Connect with us

Hrvatska

Pumpanje cijena uoči Božića: Odojak – 12 eura

Objavljeno

-

foto: Pixabay

Uoči ovog Božića odojak je postao luksuzno blagdansko jelo. Prošle je godine cijena bila na nekim mjestima i do pet eura manja, piše u nedjelju Jutarnji list.

Drugi je vikend u prosincu, a cijena kilograma već se popela na deset, pa čak i 12 eura, a mesari kažu kako se ne treba čuditi ako do Božića budu još i više.

Takva je trenutno situacija na tržištu, pravdaju se mesari, pa kako neće i meso biti skuplje?

“Ma tko hoće, kupit će kilu, dvije, koliko god trebalo platiti za njih. Iskreno, ne brinem se previše”, govori kroz osmijeh mesar na zagrebačkom Dolcu dok pakira meso i pruža ga mušteriji. Pet drugih koji nestrpljivo čekaju u redu ne daju mu vremena za razgovor. Većina njih i dalje ne kupuje odojak, ali zbog cijena već negoduju. Nekima je i dosadilo odgovarati na pitanja znatiželjnika pa su, uz redovite cijene mesa, selotejpom na staklo hladnjaka zalijepili i list papira s cijenom odojka.

Ljudi dolaze svakodnevno i raspituju se o cijenama i količini koju imamo, ali da netko već unaprijed naručuje, to ne – kaže. Kupci trenutno još uvijek najčešće traže one ‘uobičajene‘ komade mesa, rijetki kupuju odojak koji će blagdane dočekati u škrinji.

Njegov desetak metara udaljen kolega kaže kako kod njih odojka još ni nema. Stiže sljedeći tjedan, bit će ga dovoljno, ali još uvijek ne želi otkriti po kojoj će ga cijeni ponuditi kupcima. Da će biti veća od prošlogodišnje, potpuno je siguran, piše novinarka Jutarnjeg lista Karla Zupičić.

 
Nastavi čitati
Kliknite za komentar

Ostavite komentar

Vaša adresa e-pošte neće biti objavljena. Obavezna polja su označena sa * (obavezno)

Hrvatska

HRejting: Kakva je popularnost političkih stranaka?

Objavljeno

-

By

Iz poprilično napete političke i društvene atmosfere, vrlo je lako zaključiti da su parlamentarni izbori sve bliže, a tako i zanimanje za popularnost stranaka postaje sve veće. U središnjem Dnevniku HTV-a objavljen je drugi ovogodišnji HRejting koji je proveden od 15. do 17. veljače na uzorku od 1000 ispitanika. Mogućnost pogreške je plus/minus 3,53 posto, a razina pouzdanosti 95 posto.

Slova i riječi oslikavaju ambijent u kojem se anketa provodila. Bili su to dani u kojima je slučaj Turudić i dalje “iskakao” iz svih medijskih i političkih objava, dani u kojima je zbog slučaja Geodetski fakultet policija ušla u Ministarstvo kulture, dani u kojima su pripreme prosvjeda u organizaciji 11 stranaka lijevo od centra bile na vrhuncu, a zatim i sam prosvjed na Trgu svetog Marka koji se također održao u vrijeme našeg istraživanja.

Sve te okolnosti, u Hrvatskoj kao jednoj izbornoj jedinici bez predizbornih koalicija, dovele su do toga da bi četvrtina birača i dalje zaokružila HDZ. Točno 25,2 posto.

Također i dalje, neodlučni su druga politička snaga u zemlji i usto snaga koja bi mogla odlučiti o izbornom pobjedniku. Trenutačno ih je 17,7 posto.

SDP im nikad nije bio bliže. Ovaj su mjesec malo iznad 17 posto potpore (17,3 posto). Ali ovaj mjesec Možemo! više nije odmah iza SDP-a. Treću stranačku poziciju preuzeo je Most koji je nadomak 9 posto (8,7 posto).

U stopu ga slijedi još jedna stranka s desnog političkog spektra – Domovinski pokret. Veljaču zaključuju s 8,5 posto. Tek sad dolazi Možemo! koji je pao na peto i ujedno posljednje mjesto stranaka koje prelaze izborni prag. Njihov je trenutačni rejting 8,1 posto.

Od preostalih 15 stranaka iz naše ankete nijedna ne da nije blizu izbornog praga nego ne uspijevaju dosegnuti ni jedan i pol posto biračke potpore.

U skupini koja se kreće oko jedan posto su, redom: HSS (1,4 posto), izjednačeni Puljkov Centar (1,2 posto) i vladajući HNS (1,2 posto%), IDS (1,1 posto), HSU (1,1 posto) te Fokus (1 posto).

Manje od jedan posto birača zaokružuje stranku Karoline Vidović Krišto (OiP – 0,9 posto), stranku eurozastupnika Sinčića (Ključ Hrvatske – 0,9 posto), Vanđelićevu Republiku (0,9 posto), Radničku frontu Katarine Peović (0,8 posto), bivše SDP-ovce sad Socijaldemokrate (0,8 posto), 

Mostove koalicijske partnere Suvereniste (0,7 posto), Hrebakov HSLS (0,5 posto), AP župana Jelića (0,5 posto) kao i Zekanovićev HDS (0,3 posto).

Ako usporedimo ovaj HRejting s onim iz siječnja, postoji li kod ijedne stranke znatnija promjena u popularnosti, bilo na gore ili dolje?

Uzme li se u obzir da anketa nije projekcija izbornih rezultata nego isključivo pokazatelj trendova, onda se situacija vezano uz neodlučne birače kreće u dobrom smjeru. Njihov broj, istina malo, ali nakon dugo vremena ipak pada – za oko pola posto (-0,55 posto).

Takav iako mali, ali ipak pad sigurno ne zadovoljava stranke. Ponajprije HDZ (-0,38 posto) i Možemo (-0,18 posto), koje su jedine među onih pet koje prelaze izborni prag trenutačno u minusu. HDZ od 0,38, a Možemo od 0,18 posto.

Preostale tri, u manjem su ili većem plusu. Desni Most (+0,55 posto) u manjem, također desni Domovinski pokret (+0,62) – u malo većem i lijevi SDP (+1,53 posto) u najvećem. Grbinova stranka s rastom u mjesec dana od 1,5 posto, proizlazi kao dobitnik HRejtinga za veljaču.

Neznatan pad u broju neodlučnih

Politički analitičar Pero Maldini gostovao je u Dnevniku HTV-a te komentirao novi HRejting. 

– Hrvatsko političko tijelo je prilično stabilno u izboru svojih političkih preferencija. Rekao bih da je petrificirano. Već dugo nema gotovo nikakvih, bar ne značajnijih promjena, a ove promjene koje možemo vidjeti iz mjeseca u mjesec, pa tako i u ovome mjesecu su unutar statističke pogreške. Čini mi se da ovim rezultatima možemo možda nazrijeti nešto što bi mogao biti trend, ako će se one ponavljati u sljedećim mjesecima. Prije svega, vidjeli smo jedan neznatan pad u broju neodlučnih od nekih malo više od pola posto. Ali vidimo isto nešto kod SDP-a da su dobili po prvi put 1,5 posto što bi moglo značiti da su se na neki način birači ljevice probudili i da bi možda SDP-u pokloniti, a ne nekim drugim lijevim strankama svoje povjerenje u sljedećim mjesecima, rekao je Maldini.

“Jedan dio razočaranih ljevičara”

– Ako uzmemo u obzir da je istraživanje rađeno upravo u vrijeme kada je bio ovaj veliki prosvjed udružene ljevice u Zagrebu, koji je naravno bio prvi predizborni skup sa željom da poluči nekakav efekt, onda mislim da Možemo!, koji su bili glavni organizatori ovoga skupa, na neki način mogu biti vrlo nezadovoljni zato što ništa nisu profitirali, neposredno taj dojam se mogao i trebao preliti u ove rezultate, oni su ostali čak s nekakvim malim minusom u odnosu na protekle mjesece. Vrlo je moguće da unutar ovoga dijela neodlučnih postoji jedan dio razočaranih ljevičara koji bi inače dali svoj glas SDP-u. Ako bi to bilo možda točno, pa ovaj 1,5% znači da su se probudili, ako će sad SDP zajahati taj val, možda bi mogao to kapitalizirati u sljedećim mjesecima. Međutim, to samo ovisi i o njima i o tome hoće li konačno ponuditi neke političke sadržaje, rekao je.

 
Nastavi čitati

Hrvatska

Pala prodaja nekretnina strancima: “Cijene starih i polovnih nekretnina svakako treba korigirati”

Objavljeno

-

By

foto: Pixabay

Lani smo stranim državljanima prodali više od 12.000 nekretnina. To je gotovo 10 posto manje nego u godini prije – unatoč tomu što od sredine godine strani državljani mogu kupovati nekretnine bez ograničenja. Agenti za prodaju nekretnina smatraju da je prodaja pala zbog visokih cijena.

Talijanska investitorica koja gradi luksuzne vile s bazenima u Istri Marta Stone HRT-u je rekla: “Ovdje se možemo najbolje izraziti kad je riječ o gostoprimstvu. Naši se zaposlenici, partneri i gosti ovdje dobro osjećaju. Kvaliteta života u Hrvatskoj je na visokoj razini te i dalje ima puno prostora za napredak. Jako smo zadovoljni što smo dio promjena koje donose ovakve investicije.”

Vile koje je izgradila njezina tvrtka sve su već prodane i iznajmljivat će se.

Lani su stranci kupili više od 12.000 nekretnina u Hrvatskoj. Najviše je među njima Slovenaca. Slijede Nijemci, Austrijanci, Česi i Slovaci.

I agent primjećuje da stranci najčešće kupuju – stanove. “Cijene za sad su se ustalile. Više ne rastu. No, cijene starih i polovnih nekretnina će se svakako trebati korigirati. Nedostaje novih i kvalitetnih novogradnji, tako da rast cijena više ne očekujemo, a vidjet ćemo što će se događati u budućnosti”, govori Denis Modrušan, agent za nekretnine iz Pule.

Osim visokih cijena, manje je nekretnina na tržištu

I stranim i domaćim kupcima lani je prodano manje nekretnina nego u godini prije. Blagi pad prodaje primjećuju i u Splitu.

“Manje je nekretnina na tržištu. Drugi razlog su više cijene. Po meni to su dva razloga zašto su brojke manje”, zaključuje Marin Bliškov, agent za nekretnine iz Splita.

U prošloj godini najviše se povećao broj nekretnina koje su kupili Ukrajinci. Ukupno, najviše je nekretnina prodano u četiri najveća hrvatska grada.

 
Nastavi čitati

Hrvatska

Ugostitelji na mukama, manjka im konobara. “Ove strane koristimo kao dronove. Na kraju bude – daj što daš.”

Objavljeno

-

By

Na listi deset trenutno najtraženijih zanimanja, formiranoj prema poslovima ponuđenima putem Hrvatskog zavoda za zapošljavanje (HZZ), konobari su na drugom mjestu, iza prodavača.

Trenutno na stranici HZZ-a nešto je više od 730 oglasa za poslove u kojima se traže konobarice i konobari. Uvjerljivo najviše je tih oglasa za poslove na Jadranu, što govori o približavanju turističke sezone kada manjak konobarica i konobara najviše dolazi do izražaja, iako je proteklih godina postao izražen posvuda čak i mimo turističke sezone.

U nekim oglasima koje je objavio HZZ, poslodavci uglavnom traže jednog ili dvoje radnika za konobarske poslove, ali ima i onih u kojima poslodavci traže desetke konobarica i konobara. Uočili smo oglas poslodavca iz Nina koji traži njih čak 40 za rad na određeno u ljetnoj sezoni.

“Kad krenu lukrativne ponude za sezonu…”

Čini se da kadrovske “rupe” u ugostiteljstvu ne uspijeva zakrpati ni uvoz stranih radnika. Prema podacima HZZ-a, lani je do konca studenoga u Hrvatskoj radilo 147.593 stranih radnika. Od toga je konobara bilo 9578, a pomoćnih konobara 5504. Prosječna plaća pomoćnih konobara iz tog kontigenta stranih radnika je 601 euro, a konobara 669 eura.

No čak i s konobarima “iz uvoza”, domaćim ugostiteljima nedostaje radnika. U kontinentalnim dijelovima taj problem biva još veći kako se približava turistička sezona jer će, tražeći bolju zaradu, mnogi postati “sezonci” na Jadranu.

“Još smo u dijelu sezone dok su ljudi još ovdje pa imamo dovoljno radnika. Ali, sa zebnjom razmišljamo što će biti kada krenu lukrativne ponude za sezonu i kako ćemo onda zadržati ljude. Ta se situacija ponavlja već treću ili četvrtu sezonu. Trebat ćemo upotrijebiti sva znanja i strategije kako bi motivirali ljude da nam ne odu raditi sezonu na Jadranu”, kazao nam je Gordan Šestić, predsjednik Udruge ugostitelja Grada Osijeka.

Osječki ugostitelj: Ljeti teško zadržavamo ljude

U Osijeku su neto plaće konobara oko 900 eura, a time je teško konkurirati sezonskim ponudama i s Jadrana i iz Zagreba.

“Ovdje je razina cijena puno manja. Kave su nam još uvijek 1,50 ili 1,60 eura za razliku od Zagreba i Jadrana,a uvjeti poslovanja su nam isti, porezi su isti. Situacija je vrlo teška i teško je pronaći model za zadržati ljude koji žele ići raditi na sezonu”, napominje predsjednik osječke Udruge ugostitelja.

U toj situaciji, dodaje, osječki se ugostitelji oslanjaju na radnike koji su imaju obitelj, riješeno stambeno pitanje i stalni posao. Oni se teže odlučuju za iscrpljujući sezonski rad na Jadranu.

“Budući da je Osijek i studentski grad, ljeti se možemo osloniti i na studente. Lani je bilo jako izazovno, ali uspjeli smo prebroditi ljeto, a ove godine čeka nas isti scenarij. Kolege pomalo razmišljaju i o strancima kojih u Osijeku još nema u značajnijem broju na konobarskim poslovima, ali ih ima u kuhinjama i na pomoćnim poslovima. Mislim da će se taj trend pojačati jer kad dođete pred izbor zaposliti nekoga ili privremeno zatvoriti lokal, onda bude “daj što daš” pa zaposliš ljude bez obzira na iskustvo, znanje, poznavanje jezike i druge stručne kvalitete”, kazao nam je Šestić.

“Bazen ljudi presušio je za vrijeme covida”

I na drugoj, jadranskoj strani Hrvatske, ugostitelji koji ne rade samo sezonski muku muče s traženjem i zadržavanjem radnika.

“Imamo jako malo kadra i jako velike potrebe u sezoni. A onaj kadar izvana loše je kvalitete, tako da krpamo rupe. Uopće nije bitno odakle dolaze – iz Hrvatske, BiH ili Gvatemale, stvar je u tome da su ti ljudi ovdje došli bez potrebne edukacije odraditi najbolje što mogu koliko stignu i što stignu, jer nisu roboti”, kaže nam Vedran Jakominić, predsjednik Udruge ugostitelja Kvarnera i Istre.

Domaći bazen radnika, uglavnom iz Slavonije, koji su dolazili raditi na Jadran ispraznio se, kaže. Otišli su u Irsku i Njemačku.

“Taj bazen ljudi presušio za vrijeme covida. Samo u Njemačkoj sada je više radno sposobnih Hrvata nego što smo u Hrvatsku uvezli stranih radnika. Za sve nas bi stoga bilo dobro da im stvorimo što bolje radno okružje i ugodnu životnu sredinu, nego da imamo stihijsku emigraciju. A upravo tako, stihijski, uvozimo radnike koji ne znaju naš jezik ni običaje. Doslovno ih koristimo kao dronove, što je loše i za njih i za nas”, smatra Jakominić.

Riječki ugostitelj: Prejaka sezonska konkurencija

Na pitanje koliku neto plaću konobarima mogu ponuditi ugostitelji na Kvarneru, Jakominić kaže da se oni čiji lokali rade cijelu godinu ne mogu nositi s konkurencijom onih koji rade samo u špici turističke sezone.

“Oni su u boljoj poziciji jer ne rade na tržištu, imaju puno veću razliku u cijeni i ostvaruju strahovite promete u tih 90 dana, a onih preostalih 270 dana nemaju troškova. Ja koji radim cijelu godinu ne mogu ni prismrditi plaći koju može ponuditi netko tko radi samo tri mjeseca u špici sezone. Nama je problem ponuditi konkurentne plaće jer su troškovi poslovanja u Hrvatskoj strašni – od najma prostora do poreza koje treba platiti. A ne možete taj trošak prebaciti na proizvode, jer tko bi vam normalan platio kavu 3 eura?”

Neto plaća koju ugostitelji na Kvarneru mogu ponuditi konobarima u lokalima koji nisu prstižni i na prstižnim mjestima je 1000 eura.

“Ali ni tih 1000 eura više nije dovoljno za život i to je sve veći problem jer onda ovisite o studentima ili ljudima koji su nemabiciozni u ovom poslu”, kazao nam je šef Udruge ugostitelja Kvarnera i Istre.

 
Nastavi čitati
Oglasi
Oglasi
Oglasi

U trendu