Hrvatska
Hrvatska je visoko na europskim migracijskim ljestvicama. Na jednoj smo čak drugi
Zahvaljujući slobodnom kretanju unutar njenih granica kao jednom od temeljnih načela Europske unije, građani EU-a imaju pravo živjeti, raditi i studirati u drugim državama članicama praktički bez većih administrativnih zapreka. Podaci Eurostata kažu da oko 13,8 milijuna građana zemalja EU-a ili 3,1 posto ukupnog stanovništva živi u nekoj drugoj državi članici EU-a.
Kao najveća članica, Njemačka je zemlja u koju najviše doseljavaju građani drugih zemalja EU-a. Lani ih je prema podacima Eurostata ondje živjelo četiri i pol milijuna.
A iseljavanje iz zemalja članica Unije u druge zemlje unutar EU-a može se promatrati iz dva ugla: po ukupnom broju iseljenih i njihovom postotnom udjelu u broju stanovnika. Prema oba kriterija na prvom mjestu je Rumunjska. No i Hrvatska visoko kotira.
Čak 578.000 Hrvata živi drugdje u EU
Brojčano gledajući, Rumunja je daleko najviše u drugim zemljama EU-a, čak 3,15 milijuna. To je dvostruko više od Italije na drugom mjestu čijih 1,49 milijuna stanovnika živi diljem EU-a i Poljske na trećem mjestu s 1,48 milijuna svojih državljana. Rumunja je, dakle, u drugim zemljama EU-a dvostruko više od Talijana i Poljaka zajedno. A ovih potonjih nije malo.
Na četvrtom mjestu su Portugalci (983 tisuće), na petom Bugari (783 tisuće), slijede Francuzi na šestom (735 tisuća), Nijemci na sedmom (726 tisuća) te Španjolci na osmom mjestu (598 tisuća).

Hrvatska je na devetom mjestu. Prema podacima Eurostata za 2023. godinu, objavljenih ove godine, 578.547 građana Hrvatske živjelo je u nekoj drugoj zemlji članici EU-a. To je stotinjak tisuća više od brojem stanovnika četiri puta veće Nizozemske koja je na desetom mjestu ove liste, ali i drugih brojnijih nacija poput Grčke, Mađarske, Belgije ili Češke.
Na začelju su Malta čijih samo 4.800 stanovnika živi drugdje u EU te Cipar s 8.600.
Prema drugome kriteriju – postotku stanovništva pojedine države koje živi u drugim članicama EU-a Rumunjska je također na prvom mjestu, a Hrvatska odmah iza nje.
Čak 16,5 posto državljana Rumunjske živi drugdje unutar EU-a, dok je stopa građana Hrvatske koji žive u drugim članicama Unije – 15,02 posto. Na trećem mjestu je Bugarska (12,15 posto), a na četvrtom Portugal (9,36 posto) dok su stope drugih zemalja znatno niže. Najnižu ima najmnogoljudnija Njemačka čijih samo 0,86 posto građana živi u drugim zemljama EU-a.

Zemlje iz kojih najviše stanovništva živi u drugim zemljama EU-a poput Rumunjske Poljske, Bugarske ili Hrvatske pridružile su se Uniji unatrag 20 godina, a masovna iseljavanja iz njih bila su ekonomski motivirana i tekla prema gospodarski razvijenijim i bogatijim zemljama. Dva desetljeća ranije slično je bilo i s Portugalom, koji je član Unije od 1986. godine, ali i sa starom članicom Italijom, jednom od šest osnivačica i potpisnica Rimskog ugovora o osnivanju Europske ekonomske zajednice i Europske zajednice za atomsku energiju, odnosno današnjeg EU-a.
U Hrvatskoj 10.700 građana drugih zemalja EU-a
Prema njemačkom statističkom uredu Destatisu, odluka o migriranju u potrazi za poslom ne ovisi samo o stanju domaćeg tržišta rada, već i o ponudi radne snage u zemlji odredišta. U Njemačkoj živi oko tri četvrtine od ukupnog broja građana Hrvatske iseljenih u druge zemlje EU-a, njih 426 tisuća.

Podaci Eurostata kažu da u Njemačkoj živi 4,5 milijuna ljudi iz drugih država članica EU-a. Druge zemlje s velikim brojem migranata unutar EU-a uključuju Španjolsku, Francusku i Italiju. Po udjelu u stanovništvu, Irska i Belgija se ističu s oko 10 posto stanovništva iz drugih država članica EU-a, dok je u Luksemburgu to čak trećina.
Hrvatska je pro smaom začelju po broju državljana drugih zemalja EU-a koji žive u njoj. Ovdje ih živi tek nešto više od 10.700.
Hrvatska
PROGNOZA / Meteoalarm podignut na narančasti, stiže nevrijeme sa sjevera, evo gdje će najprije udariti
Pretežno sunčano, prema jugu i vedro, a u središnjim i istočnim predjelima u drugom dijelu dana, osobito prema večeri, jače naoblačenje s kišom i grmljavinom, a lokalno je moguće i nevrijeme, prognozira Državni hidrometeorološki zavod (DHMZ).
Iako mjestimice ima umjerene do povećane naoblake, pretežno sunčano je diljem zemlje.
U nastavku nedjelje slijedi jače naoblačenje, u poslijepodnevnim satima, najprije u sjevernim krajevima, u Hrvatskom Zagorju, Podravini, Međimurju, u osječkoj regiji uz granicu sa Mađarskom gdje se očekuju kiša, pljuskovi, grmljavina, olujni naleti vjetra, moguća je i tuča. U kratkom periodu može lokalno pasti obilnija oborina.
Navečer će se oborina spustiti i na karlovačku regiju, koja je također pod upozorenjem sustava Meteoalarm Državnog hidrometeorološkog zavoda.
Tijekom noći prolaznih nestabilnosti može biti i na sjevernom Jadranu, dok će se u Dalmaciji zadržavati uglavnom suho.
Novi tjedan će početi nestabilno, treba i tijekom ponedjeljka računati na kišu, pljuskove i grmljavinu, u kopnenim krajevima pretežno, rjeđe na sjevernom Jadranu i u unutrašnjosti Dalmacije. Bit će osjetno svježije, osobito na kopnu, do 23 stupnja.
U nastavku tjedna stabilnije, i sve češće vruće.g vjetra i grmljavinskog nevremena.
Hrvatska
PROGNOZA / Oprezno s planovima za vikend, Meteoalarm upozorava – stiže nevrijeme!
Uglavnom sunčano je počeo vikend u većem dijelu zemlje, tek mjestimice, uglavnom u unutrašnjosti, ima umjerene do povećane naoblake.
U nastavku subote prevladavat će uglavnom sunčano, tek je manja vjerojatnost za koju kap kiše ili kakav prolazni pljusak, u gorju eventualno. Bit će toplije u odnosu na jučer.
Nedjelja će početi pretežno sunčano, ali poslijepodne sa sjevera slijedi jače naoblačenje, praćeno kišom, pljuskovima i grmljavinom, u većem dijelu unutrašnjosti, pri čemu lokalno može biti i izraženijih pljuskova s grmljavinom. Moguće je nevrijeme, upozorava Meteoalarm Državnog hidrometeorološkog zavoda.
Novi tjedan krenut će nestabilno s kišom, pljuskovima i grmljavinom, pretežno u kopnenim krajevima, gdje će i osjetnije osvježiti.
Hrvatska
Tržište nekretnina pred velikim promjenama: Evo što se sve uvodi
Hrvatski sabor danas će raspraviti Konačni prijedlog zakona o posredovanju u prometu nekretnina, kojim se, između ostalog, posrednicima koji posluju u drugim europskim zemljama omogućuje trajno obavljanje djelatnosti u Hrvatskoj pod istim uvjetima koje imaju domaći posrednici.
Prije svega, novi zakonski okvir uredit će elektroničko podnošenje dokumentacije te izdavanja rješenja za obavljanje djelatnosti posredovanja u prometu nekretnina, kao i postupke utvrđivanja stručnih kvalifikacija agenata.
Sukladno važećim propisima, posrednici s poslovnim nastanom u drugim državama članicama Europskog gospodarskog prostora mogu u Hrvatskoj privremeno i povremeno pružati usluge posredovanja, pod uvjetom da ispunjavaju kriterije države u kojoj imaju poslovni nastan.
Novi zakon dozvolit će im mogućnost trajnog obavljanja djelatnosti na teritoriju Hrvatske, uz uvjet ispunjavanja istih zakonskih pretpostavki kao i za domicilne posrednike. Time se osigurava veća razina zaštite korisnika usluga i jača nadzor nad tržištem, radi suzbijanja neregistriranih i nelegalnih subjekata.
Jedno od otvorenih pitanja jest i plaćanje posredničke naknade. Kako bi se otklonile nejasnoće, propisuje se maksimalni limit iznosa posredničke naknade koja mora biti propisana cjenikom. Zakon jasno propisuje i pravila vezana uz oglašavanje nekretnina te zabranjuje uvjetovanje razgledavanja nekretnine trećoj osobi prethodnim potpisivanjem ugovora, navodi se u zakonskom prijedlogu.
Nakon toga, na dnevnom je redu Konačni prijedlog zakona o slobodnim zonama. Slobodne zone dio su teritorija RH, posebno su ograđene i označene, a gospodarske djelatnosti u njima se obavljaju uz posebne uvjete.
Novina je da postupak osnivanja slobodne zone započinje podnošenjem zahtjeva za osnivanje nadležnom ministarstvu, a u konačnici Vlada donosi odluku o davanju suglasnosti za osnivanje slobodne zone.
-
magazin4 dana prijeFOTOGALERIJA / Ljetni đir
-
ZADAR / ŽUPANIJA3 dana prijeOVE SUBOTE U MASLENICI: 3. eko akcija čišćenja podmorja u spomen na Vinka Šimunića – Bubnja
-
Sport4 dana prijeTRAJU PRIJAVE / U subotu prva Jedriličarska regata Svetko Perković
-
magazin4 dana prijeFOTOGALERIJA IZ PAGA / Julija Stefanović nova je Miss Zadarske županije





