Vlada je održala prvu redovitu sjednicu u novoj godini. Jedna od glavnih odluka prijedlog je o pokretanju pregovora o izmjenama kolektivnih ugovora za zaposlene u državnim i javnim službama. 

Premijer Andrej Plenković na početku prve ovogodišnje sjednice Vlade rekao je kako su, unatoč kriznim okolnostima i teškoćama, spremni maksimalno raditi kako bi se podigao standard hrvatskih građana i da se očuva socijalna kohezija.

– Pritom ćemo i dalje raditi na jačanju našeg međunarodnog položaja, štititi nacionalne interesa, a to znači provoditi politiku modernog suverenizma koja je pokazala da nam je snažniji međunarodni položaj omogućio učinkovitije i brže ostvarivanje svih strateških prioriteta, rekao je premijer.

Osvrnuo se na nekoliko novih zakona koji su stupili na snagu 1. siječnja, među kojima je i paket poreznih izmjena koji uključuje devet novih zakona.

– Ključna poruka ovog paketa je da će svima rasti plaće, ne svima jednako, i naravno da podcrtavam aspekt jačanja fiskalne autonomije gradova i općina kojima smo dali raspon u pogledu poreza na dohodak, da i svojim odlukama, preuzimanje odgovornosti utječu na manje oporezivanje rada, a time i veće plaće. Neki su tu priliku itekako dobro na korist svojih sugrađana iskoristili, a građani će s vremenom postati svjesni razlika, rekao je Plenković.

Od 1. siječnja minimalna plaća povećana je na 840 eura bruto. 

– Kad smo krenuli 2016. godine ona je u bruto iznosu bila 414 eura, dakle povećali smo je za 103 posto. Na ovaj način dajemo potporu onima s najnižim plaćama i ovo je ozbiljno povećanje od 20 posto, rekao je.

Na snagu stupa i Zakon o inkluzivnom dodatku koji pojednostavljuje proces vještačenja, objedinjuje četiri naknade te značajno povećava naknade, a najviše onima koji imaju najveći stupanj invaliditeta.

Povećava se i nacionalna naknada za starije osobe koja će iznositi 150 eura.

Zakon o trgovini ulazi u svoju punu primjenu. Prelazi se na režim od 16 radnih nedjelja u cijeloj godini.

– Time posebno štitimo radnike u trgovini i dajemo mogućnost balansa u njihovom radnom, poslovnom i privatnom životu, rekao je.

Za održivost mirovinskog sustava, veće prinose mirovinskih fondova i veće mirovine, rekao je Plenković, izmijenjena su četiri zakona iz domene mirovinskog sustava.

Povećavaju se invalidnine za hrvatske ratne vojne invalide te je u potpunosti ukinuto smanjenje mirovina od 10 posto za hrvatske branitelje.

Zakonom o doplatku za djecu, rekao je premijer, udvostručen je broj obitelji i broj djece koja su korisnici doplatka za djecu.

– Dvije trećine djece obuhvaćeno je novim zakonom,  a time su povećani i iznosi. Osigurali smo dodatnih 90 milijuna eura za doplatak, sada je sve zajedno izdvajanje na razini 260 milijuna eura godišnje, rekao je Plenković.

Također, na snagu su stupile izmjene zakona koje omogućuju prelazak svih osnovnih škola na rad u jednoj smjeni do 2027. godine.

Podignuta je minimalna studentska satnica koja sada iznosi 5.25 eura. 

Na snagu je stupio i Zakon o turizmu kojim se osigurava kvalitetniji okvir za održivost hrvatskog turizma. Na snagu je stupio na snagu i Zakon o upravljanju nekretninama i pokretninama u vlasništvu RH, čiji je cilj bolje upravljanje državnom imovinom.

Stvoren je i novi zakonski okvir za plaće u državnoj i javnoj službi.

– Riječ je o povijesnoj reformi. Slijedi usvajanje dvije uredbe. Obje će stupiti na snagu početkom ožujka. Doći će do povećanja plaća u ožujku, koje će biti isplaćene u travnju, rekao je Plenković.

Obećao je da će Vlada nastaviti raditi na rastu BDP-a.

– Procjena je da će i u ovoj godini biti na razini 2.8 posto, ima nekih institucija koje smatraju da bi taj rast mogao biti i veći. Nastojat ćemo stvarati preduvjete za rast plaća, mirovina, socijalnih naknada, ulaganja, te realizaciju kapitalnih infrastrukturnih projekata uz obnovu Zagreba i Banovine, rekao je Plenković.

– Nastojat ćemo kao Vlada učiniti daljnje korake da gradimo što pozitivnije društveno ozračje, društveni optimizam ključno je za demografsku revitalizaciju. Društvo koje je tolerantno, solidarno, uključivo, koje jača neovisnost institucija i daljnju borbu protiv korupcije, poručio je.

Osuda ruske agresije na Ukrajinu

Plenković je, među ostalim, osudio zračne napade Rusije na Ukrajinu, te kontinuirano kršenje međunarodnog humanitarnog prava od strane Rusije.

– Napadi na civilnu infrastrukturu dodatno osnažuju našu kontinuiranu potporu Ukrajini u borbi protiv ruske agresije.

Rekao je kako je dosad utrošeno 2,2 milijarde eura za obnovu Zagreba i Banovine nakon potresa. Ukupno je osigurano 3,3 milijarde eura.

– Ukupno je obnovljeno 11.147 zgrada i kuća, od čega 10.576 privatnih i 581 javna zgrada i infrastruktura. Trenutno je otvoreno 1431 gradilište.

Naglasio je kako je Vlada nastavila s politikom osiguranja priuštivih cijena energenata. 

– Došlo je do neznatnog povećanja cijena dizela i benzina, ali cijena goriva je i dalje bitno niža nego što bi bila da mjere nisu na snazi, rekao je premijer dodajući da su prisutne pretpostavke da daljnje smanjenje inflacije.

 U 2023. u turizmu i ugostiteljstvu fiskalizirano računa iznad 6 mlrd eura

U djelatnostima smještaja, pripremanja i usluživanja hrane i pića te putničkih agencija i organizatora putovanja u 2023. je fisaklizirano računa u vrijednosti od 6,05 milijardi eura i izdano 410 milijun računa, što je šest posto više nego u 2022., podaci su izneseni na sjednici Vlade u četvrtak.

Iznoseći te i druge podatke o ostvarenim rezultatima turizma i ugostiteljstva u 2023., premijer Andrej Plenković čestitao je cijelom turističkom sektoru, Ministarstvu turizma i sporta (MINTS) i svima koji su se trudili da “taj aspekt gospodarstva još jednom bude dobar i značajan” u godini kada je “Hrvatska među top 20 destinacija u svijetu”.

Naglasio je i fizičke rezultate turizma za 2023. s više od 20,6 milijuna dolazaka turista i 108 milijuna noćenja, što je za devet odnosno tri posto više nego u 2022., kao i samo za protekli prosinac u kojemu je Hrvatsku posjetilo 17 posto više turista, ostvarivši 10 posto više noćenja nego u prosincu 2022. Tome je pridonijela i Nova godina, za koju je u Hrvatskoj bilo 90 tisuća turista ili 12 posto više nego na isti datum godinu prije.

Posebno važnim ocijenio je i podatke Hrvatske narodne banke za treće tromjesečje 2023. u kojemu je ostvareno 9,12 milijardi eura prihoda od stranih turista, što je 7,7 posto ili 653,3 milijuna eura više nego u istom razdoblju 2022.

Iz MINTS-a su iznijeli i podatke za devet mjeseci 2023. u kojima su prihodi od stranih turista iznosili gotovo 13 milijardi eura, što je porast od 11,4 posto u odnosu na isto razdoblje 2022., odnosno taj je prihod bio viši za 331 milijun eura.

Smjernice politike državnih potpora za razdoblje 2024. – 2026.

Vlada je na sjednici u četvrtak donijela Smjernice politike državnih potpora za razdoblje od 2024. do 2026. godine.

Smjernice je, u skladu sa Zakonom o državnim potporama, izradilo Ministarstvo financija, a kako je naveo resorni ministar Marko Primorac, one predstavljaju upute davateljima državnih potpora na središnjoj razini prilikom planiranja mjera i izrade prijedoga državnih potpora iz svoje nadležnosti.

Smjernicama se navode ciljevi dodjele državnih potpora, čijem ostvarenju davatelji trebaju težiti, a kao najpoženije, naveo je ministar, ističu se potpore “horizontalne prirode”, što je i u skladu s praksom Europske unije.

To su potpore koje se odnose na istraživanje, razvoj i inovacije, zaštitu okoliša, usavršavanje, zapošljavanje te ulaganje. “Kada govorimo o ulaganjima, posebno one potpore koje su u obliku regionalnih potpora”, dodao je Primorac.

Kako stoji u obrazloženju odluke, smjernice se odnose samo na državne potpore industriji i uslugama, a ne na državne potpore u poljoprivredi i ribarstvu.

Također, navodi se, sukladno smjernicama davatelji državnih potpora trebaju osobito oprezno postupati pri odlučivanju o davanju državnih potpora koje, po svojoj prirodi, imaju negativniji učinak na tržišno natjecanje. To su sektorske državne potpore, za koje iznos i učestalost dodjele u razdoblju 2024. – 2026. treba smanjiti na najmanju moguću mjeru, napominje se.