Connect with us

ZADAR / ŽUPANIJA

FOTOGALERIJA / Izviđači donijeli Betlehemsko svjetlo u svetište sv. Šime

Objavljeno

5 mjeseci prije

-

foto: Ines Grbić/Zadarska nadbiskupija

Djeca iz Udruge izviđača ‘Zarus’ iz Zadra donijeli su na Treću nedjelju došašća, 17. prosinca, Betlehemsko svjetlo u svetište sv. Šime u Zadru, za vrijeme misnog slavlja koje je u crkvi sv. Šime predvodio don Damir Šehić, čuvar svetišta sv. Šime.

Prije nego je predao Betlehemsko svjetlo don Damiru koji ga je postavio podno oltara, na početku mise izviđač je pročitao poruku: „Donosimo vam svjetlo s vječnog plamena iz bazilike Rođenja Isusova u Betlehemu, poruku mira, ljubavi i zajedništva, iz nemirne Svete Zemlje. Tisuće donositelja s pažnjom prenose ovaj mali, treperavi plamen, sa željom da vam njegova toplina ugrije ruke, a poruka nađe mjesto i u vašem srcu.

U ovom nemirnom i promjenjivom vremenu, mi sami možda ne možemo činiti velike stvari, ali kad drugima pružamo mala, nekad i nezapamćena djela dobrote i ljubavi, činimo puno, jer sreću čine male stvari. Bolje je i jednu svijeću zapaliti, nego biti u mraku. A kako svijeća ne gubi ništa od svog sjaja kada predaje plamen drugoj svijeći, tako i vi nesebično činite dobra djela drugima, da zajedno budemo sretniji. Ne čekajte Božić ili novu godinu da budete bolji. Neka vam već sada ovo Betlehemsko svjetlo s lijepim željama bude naš dar kojeg ćete radosno primiti i od srca darovati drugima. Sretan vam Božić“, poručili su zadarski izviđači.

Donijeti Betlehemsko svjetlo u svetište sv. Šime ima osobito značenje, jer je sv. Šimun u jeruzalemskom hramu, kad je primio u naručje dijete Isusa četrdeseti dan od njegovog rođenja, prepoznavši u njemu Mesiju, za Isusa rekao da je „Svjetlo na prosvjetljenje naroda, slavu puka svoga izraleskoga“.

„Betlehemsko svjetlo koje je donijelo svjetlost i toplinu, neka nas vrati u događaj kada je starac Šimun, čije tijelo prebiva u crkvi sv. Šime, dijete Isusa prikazao u hramu. Sv. Šime je znao da je Isus ‘Svjetlo na prosvjetljenje naroda’. Sv. Šime je znao da će to Svjetlo rasvijetliti cijeli svijet. Nije to znao svojom pameću, nego snagom Duha kojeg mu je Gospodin darovao. A to mu je darovao jer je prije toga molio. Nemojmo se umoriti moliti za sve što nam u životu nedostaje, za osjećaje i potrebe koje nosimo. Bog je bogat milosrđem, Bog će nas rado uslišati ako mu predamo svoje srce i svoj život“, potaknuo je don Damir u propovijedi.

„Svjetlo rasvjetljuje tminu i vrijedno je upaliti svjetlo koje može raspršiti tmine koje su u našoj prisutnosti. Tmine mogu biti u svijetu, društvu, obitelji, a mogu biti i u nama samima. Mi smo pozvani i poslani pronositi svjetlo. Da bismo pronosili svjetlo, moramo upoznati i primiti svjetlo. Onda možemo biti svjetlonoše koji će drugima pomoći da bolje vide put kojim idu“, rekao je don Damir, istaknuvši da uz plamen svijeće dolazi svjetlo, ali i toplina. „Toplina simbolizira prisutnost i blizinu, sigurnost koju možemo imati. Preko topline nudi nam se ambijent jasnoće, sigurnosti, da nećemo upasti u neko pothlađivanje. Ambijent svijeće vraća nas i na trenutak Isusovog rođenja. Taj trenutak je bio siromašan, jednostavan, bio je izvan društva, u štalici. Ali, bio je bogat Bogom, bogat Božjom ljubavlju, Božjom prisutnošću“, istaknuo je propovjednik, potaknuvši da i mi stavimo naše srce u Božju prisutnost, u Božju ljubav, Božje sebedarje, kako bismo mogli biti bogati Bogom.

„To nije lako, jer duboko smo protkani svakodnevicom, životom koji nas opterećuje. Imamo posao, brige, obveze i to nas prožima da se ne možemo tek tako toga rasteretiti i biti otvoreni za Boga. Ali, moguće je u svakodnevici pronaći Boga, ukoliko zavirimo u svoju nutrinu“, rekao je don Damir. Potaknuo je da zahvaljujemo Bogu za dar života i „dar mogućnosti da možemo činiti dobro. Da možemo drugima biti bliži i da možemo drugima donositi svjetlo“.

U kontekstu Evanđelja koje spominje sv. Ivana Krstitelja, don Damir je rekao da je Ivan odlučio radikalno slijediti Mesiju, onoga koji ima doći. „Nije mu znao identitet, ali je znao da Bog neće ostaviti čovjeka u kušnji, neuslišanoga. Zato je molio, pripravljao narod. Ivan je bio glas koji viče u pustinji. Pustinja je u starozavjetnom shvaćanju bila mjesto gdje nema života, gdje prebivaju zlodusi i Đavao. I na tom surovom mjestu gdje ne prebiva život, postoji glas koji donosi istinu. I mi vjernici, u situacijama kada svi govore negativnosti, loše stvari, možemo donijeti glas utjehe i reći da su važni obitelj, djeca i njihova zaštita, stari i nemoćni. Domovi u kojima žive stari i nemoćni ne moraju biti samo mjesta čekanja smrti, nego trebaju postati mjesta pohoda njihovog potomstva, sinova i kćeri koji ih pohode i tjedno, ako je moguće, dovode u svoju kuću.

Živimo u kulturi odbacivanja gdje smo spremni odbaciti sve što nam više ne služi, bez obzira je li to još uvijek vrijedi i funkcionira. Kultura odbacivanja nije samo kod tehničkih uređaja, taj mentalitet preslikao se na sve razine našeg života; starije ukućane, bake i djedove, roditelje, stavimo ih sa strane. Nije problem odvesti svoga staroga i nemoćnoga u dom, Bogu hvala na tim ustanovama. Ali, problem je kada mi u srcu imamo osjećaj da smo ih se riješili, da više ne trebamo brinuti o njima, da im ne trebamo donijeti svjetlo“, upozorio je don Damir.

Loše je i kad jedni druge stavljamo na margine, jer nam netko više nije zanimljiv. Netko u određenom trenutku ima probleme, a mi bismo nekoga tko će donijeti radost. „Budi pravi bližnji, vjernik, pa otiđi ususret osobi kad joj je potrebna tvoja blizina i prisutnost. Isus Krist nije se bojao doći ususret problemu, poteškoćama, kriznoj situaciji i donijeti mir. Pozvani smo, ali i potrebiti biti primatelji Božjeg mira i ljubavi“, rekao je don Damir. Potaknuo je da posvijestimo da je svaka misa trenutak Božjeg susreta s nama. U pričesti primamo živog, uskrslog Isusa. Veliko je već kad bismo to posvijestili, da „postajemo hodajuće svetohranište ulicama grada i da Gospodina, svjetlo od svjetla, donosimo bližnjima. Čineći dobra djela, donosimo svjetlo jedni drugima“, rekao je don Damir.

Geslo ovogodišnjeg slavlja Betlehemskog svjetla glasi „Mirotvorstvo čini sretnim“. S djecom iz Udruge izviđača ‘Zarus’ u crkvi sv. Šime bili su Irina Kozličić Juraga, načelnica odreda izviđača, Ana Majica, starješina Odreda i voditeljica Sanja Smodlaka Vitas. Nakon što su na Drugu nedjelju došašća preuzeli svjetlo u Zagrebu, protekli tjedan zadarski izviđači predali su Betlehemsko svjetlo službama vatrogasaca, policije, Zavodu za hitnu medicinu, Zavodu za javno zdravstvo, HGSS-u i Hrvatskom crvenom križu, „jer te službe brinu za građane i one su svjetlo grada Zadra“, rekla je Juraga.

Na kraju mise, don Damir je blagoslovio djecu po zagovoru sv. Šime i poškropio ih blagoslovljenom vodom. Tko želi, u ovim danima može doći u svetište sv. Šime te zapaliti svijeću s Betlehemskog svjetla i odnijeti je u svoje župe i domove.

Ines Grbić

Foto: I. Grbić

 
Povezane teme :
Nastavi čitati
Kliknite za komentar

Ostavite komentar

Vaša adresa e-pošte neće biti objavljena. Obavezna polja su označena sa * (obavezno)

ZADAR / ŽUPANIJA

(NE)RADNE NEDJELJE / U Zadru su sutra otvorene sljedeće trgovine i trgovački lanci…

Objavljeno

4 sata prije

-

18. svibnja 2024.

By

Donosimo raspored rada većih marketa i supermarketa, odnosno trgovačkih lanaca u Zadru ove nedjelje…

BAUHAUS:

od 9 do 14

KAUFLAND:

zatvoreno

HEY PARK

zatvoreno

TOMMY

Bože Peričića 5 – od 8 do 14

Skradinska 8 – od 7 do 13

Trg Damira Zdrilića 1 – od 7 do 20

KONZUM:

Frane Petrića 10 – od 7 do 13

Polačišće 2 – od 7 do 13

LIDL:

zatvoreno

INTERSPAR

zatvoreno

PLODINE

zatvoreno

SUPERNOVA:

zatvoreno

STUDENAC:

Ulica Antuna Barca 58 – od 7 do 21

Put Vrela 2 – od 7 do 21

Ulica Ivana Skvarčine 18 – od 7 do 21

Šibenska ulica 9C – od 7 do 21

Ul. Roberta F. Mihanovića 62 – od 7 do 21

Knezova Šubića Bribirskih 3 – od 7 do 21

RIBOLA

Put Pudarice 11 – od 7 do 20

Vukovarska 6a – od 7 do 20

Ulica Andrije Hebranga 10a – od 7 do 20

PEVEX

od 8 do 14

 
Nastavi čitati

ZADAR / ŽUPANIJA

SVETKOVINA DUHOVA / Nadbiskup Zgrablić u nedjelju predvodi svečanu misu u katedrali

Objavljeno

6 sati prije

-

18. svibnja 2024.

By

Na svetkovinu Duhova, u nedjelju, 19. svibnja, svečano misno slavlje u katedrali sv. Stošije u Zadru predvodi zadarski nadbiskup Milan Zgrablić, kada će podijeliti i sakrament potvrde krizmanicima katedrale župe.

Duhovi su zapravo blagdan silaska Duha Svetoga na apostole u Jeruzalemu, 50 dana nakon Kristova uskrsnuća. Od tuda i izraz Blagdan Pedesetnice, Pentekoste itd.

Slavi se i kao blagdan “rođenja Crkve” jer Djela apostolska donose da su apostoli puni Duha Svetoga govorili tako da su ih mogli razumjeti ljudi svih naroda i jezika, a mnoštvo se “dalo krstiti te su primili Duha Svetoga”. Inače to je i jasno otvaranje spasonosnog poslanja Crkve prema svima a ne samo prema Židovima.

“Duhovi” je doslovce preuzeto iz staroslavenskog, gdje je to genitiv jednine, a zapravo se odnosi na Duha Svetog koji je jedan, a ne na više duhova kako to zvuči u suvremenom jeziku.

Ovaj blagdan slave katolici, pravoslavci i mnoge druge kršćanske Crkve.

 
Nastavi čitati

ZADAR / ŽUPANIJA

RAVNOKOTARSKI RAJ / Sikovo danas broji oko 364 stanovnika, a 1900. bilo ih je samo 32

Objavljeno

7 sati prije

-

18. svibnja 2024.

By

foto: Zadarski tjednik

Idilično ravnokotarsko selo koje je nalazi u zaobalju Sv. Filipa i Jakova, udaljeno svega tri kilometra zračne linije od obale

Sikovo je geografski smješteno u Ravnim kotarima, najplodnijem dijelu dalmatinskog primorja, između općinskog središta Sv. Filip i Jakova te Raštana Donjih i gornjoraštanskih Lužina.

– Stvarno, opipljivio i istinsko, idilično selo je Sikovo koje je nalazi u zaobalju Sv. Filipa i Jakova, svega tri kilometra zračne linije od obale. Od Biograda na Moru smo udaljeni oko 10 km, Benkovca oko 23 km i od Zadra oko 26 km, reći će Elvira Colić.

Od pamtivijeka je Sikovo nastanjeno radišnim i vrijednim ljudima, čije su ruke uvijek pune žuljeva i kojima je zemlja bila i ostala majka i prijatelj, izvor prihoda i kakva-takva egzistencijalna sigurnost.

– Stalno molimo dragog Boga i Gospu da nas poštedi suše i krupe, bolesti ovaca i peradi, zazivaju Sikovljani ispred dućana na Osridniku, u borovoj šumi nadomak marketa u izgradnji, boćališta, dva igrališta, dva spomenika.

Prema popisu stanovništva 1900. godine u Sikovu živi 32 stanovnika. Već 1921. ima 158 stanovnika, 1948. broji 245, a 1971 tu je 374 stanovnika.

image

Cilj – demografska obnova

– Najviše stanovnika broji 1991. godine kad ovdje ima čak 497 stanovnika, a od toga 487 Hrvata. Prema Popisu stanovništva 2011. ovdje živi 374 stanovnika, dok prema Popisu stanovništva 2021. Sikovo broji 364 stanovnika, podjednako muškaraca i žena, koji žive u 110 kućanstava, precizan je Erstić.

Sikovljani su pitomi, vrijedni, skromni i nadasve gostoljubivi. Sada na početku svibnja 2024. sve se zeleni.

– Na 14 četvornih kilometara površine daleko najviše ima polja koje obrađuju Prtenjače, Birkići, Deme, Zrilići, Erstići, Mitrovići, Mikulići, Mrkići, ​Miljanići, ​Colići, ​Senkići, Serdarevići, ​Zubčići…, nabraja Prtenjača.

Povijest Sikova slična je povijesti ostalih ravnokotarskih mjesta.

– U sebi nosimo ljubav, vjeru i privrženost onome iz čega smo nikli, a nikli smo s ognjišta, i ognjište se nikad ne smije ugasiti, mora živjeti, poručio je Zrilić.

image

Spominje se od davnine

U ranom Srednjem vijeku (od 9. do 11. stoljeća) područje Sikova je bilo jedno od posjeda velikaša.

– U spisima se spominje ime posjeda koje se naziva Sichoua (“regalis terra in Sichoua” i “de regali terra in Sichoua”) što svjedoči o starom porijeklu naziva današnjeg mjesta Sikovo, govore sugovornici

Oduvijek su ovdje ljudi okrenuti prema zemlji. Na zemlji se radi i od zemlje se živi, a uz vinograde i maslinike koje posjeduje gotovo svaka obitelj, polja su uzorana i obrađena. Iako sve rjeđe, na livadama se još mogu vidjeti pastiri i njihovo “blago”.

– Sikovo je sve do 1869. godine bilo zaselak Turnja. I danas poneki mještani imaju obiteljsku grobnicu na turanjskom groblju, reći će Serdarević.

Osim nesvakidašnje prirodne ljepote Sikovo je sve do prije godinu ili dvije imao zanimljivosti koje se ne mogu drugdje sresti.

– Između ostalog u Sikovu je 1977. izgrađena crkva sv. Nikole Tavelića, koja od prvog dana do ovog proljeća nije imala zidanog zvonika već malo zvono južno od crkve razapeto na četiri drvene grede, električne stupove, kaže poznanik Željko.

Zahvaljujući Općini, a na radost župljana, čiji je župnik don Dario Matak, ravnatelj Caritasa Zadarske županije, ujedno župnik Sv. Filip i Jakova, ostvarila se desetljećima duga želja i čežnja, imaju zaista lijep, moderni zvonik koji je čvrsto naslonjen na pročelje s obje strane ulaznih vrata crkvice i iznad krova.

– Melodični zvuk zvona nas poziva na molitvu i blagoslivlja nas. Naš je sveti glas i izraz poštovanja prema Bogu, reći će ovdašnja mještanka Marija, koja rado pohodi crkvu za vrijeme bogoslužja.

image

Četiri nebeska zaštitnika, četiri fešte

Tijekom Kandijskog i Morejskog rata Sikovo su naseljavali i uskoci iz Bukovice i Like.

– U ovom poljoprivrednom raju, svojevrsnom “vrtu ovog kraja”, danas uglavnom žive potomci Medviđara, dok Prtenjače dolaze iz Polače, navode Mikulić, Mitrović i Zubčić.

Nebeski zaštitnici su sveti Ivan, sveti Roko, Velika Gospa i sveti Nikola.

Razlog što se u Sikovu slave četiri fešte godišnje je što su prilikom doseljavanja ljudi donosili svoje običaje pa tako i slavljenje svetaca zaštitnika, reći će dida Ante.

Na Osridaku, na igralištima i boćalištu ni žive duše. Živo je tek na glavnom seoskom okupljalištu, kod dućana na rubu borove šume.

Imamo školu, crkvu, svećenika, groblje, novu mrtvačnicu. Doktora imamo u Sv. Filip i Jakovu i Biogradu, a poštar iz Korlata tri puta tjedno donosi poštu. Sve je to OK, jer je sve blizu i na dohvat ruke, govore nam u Prtenjačama.

image

Povezanost života, infrastrukture i turizma

U ovom ravnokotarskom zelenilu turistima se nude kuća za odmor s bazenima te moderne kuće sa svim sadržajima i luksuzni apartmani koji se, kažu sugovornici, ne srame ni onih u priobalju.

– Unapređenje infrastrukture znači unapređenje života stanovnika na selu, bolju međusobnu povezanost i siguran put do općinskog i županijskog središta, njihovog poljoprivrednog zemljišta, OPG-a i kuća za odmor, poboljšanje i proširenje temeljnih usluga za ruralno stanovništvo, poglavito za ruralni turizam, reći će Demo koji živi tik uz modernu cestu.

Modernizacija ceste i ostala komunalna ulaganja su poput Binga.

– Tu tri kilometra od mora sve je nadohvat ruke. Tu je prijateljsko i gostoljubivo okruženje, čisti zrak, zelenilo, druženje, domaća hrana i piće. Ljudi prepoznaju da su dobrodošli i vole domaćinsku atmosferu, a ključna stvar je iskrenost i poštenje, zaključio je Erstić.

Izvor: Zadarski tjednik

 
Nastavi čitati
Oglasi
Oglasi
Oglasi
Oglasi

U trendu