Connect with us

Hrvatska

CRODEMOSKOP: Pogledajte kako stoji HDZ, na ljevici velike promjene

Objavljeno

-

RTL

RTL u suradnji s Promocijom plus ekskluzivno donosi CRO Demoskop za prosinac.

Iduće godine očekuju nas parlamentarni, europski i predsjednički izbori, a s kakvim rejtingom stranke i političari završavaju 2023. godinu? Ovo su rezultati novog CRO Demoskopa.

Tko ima razloga za zadovoljstvo uoči super-izborne godine?

Prema rezultatima potpuno zadovoljan, pa ni opušten baš nitko ne može biti. Jer iako je vladajući HDZ (prosinac 25 posto – studeni 25,3 posto) i dalje prvi izbor, ovo je njihov najlošiji rezultat ove godine. SDP bilježi blagi rast (prosinac 15,5 posto – studeni 15,2 posto), ali i dalje ozbiljno zaostaju, dok MOŽEMO! pada za gotovo 2 postotna boda (prosinac 9,2 posto – studeni 11 posto) I oni bilježe najniži rezultat u 2023.

Domovinski pokret zadržao se na četvrtom mjestu, (prosinac 7,9 posto – studeni 8,4 posto) gdje su stigli nakon zaoštravanja oko Kolone sjećanja ali i oni padaju u odnosu na studeni. Na pobuni seljaka očito nisu profitirali, ali MOST jest (prosinac 7,7 posto – studeni 7,4 posto). Uz blagi rast pušu im za vratom.

Ostali su daleko: CENTAR ispod 2 posto (prosinac 1,9 posto – studeni 1,8 posto), pa Radnička fronta (prosinac 1,7 posto – studeni 1,7 posto).

Slijedi FOKUS (prosinac 1,4 posto – studeni 1,4 posto), pa HSS (prosinac 1,3 posto – studeni 1,3 posto), HNS ( prosinac 1,2 posto – studeni 1,2 posto), onda Hrvatski suverenisti (prosinac 1,1 posto – studeni 1,0 posto).

Najpozitivniji političar

Najpozitivniji političar već je gotovo tri godine predsjednik Zoran Milanović, no sada to misli manje od 20 posto građana. (prosinac 18,3 posto – studeni 18,2 posto). Da je to premijer Andrej Plenković stav je gotovo 15 posto ispitanika (prosinac 14,9 – studeni 15,4 posto). Pa dugo nitko, a onda vukovarski gradonačelnik Ivan Penava ( prosinac 3,5 posto – studeni 4,1 posto) koji je, uz pad rejtinga, zadržao treće mjesto.

Nešto ispod Penave je gradonačelnik Zagreba Tomislav Tomašević (prosinac 3,2 posto – studeni 3,2 posto), pa njegova stranačka kolegica Sandra Benčić (prosinac 3,0 posto – studeni 3,0 posto). U top deset je ušla i SDP-ova Biljana Borzan (prosinac 1,7 posto – studeni 1,3 posto), slijedi Dalija Orešković (prosinac 1,7 posto – studeni 1,7 posto), pa tek onda predsjednik SDP-a Peđa Grbin (prosinac 1,4 – studeni 1,6 posto)

Isti rejting kao Grbin ima Karolina Vidović Krišto (prosinac 1,4 posto – studeni 1,3 posto), a na ljestvicu je stigao i splitski gradonačelnik Ivica Puljak ( prosinac 1,1 posto – studeni 0,6 posto).

NITKO je još traženiji nego u studenom (prosinac 22,7 posto – studeni 22,3 posto) uvjerljivi prvi izbor što najbolje pokazuje što građani misle o političarima.

Najnegativniji političar

Što se tiče najnegativaca i dalje je premijer prvi izbor i to s najvećim postotkom ove godine. (prosinac 31,3 posto – 30,5 posto)

Slično kao u studenom negativno ocjenjujete predsjednika Republike, (prosinac 10,9 posto -studeni 10,8 posto) a onda su tu, s istim rejtingom i Milorad Pupovac (prosinac 2,7 posto – studeni 2,8 posto) i Tomislav Tomašević ( prosinac 2,7 posto – studeni 2,2 posto).

Na neprestižnoj ljestvici još su Gordan Grlić Radman (prosinac 2,4 posto – studeni 4,5 posto), Peđa Grbin (prosinac 2,2 posto – studeni 1,5 posto) i Ivan Penava (prosinac 2,1 posto – studeni 2,1 posto). Ali i bivši ministar Mario Banožić koji je smijenjen prošlog mjeseca nakon što je skrivio prometnu nesreću sa smrtnom posljedicom. (prosinac 1,6 posto – studeni 0,3 posto).

RTL

Slijedi predsjednik Hrvatskog sabora Gordan Jandroković (prosinac 1,5 posto – studeni 1,0 posto), pa zastupnik Hrvoje Zekanović (prosinac 1,3 posto -studeni 1,1 posto), a onda i Ivan Pernar (prosinac 1,1 posto -studeni 1,1 posto) koji očito pod svaku cijenu ponovno želi u aktivnu politiku.

Ocjena Pantovčaka, Banskih dvora i Sabora

Prosječne ocjene predsjednika Republike (prosinac 2,96 – studeni 2,89), Vlade (prosinac 2,25 – studeni 2,23) i Sabora (prosinac 2,13 – studeni 2,09 ) zapravo su iste; trojka i dvije dvojke ali, eto, u odnosu na studeni svi su nešto podignuli prosjek.

Smjer kretanja zemlje

I opet snažna poruka koju uoči super-izborne godine šaljete svima – tek nešto više od 18 posto građana ove zemlje smatra da idemo u dobrom smjeru (prosinac 18,1 posto – studeni 18,2 posto, a pesimistično vas je gotovo 70 posto. (prosinac 68,4 posto – studeni 69,0 posto).

 
Nastavi čitati
Kliknite za komentar

Ostavite komentar

Vaša adresa e-pošte neće biti objavljena. Obavezna polja su označena sa * (obavezno)

Hrvatska

Objavljena stopa inflacije za travanj, pogledajte koliko su rasle cijene

Objavljeno

-

By

unsplash

Cijene dobara i usluga za osobnu potrošnju, mjerene indeksom potrošačkih cijena, prema prvoj procjeni, u travnju 2024. u odnosu na travanj 2023. (na godišnjoj razini) u prosjeku su više za 3,7%, dok su u odnosu na ožujak 2024. (na mjesečnoj razini), prema prvoj procjeni, u prosjeku više za 0,7%.

Promatrano prema glavnim komponentama indeksa (posebnim agregatima), procijenjena godišnja stopa promjene za Usluge iznosi 6,3%, za Hranu, piće i duhan 4,5%, za Industrijske neprehrambene proizvode bez energije 2,0%, a za Energiju 1,1%.

Porast stope promjene na mjesečnoj razini procijenjen je za komponente Industrijski neprehrambeni proizvodi bez energije, za 1,2%, Usluge, za 0,7%, te Hrana, piće i duhan, za 0,7%. Istodobno je, prema prvoj procjeni, pad stope procijenjen za komponentu Energija, za 0,4%.

Konačni podaci indeksa potrošačkih cijena u travnju 2024. prema klasifikaciji ECOICOP objavljuju se 17. svibnja 2024.

 
Nastavi čitati

Hrvatska

Hrvatsku lani napustilo najviše liječnika, pogledajte u koju zemlju je otišao najveći broj

Objavljeno

-

By

Nakon završetka epidemije covida, opet raste broj liječnika koji iz Hrvatske odlaze u inozemstvo.

Prema službenim podacima Hrvatske liječničke komore, lani je iz Hrvatske u inozemstvo otišlo najviše liječnika dosad – čak 158. Ukupno nas je od ulaska Hrvatske u EU 2013. godine napustilo 1214 liječnika.

Najviše je liječnika dosad otišlo raditi u Njemačku, njih 356, te Veliku Britaniju (163). Prosječna dob naših liječnika u inozemstvu je 36 godina i imaju u prosjeku osam godina staža.

Koprivničko-križevačku je županiju dosad napustilo ukupno 26 liječnika koji su otišli raditi u inozemstvo i po tome je, u odnosu na broj pacijenata, u hrvatskome vrhu.

Iz Međimurja je otišlo 16 liječnika, iz Zagorja 25, Varaždinske županije 39, bjelovarskoga kraja 27, a virovitičkoga šestero, prenosi Danica.hr.

U Hrvatskoj je zaposleno ukupno oko 16.400 liječnika, od čega je oko 90 stranih državljana. U kliničkim bolničkim centrima radi ih 4100, općim bolnicama 3400, a domovima zdravlja 2300.

U Koprivničko-križevačkoj županiji trenutačno rade 283 liječnika, Međimurskoj 302, Varaždinskoj 528, a Bjelovarsko-bilogorskoj 286 liječnika.

 
Nastavi čitati

Hrvatska

Skup vam je život u Hrvatskoj? Pogledajte gdje smo na listi najjeftinijih zemalja za život

Objavljeno

-

By

World Population Review objavio je listu europskih zemalja prema visini životnih troškova rangiranu od onih gdje je život najskuplji do onih gdje je najjeftiniji.

Na listu koju je sastavila ova američka organizacija za prikupljanje podataka o globalnom stanovništvu i demografiji, uvrštena je 41 europska zemlja. Izračun je napravljen usporedbom s cijenama dobara i usluga u New Yorku, a u obzir je uzeto pet kriterija – životni troškovi općenito, cijene najma odnosno stanovanja, cijene namirnica, cijene u restoranima te indeks proizvođačkih cijena.

Prema tom izračunu, najskuplje zemlje za život su Švicarska i Island. Slijede dvije britanske porezne oaze – otoci Jersey i Guernsey, a Irska je na petom mjestu. Među deset najskupljih još su Norveška, Luksemburg, Danska, Nizozemska i Ujedinjeno Kraljevstvo. Austrija je na 11., a Njemačka na 12. mjestu.

Bjelorusija najjeftinija, Hrvatska u sredini

Gledano s dna tablice, zemlja s najnižim troškovima života je Bjelorusija. Malo iznad nje su dvije zaraćene zemlje – Ukrajina i Rusija, a još malo iznad njih Sjeverna Makedonija i Moldavija. Na 36. mjestu je Bugarska, koja je time najjeftinija (naravno, i najsiromašnija) članica Europske unije. Odmah iznad nje, na 35. mjestu, nalazi se Rumunjska. Članice EU-a Mađarska i Poljska su na 32., odnosno 30. mjestu, a Hrvatska je na 29. mjestu.

Članice EU-a neznatno skuplje za život od Hrvatske po ovom izračunu su Slovačka, Latvija, Litva, Slovenija, Grčka, Estonija, Češka Republika, Portugal i Španjolska – tim redom poredane iznad Hrvatske sve do 20. mjesta.

Prosječni mjesečni trošak – 933 eura

Od nama susjednih država, jedino je Slovenija na 25. mjestu skuplja za život (ali i slovenska prosječna bruto plaća je 600 eura veća od hrvatske) dok su jeftinije Crna Gora na 31. mjestu, Mađarska na 32. i Srbija na 34. mjestu. Bosna i Hercegovina nije uvrštena u ovu listu.

Prosječni mjesečni trošak života u Hrvatskoj prema World Population Review, iznosi 1.001 američki dolar, odnosno 933 eura za poiedinca. A prosječna mjesečna neto plaća u Hrvatskoj u veljači je iznosila 1.248 eura.

“Dok su neke europske zemlje relativno skupe, mnoge druge su prilično povoljne u usporedbi s SAD-om. (…) Ova analiza ukazuje na zemlje u kojima pridošlice često mogu živjeti jeftinije, a da ne žrtvuju kvalitetu života i životni standard”, piše World Population Review u objašnjenju svoje analize.

Bugarska nominalno najjeftinija u EU

Podrobnijih objašnjenja za Hrvatsku nema, ali ima za “najjeftiniju” članicu EU-a, Bugarsku, koju nazivaju “jednim od europskih skrivenih dragulja za turiste i iseljenike”.

“Mjesečni životni troškovi za jednu osobu u Bugarskoj počinju od 600 dolara (560 eura). Prijevoz i objedovanje u restoranima prilično su povoljni, s kartama za međugradske vlakove već od 5 dolara (4,70 eura) te večerom s pićem za manje od 10 dolara (9,30 eura). Relativno je lako legalno se nastaniti u zemlji čak i ako niste građanin Europske unije. Bugarska je najsiromašnija članica EU-a i još uvijek radi na razvoju svoje infrastrukture, povećanju životnog standarda i suzbijanju korupcije”, piše World Population Review.

 
Nastavi čitati
Oglasi
Oglasi
Oglasi
Oglasi

U trendu