Hrvatska

Guverner HNB-a: Živjet ćemo bolje u 2024. Plaće će rasti brže od inflacije

Objavljeno

2 godine prije

24. prosinca 2023.

foto: Pixabay

Guverner HNB-a Boris Vujčić je tijekom gostovanja na RTL-u izjavio da ćemo živjeti bolje iduće godine te da će plaće rasti brže od inflacije.

Prosječna mjesečna neto plaća po zaposlenome za listopad je ove godine iznosila 1178 eura. U odnosu na 2022., to je realan rast od 105 posto. Međutim, medijalna plaća iznosi tek 1014 eura. Život je skup, a inflacija je veća od rasta plaće.

Vujčićev razgovor tijekom gostovanja na RTL-u prenosimo u cijelosti.

Hoćemo li živjeti bolje ili lošije u 2024.?

Da živjet ćemo bolje, inflacija je vrhunac dosegla u studenom 2022. i otada pada. Te smo godine imali pad realnih plaća zbog visoke inflacije, no već sada su plaće u pozitivnom teritoriju od drugog kvartala ove godine.

Očekujemo da će nastaviti rasti brže od inflacije i da će 2024. realni rast plaće biti 3,6 posto. Prosječna inflacija past će s 8,4 posto u ovoj godini na 4 posto u 2024. A plaće će nastaviti rasti, istina sporije nego 2023., ali brže od inflacije.

Zbog visokih cijena blagdanski stol za mnoge je luksuz. Vaš stari savjet bio je da građani idu tamo gdje je jeftinije. Stojite li iza toga? Pratite li i vi akcije?
To je uvijek najbolji recept za borbu protiv inflacije. Dok god smo spremni platiti što netko traži povećavat ćemo cijena, ali kad to odbijemo…

Vidjeli smo da je stopa inflacije pala, na puno nižoj je razini nego prije godinu dana kada je bila i na 13 posto, sad smo ispod 6 posto. Cijene hrane su jedne od glavnih uzročnika inflacije, ali zadnjih mjeseci taj momentum – tromjesečni prosjek pada.

Rekao bih da će čak stopa inflacije biti nešto niža ove godine nego smo to ranije predviđali, a iduće godine će vjerojatno biti nešto ispod 4 posto upravo zato što su cijene hrane pale.

Vodite li se svojim savjetom, obilazite li akcije?

Ja uvijek odbijam kupiti tamo gdje je preskupo. Takvih primjera je dosta – gdje sam vidio da su neke stvari porasle više nego duplo. Jednostavno neću kupiti.

Time pošaljem poruku onima koji dižu cijene da postoji potražnja koja ne želi pristati na takve cijene. Puno je onih koji si ne mogu priuštiti ni ono jeftinije i slijediti vaš naputak. Znamo da je vlada odradila svoj dio posla, zamrznula cijene.

Je li HNB odradio svoj dio posla da živimo bolje?

Naravno, zadnjih godinu i više dana dižemo kamatne stope jer smo u eurozoni koja diže kamatne stope, a mi smo de facto pratili monetarnu politiku eurozone od polovice prošle godine kad je donesena odluka da Hrvatska ulazi u eurozonu. Kamatne stope porasle su za 4.5 postotna poena. Zato je potražnja smanjena, a velika potražnja diže cijenu. Što smanjuje cijene je smanjenje potražnje…

Ali to vidimo na kreditima?

U Hrvatskoj puno manje nego drugdje zašto što smo zadnjih 10 godina (i to je razlika Hrvatske od drugih zemalja eurozone) odradili veliki posao na zaštiti potrošača. U Hrvatskoj je 70 posto s fiksnom kamatnom stopom, a od 30 posto koji imaju varijabilnu – vezano je za nacionalnu referentnu stopu koja raste sporije…

Ali što građani mogu očekivati dogodine vezano za kamatne stope stambenih kredita?
Ono što su vidjeli do sada – kod nas nismo vidjeli značajan rast kamatnih stopa.

Hoće li padati?

Ja ne dajem na takav način prognoze. Ali mogu reći da smo u monetarnoj politici vjerojatno dosegli vrh kamatnih stopa, ako se naše projekcije ostvare, i da ćemo u jednom trenutku vidjeti trend pada.

Kad će to biti?

Mi ovisimo o podacima, kako će oni dolaziti, tako ćemo odlučiti ići prema smanjenju kamatnih stopa, ali moramo biti uvjereni da je inflacije održiva na putu konvergencije prema našoj ciljanoj stopi od 2 posto i tad ćemo početi smanjivati kamatne stope. A na tom putu jesmo.

Kažete da nemamo značajan rast kamatnih stopa u odnosu na eurozonu. S druge strane – nije li točno da Hrvatska ima najviše kamatne stope kada se uspoređujemo, recimo, kamatne stope jedne Francuske ili Njemačke su niže?
Kod nas su kamatne stope niže od prosjeka u eurozoni. Ako pogledamo, recimo tri tipične vrste kredita – jedno su krediti poduzećima drugo su stambeni, a treći su gotovinski. Što se tiče kredita poduzećima, tu smo na razini eurozone, isti smo. Što se tiče stambenih kredita smo niži i to smo niži i na novo odobrene kredite i na stanja kredita. A što se tiče gotovinaca tu smo puno niži.

Hoće li doći do pada cijena nekretnina?

Ono što možemo vidjeti je da je kod nas pao broj transakcija prestao je rast cijena nekretnina. A ono što obično vidimo je da pad broja transakcija prethodi smanjenju cijena nekretnina.

Kod nas je taj ciklus potrajao nešto duže, ali i zbog toga što imamo višu stopu rasta nego u eurozni, ona je tri do četiri puta viša. Ali vidimo da se tržište hladi.

Dogodine jeftiniji kvadrati?

Ne dajem takve prognoze.

Jeste li se naviknuli na eure ili množite s 10?

Na većinu stvari jesam, ali ponekad neke stvari i dalje pretvaram u kune. Moji kolege guverneri govore mi da su i 10 godina preračunavali cijene.

Naviknut ćemo se jer smo se na euro naviknuli i prije, znali smo i prije računati, u njima smo računali i stanove i automobile.

Povezane teme :Featured hnb novac plaće

Up Next

OBJAVLJENA NOVA ANKETA / Evo koga bi građani izabrali za premijera…

Ne propustite

Stručnjak ususret blagdanima: Tradicija ide dalje, ljudi troše, a novca ima. Država će najviše trljati ruke

Nastavi čitati

Kliknite za komentar

Hrvatska

PROGNOZA / Kiša tek u dijelu zemlje, evo kad je izgledno jače pogoršanje

Objavljeno

7 sati prije

18. prosinca 2025.

Donosimo vremensku prognozu meteorologinje Tee Blažević

Umjereno do pretežno je oblačno diljem Hrvatske, kiše ima na dijelu obale, u Gorskom kotaru i Lici, stoga se na mjestima vozi po mokrim i skliskim kolnicima te vozače pozivaju na oprez iz Hrvatskog autokluba. U nastavku četvrtka bit će sunčanih razdoblja, no treba računati na kišu i pljuskove uglavnom duž Jadrana i uz Jadran.

I petak će biti nestabilan, treba računati na kišu i pljuskove mjestimice na Jadranu i uz njega. No, bit će i sunčanih razdoblja, osobito poslijepodne kad se izdigne magla u unutrašnjosti.

Tijekom subote i nedjelje bit će tmurnije u unutrašnjosti, što zbog magle što zbog niskih oblaka koji će se uglavnom dulje zadržavati. Sunčanije će biti na Jadranu.

Novi tjedan počet će uglavnom suho, no već potkraj utorka će uslijediti jače pogoršanje vremena.

Nastavi čitati

Hrvatska

Hrvatskom hara jako zarazan soj gripe H3N2: “Vrlo vjerojatno je većina liječnika potrošila predviđene doze”

Objavljeno

8 sati prije

18. prosinca 2025.

Gripa ove godine stigla je ranije i širi se brže nego inače. U Hrvatskoj dominira soj H3N2, koji se lakše prenosi, a u posljednjih tjedan dana prijavljeno je više od sedam tisuća novih slučajeva.

Gripa stigla ranije, brojne ordinacije bez zaliha

Iako iz Hrvatskog zavoda za javno zdravstvo poručuju da cjepiva u sustavu još uvijek ima, u brojnim ordinacijama obiteljske medicine zalihe su već potrošene.

“Oboljelih od gripe, što je nešto neuobičajenije nego što je inače. Znači, inače bi gripa dolazila krajem 12. mjeseca, a sad već krajem 11. smo počeli bilježiti slučajeve gripe i u pravilu zadnjih tjedan dana je prijavljeno preko 7.000 novooboljelih osoba, što u konačnici čini da sad imamo preko 14.200 prijava oboljenja od gripe”, otkriva epidemiologinja Vesna Višekruna.

Cjepiva ima dovoljno

Sezona cijepljenja započela je još sredinom listopada, a velik dio raspoloživih doza već je iskorišten. Iz Hrvatskog zavoda za javno zdravstvo poručuju: razloga za paniku nema, cjepiva u sustavu još uvijek ima.

Kako govori Višekruna, cjepiva nabavljenog putem centralnog distribucijskog sustava, još uvijek ima dovoljno. “Započeli smo cijepljenje sredinom 10. mjeseca. Distribuirano je prema županijama. Županija je dalje prema svojim liječnicima u primarnoj zdravstvenoj zaštiti.

Vrlo vjerojatno je većina liječnika potrošila one predviđene doze koje jesu bile za njihove pacijente, no cjepiva još uvijek ima, tako da se može naručiti. Preporučljivo je da se osobe jave u svoje zavode za javno zdravstvo, da provjere situaciju na terenu, ali cjepiva još uvijek ima”, savjetuje epidemiologinja.

Ipak, dio građana žali se da cjepivo ne mogu dobiti kod svojih obiteljskih liječnika. U pojedinim ordinacijama zalihe su već potrošene, pa se pacijente upućuje na zavode za javno zdravstvo.

Smanjen interes za cijepljenje u post-covid eri

“Morala sam naručiti već ove godine za iduću, a potom smo dobili još nekih 30 dodatnih doza. Pacijenti koji su u međuvremenu čekali na te dodatne doze, a željeli su se cijepiti, otišli su na Hrvatski zavod za javno zdravstvo i na Nastavni zavod, Andrija Štampar, i ondje se već procijepili.

Sada kada smo dodatne doze potrošili, više tu i tamo se netko sporadično javi da bi se cijepio i njega onda uputimo na Nastavni zavod za javno zdravstvo, Andrija Štampar, jer ne bismo željeli da nam propadnu doze naručene, a zapravo više nema nekog velikog interesa za cijepljenje”, kazala je opisujući situaciju na terenu Nataša Toskić, liječnica obiteljske medicine.

Manjak cjepiva u pojedinim ordinacijama nije posljedica nestašice, već slabijeg interesa prethodnih godina, pa su liječnici naručivali manje doze nego ranije.

“Cijepila sam otprilike 320 svojih pacijenata. Ove godine je interes veći nego što je bio u protekle 3-4 godine, ali još uvijek manji nego što je bio prije pandemije COVID-a”, kazala je Toskić.

Vjeruju li građani struci?

I dok jedni i dalje bezrezervno vjeruju struci, drugi gripu smatraju bezazlenom bolešću i sumnjaju u opravdanost cijepljenja.

“Mislim sve najbolje o cjepivima, ali nisam se cijepila. Planiramo ja i suprug otići kod doktorice opće prakse”, kazala je jedna sugrađanka, dok druga dodaje:

“Čula sam da je ove godine gripa pojačana, no ne planiram se cijepiti, nadam se izbjeći.”

Liječnica Toskić ističe: “Moj savjet je uvijek bio svim mojim pacijentima – cijepite se. Bolje je cijepiti se pa dobiti možda slabiji oblik virusa”, inzistira.

Tko se želi cijepiti, još uvijek stigne, a termine je nabolje provjeriti kod nadležnog zavoda za javno zdravstvo, ako liječnik više nema doza.

Nastavi čitati

Hrvatska

Ako ste kupili ove proizvode, nemojte ih koristiti: Povlače se s polica

Objavljeno

1 dan prije

17. prosinca 2025.

Državni inspektorat objavio je obavijest za potrošače o povlačenju više proizvoda.

Državni inspektorat Republike Hrvatske obavještava potrošače o opozivu proizvoda sa sljedećim LOT brojevima i rokovima trajanja: – PEČENI SLATKI KEKS S BADEMOM AMARETTI 175g SAPORI, s naznakom najbolje upotrijebiti do: 18.03.2026. (Lot L 355077 2), 02.05.2026. (Lot L355122 1), 04.07.2026. (Lot L 355185 2), 25.08.2026. (Lot L355237 1) , 03.09.2026. (Lot L 355246 1) , 20.10.2026. (Lot L 355293 1), proizvođača Colussi S.p.A., Milan, IT zbog povišene razine cijanovodične kiseline.

Proizvod nije u skladu s Uredba (EZ) br. 178/2002 Europskog parlamenta i Vijeća od 28. siječnja 2002. o utvrđivanju općih načela i uvjeta zakona o hrani, osnivanju Europske agencije za sigurnost hrane te utvrđivanju postupaka u područjima sigurnosti hrane.

Detalji o povlačenju i opozivu proizvoda dostupni su i na web stranici subjekta.

Podaci o proizvodu:

Proizvođač: Colussi SpA., Italija

Maloprodaja: NTL d.o.o., Soblinec, Hrvatska

Obavijest se odnosi isključivo na proizvod sa gore navedenim podacima

Državni inspektorat Republike Hrvatske također obavještava potrošače o opozivu proizvoda sa sljedećim LOT brojem i rokom trajanja: “Aptamil AR 1, početna hrana za dojenčad (povećana regurgitacija), NETO: 400g, hrana za posebne medicinske potrebe, datum uporabe: 17.05.2026., LOT: 111444865“ zbog utvrđene povećane prisutnosti bakterije Bacillus cereus.

Proizvod nije u skladu s Uredbom Komisije (EZ) br. 2073/2005 od 15. studenoga 2005. o mikrobiološkim kriterijima za hranu i „Vodiču za mikrobiološke kriterije za hranu“..

Detalji o povlačenju i opozivu proizvoda dostupni su i na web stranici subjekta.

Podaci o proizvodu:

Dobavljač: Nutricia Export BV, Lange Kleiweg 6, RIJSWIJK, Nizozemska

Distribuira na tržištu RH: AWT International d.o.o., Zagreb, Slavonska avenija 52a

Obavijest se odnosi isključivo na proizvod sa gore navedenim podacima.

Nastavi čitati