Connect with us

Hrvatska

BAZE U ZAGREBU I ZADRU / Ryanair u Hrvatskoj traži 40 radnika za kabinsko osoblje, evo kakve uvjete nude

Objavljeno

-

Wikipedia

Irska niskobudžetna aviokompanija zapošljava i dogodine uvodi nove linije

Najveći europski niskobudžetni avioprijevoznik Ryanair najavio natječaj za zapošljavanje 40 novih članova kabinskog osoblja u svojim bazama u Zagrebu i Zadru.

Naime, traže nove djelatnike koji bi se pridružili Ryanairovoj tvrtki kćeri Laudi, zrakoplovnoj tvrtki koju su Irci kupili od Nikija Laude, prenosi Novi list.

Ryanairova Lauda će tako u utorak, 12. prosinca u 10 sati, organizirati dan otvorenih vrata za zapošljavanje kabinskog osoblja u Hilton Conference & Event Center u Zagrebu, gdje će, kažu, zainteresirani imati priliku upoznati brend i “uzbudljiv način života člana kabinskog osoblja Laude”.

“Kao dio najveće zrakoplovne grupe u Europi Ryanaira, zrakoplovna kompanija Lauda sa zadovoljstvom objavljuje da zapošljavamo 40 novih članova kabinskog osoblja koje će se pridružiti našim bazama u Zagrebu i Zadru kao odgovor na veliki broj rezervacija i izvrstan rast diljem Europe.”

“Naše kabinsko osoblje dobiva odlične uvjete i plaću, kao i snižene cijene letova i pogodnosti za putovanja u mreži Ryanair grupe od 230+ odredišta”, kazao je Andreas Gruber iz Laude.

Što se tiče uvjeta koje kandidati moraju zadovoljavati, prema onome što navode na mrežnim stranicama, primjerice, valja znati plivati, traži se visina između 157 i 188 centimetara, znanje engleskog, važeća putovnica i spremnost na rad u timu.”

Ryanair je već ovog ljeta u Zagrebu imao natječaj za zapošljavanje 30 djelatnika na poslovima kabinskog osoblja.

Novi red letenja

A osim što zapošljavaju, irska niskobudžetna aviokompanija, najavila je niz novosti u Hrvatskoj u kojoj je već nekoliko godina prisutna i kroz svoje baze.

Osim Zagreba koji je od 2021. Ryanairova cjelogodišnja baza, te Zadra koji im je dugogodišnja ljetna baza, Ryanair je objavio da će za 2024. otvoriti još jednu ljetnu bazu u Hrvatskoj, i to Dubrovnik.

Kompanija je, naime, nedavno najavila svoju novu bazu u Zračnoj luci “Ruđer Bošković” od travnja iduće godine paralelno s čime povećavaju broj linija iz ove hrvatske destinacije.

Uz već postojeće linije prema Beču i Dublinu, Dubrovnik će linijama Ryanaira tako dogodine biti povezan s ukupno 18 odredišta. ZL “Ruđer Bošković” linijama ovog avioprijevoznika bit će povezana s čak 16 novih destinacija, i to Londonom, Krakowom, Berlinom, Milanom, Parizom, Poznanom, Rimom, Manchesterom, Stockholmom, Helsinkijem, Memmingemom, Wroclawom, Oslom, Düsseldorfom, Bruxellesom i Baden-Badenom.

Dubrovnik će u ljetnoj sezoni letenja 2024. postati treća Ryanairova baza u Hrvatskoj, gdje će Ryanair bazirati dva zrakoplova Boeing 8-200, odnosno takozvana Gamechangera, s niskim ugljičnim otiskom, a riječ je, najavili su, o ulaganju od 200 milijuna dolara. U prvih godinu dana s novim redom letenja očekuju da će na ovoj destinaciji imati oko 600.000 putnika.

Više rotacija

Ryanair od sljedeće godine dodatno povećava svoju prisutnost u Zagrebu. Planira se uvođenje novih destinacija i povećanje frekvencija na postojećim linijama te tako za 2024. najavljuju više od 30 linija iz hrvatskog glavnog grada.

Najavljeno je pet novih linija, i to tri za gradove u Španjolskoj Alicante, Girona i Palma de Mallorca, potom za Pisu u Italiji te francuski Marseille. Linije počinju 31. ožujka, odnosno 2. travnja i ići će dva puta tjedno.

Iduće godine povećat će se i broj letova prema Malagi, dok će također nedavno uvedena linija za Lanzarote postati cjelogodišnja.

U redu letenja za iduću godinu ponovo su i Podgorica, Sofija i Manchester. Na postojećim linijama se planiraju povećanja rotacija pa tako u irskoj niskobudžetnoj aviokompaniji navode da u 2024. očekuju rast broja putnika.

Lani su na linijama za Zagreb mali oko 900.000 putnika, a ove godine očekuju njih oko 1,2 milijuna što znači iduće godine i više od toga uz nove linije i povećanje broja rotacija. Ovog ljeta, naime, iz Zagreba su imali 27 aviolinija.

Kako piše portal Croatian Aviation, Ryanair uvodi nove linije i prema Zadru. Tako će iz svoje sezonske baze u Zadru Ryanair idućeg ljeta letjeti prema šest novih destinacija, i to Košicama, Bremenu, Kaunasu, Barceloni, Corku i Kopenhagenu.

Sve nove linije iz Zadra najavljene su dvaput tjedno, linija za Košice kreće sa zadnjim danom ožujka, linija za Bremen od sredine svibnja, dok ostale linije kreću od početka lipnja.

Portal navodi i da Ryanair uvodi i novu liniju Pula – Memmingen, od 1. lipnja, dva puta tjedno, utorkom i subotom do kraja rujna, te novu liniju Split – Beč, koja kreće već od 1. travnja, i ići će četiri puta tjedno, ponedjeljkom, četvrtkom, subotom i nedjeljom, sve do kraja listopada.

Ryanair je ovim dodatkom povećao broj svojih linija u Puli na 7, u Rijeci na 5, a u Splitu na ukupno 3, a samo na novim linijama iz Rijeke, Splita i Pule dostupno je više od 63 tisuće novih sjedala.

Od lipnja do kraja rujna linija Rijeka – Beč

I iz Zračna luke Rijeka najavili su novu Ryanovu liniju Rijeka – Beč koja kreće od lipnja i prema sadašnjim najavama ići će dvaput tjedno, ponedjeljkom i petkom sve do kraja rujna.

Tako će ZL Rijeka dogodine imati pet linija ovog avioprijevoznika. O osim nove linije za Beč, tu su i linija za Bruxelles – Charleroi, Milano – Bergamo koja je uvedena lani, Stocholm – Arlanda te ponovo londonski Stanstead.

 
Nastavi čitati
Kliknite za komentar

Ostavite komentar

Vaša adresa e-pošte neće biti objavljena. Obavezna polja su označena sa * (obavezno)

Hrvatska

Koliko košta liječenje u bolnici? Objavljen novi cjenik

Objavljeno

-

By

Pixabay

Od 5. prosinca 2025. na snazi su nove cijene koje HZZO plaća ugovornim zdravstvenim ustanovama za pruženu zdravstvenu zaštitu pacijentima. To znači da su i iznosi participacije za osiguranike koji nemaju dopunsko osiguranje od danas nešto malo veći s obzirom na to da pacijent bez dopunskog plaća 20% ukupne cijene pojedine zdravstvene usluge, osim u slučaju kad je propisan minimalni ili maksimalni iznos plaćanja pojedine zdravstvene usluge.

Bolnicama su povećani koeficijenti za dijagnostičko-terapijske postupke (DTP) od 10%, dok su cijene programa preventivne zdravstvene zaštite te cijene dijagnostičko-terapijskih postupaka uvećane od tri do sedam posto, prenosi Večernji list.

Korigirane su i cijene za dan bolničkog liječenja. Dan “obične” bolničke skrbi pacijenta koji nema policu dopunskog zdravstvenog osiguranja košta 17,70 eura, kao i do sada, jer je to minimalni propisani iznos (4,01% proračunske osnovice). S pojačanom skrbi cijena se penje na 28,45 eura, što je do sada bilo 24,69 eura. Produženo liječenje na kirurškim odjelima po danu plaća se 25,20 eura, a završi li netko bez dopunskog na produljenom liječenju u intenzivnoj jedinici, po danu će ga to koštati 56 eura.

Boravak u bolnici može biti najveći trošak, ali ipak ne veći od 530,88 eura, koliki je najviši iznos participacije po jednom ispostavljenom računu s obzirom na to da taj račun može iznositi najviše 120,26% proračunske osnovice. Niz je postupaka za koje participacija iznosi i po nekoliko stotina eura. Iako pacijentima nije javno dostupan cjenik prema kojem bi se ravnali pri odluci trebaju li se odlučiti za policu dopunskog ili ne, uvidom u HZZO-ove šifrarnike moguće je vidjeti pune cijene pojedinih medicinskih postupaka, u kojima onda pacijent bez dopunskog sudjeluje s 20% ili minimalnim propisanim iznosom ako je takav propisan za određenu uslugu.

Među skupljim dijagnostičko-terapijskim postupcima tako je operativno liječenje prijeloma palčane kosti, koje će pacijent bez dopunskog platiti 377,33 eura. Operacija prijeloma kostiju šake naplatit će se 132,26 eura. Koronarografija se doplaćuje 391,22 eura. Za postupak perkutane koronarne intervencije, koja se može raditi planirano, ali i kao hitna intervencija kod akutnog infarkta miokarda, participacija iznosi 487,56 eura.

Vađenje krajnika će pacijent bez dopunskog nadoplatiti 130,93 eura, dok će za kirurški zahvat na bubnjiću (npr. zbog akutne gnojne upale srednjeg uha) platiti 112,23 eura. Dođe li do nenadane laparoskopske kolecistektomije tj. vađenja žučnjaka, zahvata koji HZZO bolnici plaća 1852,10 eura, pacijent bez dopunskog zdravstvenog osiguranja morat će ga doplatiti s 370,42 eura.

Od sljedeće godine povećan je prihodovni cenzus za ostvarivanje prava na besplatno dopunsko zdravstveno osiguranje HZZO-a pa će to pravo imati osobe kojima ukupni prihod u prethodnoj kalendarskoj godini po članu obitelji nije bio veći od 458,08 eura, a za samce 573,50 eura. Do sada je to bilo 421,92 odnosno 528,23 eura.

 
Nastavi čitati

Hrvatska

FOTO / Objavljena prognoza za iduća tri mjeseca: Što nas čeka ove zime

Objavljeno

-

By

Severe Weather Europe

Nad Europom se za prvu polovicu prosinca predviđaju uglavnom normalne do iznadprosječne temperature, potaknute zapadnim do jugozapadnim strujanjem. To donosi blagi obrazac na kontinent, s prekidom dotoka hladnog zraka ili potisnutim daleko na sjever.

Severe Weather Europe objavio je prosječnu prognozu snježnih oborina za meteorološku zimsku sezonu , koja pokriva razdoblje prosinac-siječanj-veljača. Gledajući sezonski prosjek prema ECMWF-u, vide se ispodprosječne snježne padaline na većem dijelu kontinenta, s glavnim područjima snježnih padalina pomaknutim prema sjeveru, no vide se i neka središnja i zapadna područja koja pokazuju manji deficit snijega. No u usporedbi s prognoziranim podacima iz prethodnog mjeseca, postoji određeno poboljšanje. U najnovijim podacima sada se predviđa više snježnih oborina za središnje i zapadno-središnje dijelove te za dijelove Ujedinjenog Kraljevstva i Irske. Ne vidi se porast snažnih snježnih oborina kao rezultat stratosferskog zagrijavanja.

Prosinac

Prognoza snježnih oborina za prosinac pokazuje uglavnom negativne anomalije, osim na krajnjem sjeveru. Iznenađujuće je vidjeti manje snijega na većim nadmorskim visinama, što ukazuje više na problem niske količine oborina, nego na tople temperature, kažu prognostičari.

Siječanj

U siječanjskoj prognozi ne vidi se nikakvo poboljšanje. Predviđa se da će većina Europe imati manje snježnih padalina sredinom zime, ali vidi se i da će neka područja prema jugoistoku dobiti više snijega u tom razdoblju, zajedno s krajnjim sjeverom.

Veljača

Prognoza za veljaču pokazuje nešto manji deficit u usporedbi s podacima za siječanj. Iako oba mjeseca izgledaju vrlo siromašna snijegom, crvena boja ne znači da uopće nema snijega. To samo pokazuje da se očekuje manje snijega nego inače.

Gledajući sezonski prosjek prema UKMO-u za Europu, vidi se prilično slaba prognoza snježnih padalina, sličnu onoj ECMWF-a. Za većinu kontinenta predviđa se sezona snježnih padalina ispod prosjeka, osim za krajnje sjeverne dijelove. “Prema našem iskustvu, UKMO je obično manje optimističan u pogledu snježnih padalina od ECMWF-a, pa je to i očekivano. Najnovija analiza pokazuje puno bolje količine snježnih oborina u usporedbi s podacima iz prethodnog mjeseca. Vjerojatno je da neko poboljšanje dolazi od trenutnog događaja stratosferskog zagrijavanja. Velik dio kopna pokazuje više snježnih oborina u najnovijoj prognozi, a možemo vidjeti i poboljšane snježne oborine nad južnim dijelom Ujedinjenog Kraljevstva”, piše Severe Weather Europe.

Severe Weather Europe
Severe Weather Europe

Snježne oborine

Prognoza snježnih oborina za prosinac pokazuje jače negativne anomalije, baš kao i ECMWF. Ovo slaganje u oba modela daje određenu težinu ovom scenariju, sa sporijim početkom sezone snježnih oborina. Još uvijek postoje neka južno-središnja i sjeverna područja s normalnim do iznadprosječnim ili normalnim snježnim oborinama. Prognoza snježnih oborina za siječanj pokazuje pak određeno poboljšanje u dijelovima središnje Europe, čak s nekim područjima iznad prosjeka, te manjim deficitima u odnosu na zapadne dijelove. To sugerira da je glavni problem ovog mjeseca vjerojatno nedostatak oborina, uz blaže temperature, prenosi Večernji list.

Prognoza snježnih oborina za veljaču ponovno smanjuje potencijal snijega u većem dijelu Europe, osim na krajnjem sjeveru. I dalje se vidi manji nedostatak snijega u usporedbi sa siječnjem, pa je vjerojatno da će se više raditi o jednokratnim snježnim oborinama.

Severe Weather koristi dva sustava, jedan je UKMO sustav dugoročnih prognoza, a razvio ga je Meteorološki ured Ujedinjenog Kraljevstva. ECMWF (Europski centar za srednjoročne vremenske prognoze) je međuvladina organizacija koja je razvila Integrated Forecasting System (IFS), sveobuhvatni globalni prognostički sustav koji se sastoji od više povezanih modela za izradu vremenskih prognoza.

 
Nastavi čitati

Hrvatska

U željeznim tavama popularnog domaćeg trgovca pronađen arsen, odmah ih vratite u trgovinu

Objavljeno

-

By

Unsplash/Ilustracija

Državni inspektorat Republike Hrvatske obavještava potrošače o opozivu proizvoda Grill King Cast Iron tava s drvenom ručkom, 29 cm, EAN: 3858885652961, zbog migracije anorganskog arsena.

Proizvod nije u skladu s Uredbom 1935/2004 Uredba Europskog parlamenta i Vijeća od 27. listopada 2004. o materijalima i predmetima koji dolaze u dodir s hranom i stavljanju izvan snage direktiva 80/590/EEZ i 89/109/EEZ.

Tava
Screenshot

Detalji o opozivu dostupni su na web stranici subjekta.

Podaci o proizvodu:

  • Dobavljač: PRO-TRADE d.o.o., Zagreb (LONCI&POKLOPCI by Bajde)
  • Zemlja podrijetla: Kina
  • Obavijest se odnosi isključivo na proizvod sa gore navedenim podacima
 
Nastavi čitati
Oglasi
Oglasi
Oglasi
Oglasi
Oglasi
Oglasi

U trendu