-središnje dijelove te za dijelove Ujedinjenog Kraljevstva i Irske. Ne vidi se porast snažnih snježnih oborina kao rezultat stratosferskog zagrijavanja.

Prosinac

Prognoza snježnih oborina za prosinac pokazuje uglavnom negativne anomalije, osim na krajnjem sjeveru. Iznenađujuće je vidjeti manje snijega na većim nadmorskim visinama, što ukazuje više na problem niske količine oborina, nego na tople temperature, kažu prognostičari.

Siječanj

U siječanjskoj prognozi ne vidi se nikakvo poboljšanje. Predviđa se da će većina Europe imati manje snježnih padalina sredinom zime, ali vidi se i da će neka područja prema jugoistoku dobiti više snijega u tom razdoblju, zajedno s krajnjim sjeverom.

Veljača

Prognoza za veljaču pokazuje nešto manji deficit u usporedbi s podacima za siječanj. Iako oba mjeseca izgledaju vrlo siromašna snijegom, crvena boja ne znači da uopće nema snijega. To samo pokazuje da se očekuje manje snijega nego inače.

Gledajući sezonski prosjek prema UKMO-u za Europu, vidi se prilično slaba prognoza snježnih padalina, sličnu onoj ECMWF-a. Za većinu kontinenta predviđa se sezona snježnih padalina ispod prosjeka, osim za krajnje sjeverne dijelove. “Prema našem iskustvu, UKMO je obično manje optimističan u pogledu snježnih padalina od ECMWF-a, pa je to i očekivano. Najnovija analiza pokazuje puno bolje količine snježnih oborina u usporedbi s podacima iz prethodnog mjeseca. Vjerojatno je da neko poboljšanje dolazi od trenutnog događaja stratosferskog zagrijavanja. Velik dio kopna pokazuje više snježnih oborina u najnovijoj prognozi, a možemo vidjeti i poboljšane snježne oborine nad južnim dijelom Ujedinjenog Kraljevstva”, piše Severe Weather Europe.

Severe Weather Europe
Severe Weather Europe

Snježne oborine

Prognoza snježnih oborina za prosinac pokazuje jače negativne anomalije, baš kao i ECMWF. Ovo slaganje u oba modela daje određenu težinu ovom scenariju, sa sporijim početkom sezone snježnih oborina. Još uvijek postoje neka južno-središnja i sjeverna područja s normalnim do iznadprosječnim ili normalnim snježnim oborinama. Prognoza snježnih oborina za siječanj pokazuje pak određeno poboljšanje u dijelovima središnje Europe, čak s nekim područjima iznad prosjeka, te manjim deficitima u odnosu na zapadne dijelove. To sugerira da je glavni problem ovog mjeseca vjerojatno nedostatak oborina, uz blaže temperature, prenosi Večernji list.

Prognoza snježnih oborina za veljaču ponovno smanjuje potencijal snijega u većem dijelu Europe, osim na krajnjem sjeveru. I dalje se vidi manji nedostatak snijega u usporedbi sa siječnjem, pa je vjerojatno da će se više raditi o jednokratnim snježnim oborinama.

Severe Weather koristi dva sustava, jedan je UKMO sustav dugoročnih prognoza, a razvio ga je Meteorološki ured Ujedinjenog Kraljevstva. ECMWF (Europski centar za srednjoročne vremenske prognoze) je međuvladina organizacija koja je razvila Integrated Forecasting System (IFS), sveobuhvatni globalni prognostički sustav koji se sastoji od više povezanih modela za izradu vremenskih prognoza.

 
Nastavi čitati

Hrvatska

U željeznim tavama popularnog domaćeg trgovca pronađen arsen, odmah ih vratite u trgovinu

Objavljeno

-

By

Unsplash/Ilustracija

Državni inspektorat Republike Hrvatske obavještava potrošače o opozivu proizvoda Grill King Cast Iron tava s drvenom ručkom, 29 cm, EAN: 3858885652961, zbog migracije anorganskog arsena.

Proizvod nije u skladu s Uredbom 1935/2004 Uredba Europskog parlamenta i Vijeća od 27. listopada 2004. o materijalima i predmetima koji dolaze u dodir s hranom i stavljanju izvan snage direktiva 80/590/EEZ i 89/109/EEZ.

Tava
Screenshot

Detalji o opozivu dostupni su na web stranici subjekta.

Podaci o proizvodu:

  • Dobavljač: PRO-TRADE d.o.o., Zagreb (LONCI&POKLOPCI by Bajde)
  • Zemlja podrijetla: Kina
  • Obavijest se odnosi isključivo na proizvod sa gore navedenim podacima
 
Nastavi čitati
Oglasi
Oglasi
Oglasi
Oglasi
Oglasi

U trendu