ZADAR / ŽUPANIJA
FOTOGALERIJA S BOKANJCA / Nadbiskup Zgrablić na Prvu nedjelju Došašća: “Bdijte i pazite – to neka bude program našeg Došašća”
Na prvu nedjelju Došašća, 3. prosinca, svečano misno slavlje u crkvi sv. Pavla u Novom naselju na Bokanjcu u Zadru predvodio je zadarski nadbiskup Milan Zgrablić.
U svetom vremenu došašća mislimo na Isusov povijesni dolazak, njegovo rođenje u povijesti, „ali, Isus nam dolazi i tijekom euharistije, želi nam dati dar svoga spasenja. Gospodina grlimo u svakoj euharistiji, u svakoj riječi koju nam progovara, u svakoj svetoj pričesti“, rekao je nadbiskup.

Razmatrajući navješteno evanđelje, mons. Zgrablić je istaknuo da su za ispravno shvaćanje i življenje došašća važna dva poticaja po kojima Božja riječ kaže što je došašće. Ti poticaji izraženi su s Isusovim riječima Pazite i Bdijte.
„Te dvije riječi u evanđelju govore o bîti došašća. U tom kratkom tekstu koji ima svega pet redaka, Isus čak tri puta ponavlja ‘Bdijte’. I kaže, ‘Pazite’. Time Božja riječ želi skrenuti našu pozornost za došašće. Neka to bude program našeg došašća i najvažnije za nas, da došašće provedemo u pažnji i bdjenju, da radosno zagrlimo Gospodina kad slavimo njegovo rođenje“, istaknuo je mons. Zgrablić.
Riječ ‘Pazite’ čovjek izgovara drugome kad ga želi zaštititi od neke opasnosti. Osoba bude u poslu, obavezama, oko nje se događa nešto važno, može biti i opasno, a da osoba to ne primjećuje, iako je tome blizu. Odrasli često djeci za koju su pozvani brinuti kažu ‘Pazi’.
„Riječ Božja želi nam reći što je važnije od zemaljskoga koje vidimo tijekom došašća u blještavilu ovog svijeta, od pripreme na ulicama, zabave i razonode. Nije ružno da se ljudi vesele, druže i da nam zajedno bude lijepo, ali opasnost je da u takvom življenju propustimo najvažnije – da Božić prođe mimo nas, da nismo doživjeli najvažnije što on sa sobom donosi“, upozorio je nadbiskup, rekavši da Božić znači Božje rođenje u životu čovjeka.
„Ništa ljepše i veće ne može se dogoditi, nego da nas pohodi onaj koji je Stvoritelj, život, istina, punina, ljubav, koji nas traži, zove i viče Pazi, tu sam. Primi ono što ti ja želim darovati. Da ne bismo prošli mimo toga pohoda, trebamo se duhovno pripremiti, ne samo tijelom i kićenjem naših domova. I to je potrebno, ali neka to bude izraz našeg srca“, potaknuo je mons. Zgrablić, poželjevši da izvanjski znakovi budu odraz istinskoga duhovnoga što se događa u čovjeku.
„Neka došašće bude svjetlo koje će svijetliti u našoj duši, radost koja će izvirati iz naše duše i susreta s Gospodinom. Da vanjski znak okićenosti ne bude lažna potraga za onim što nismo našli, što nam je bilo tako blizu, a promaknulo nam je, jer nismo bili dovoljno pažljivi“, upozorio je nadbiskup.

Razmatrajući Isusovu riječ ‘Bdijte, jer ne znate kad je čas’, mons. Zgrablić je rekao da bdjeti znači trajno stanje osobe, to je trajna svijest čovjeka o trajnoj Božjoj prisutnosti u našem životu. Riječ ‘čas’ znači čas Božje blizine, čas Božjeg djela.
„Bog djeluje sada i ovdje, prolazi sa svojim bogatstvom, s puninom svojih darova, a naše ruke mogu biti u džepovima ili drugdje, da ne primamo ono što nam Gospodin želi dati i darovati. Taj čas protegnut je na cijeli naš život. To nije jedan trenutak, nego to je čas koji ne prestaje, koji je jednak bdjenju, ne-spavanju, kad moramo i uz napor i svijest bdjeti i namjerno ne htjeti spavati, kako bismo bili svjesni te Božje blizine i prolaza“, rekao je nadbiskup.
Pojašnjavajući Isusovu prispodobu „Kao kad ono čovjek neki polazeći na put ostavi svoju kuću, upravu povjeri slugama, svakomu svoj posao, a vrataru zapovjedi da bdije“, nadbiskup je rekao da tu Isus govori o sebi kao o Sinu Božjem po kome je Bog u sili i snazi Duha Svetoga i nama darovao život.
„Gospodin nam je povjerio kuću koju ima, a to je život, jer Bog je život. Mi živimo u kući našeg života koja nam je povjerena da s njom upravljamo. Nismo je sami izgradili, nego nam je darovana. Gospodin nam je povjerio kuću života, a on kao da je negdje otišao – ima toliko ljubavi i povjerenja da nam ostavlja da mi upravljamo našim životom. Gospodin nam povjerava naš život iz velike ljubavi prema nama, povjerava nam ono najveće i najdragocjenije – život, svoju ljubav, da je živimo i time upravljamo“, rekao je mons. Zgrablić, istaknuvši: „Posao Gospodina je da nas ljubi, to je njegov vrhovni zadatak. Kad ljubimo Gospodina, nećemo ljubiti samo neku ideju, nešto imaginarno, daleko, nepoznato, nego ćemo ljubiti Gospodina koji se utjelovio, koji je postao čovjekom, koji nije daleko od nas. Gospodin je toliko blizu čovjeku da živi u tvojoj duši, u tvojoj nutrini“, poručio je predvoditelj slavlja.
Nadbiskup je istaknuo da se u evanđelju izrijekom spominje naziv službe samo jednog sluge za kojega se zna što radi, a to je vratar. Njemu je zapovjeđeno da bdije, da čuva vrata. Time „Gospodin misli na našu savjest. To je naš vratar, koji nam govori koga pustiti, a koga ne pustiti u našu kuću, u naše srce. Kome dozvoliti da uđe u naš život, da li da uđe dobrota ili zlo. Tko dolazi na naša vrata, koga pustiti u naš život, onoga tko će nam donijeti dobro ili zlo? Na to trebamo misliti, na to trebamo paziti“, potaknuo je mons. Zgrablić.

Budući da se Gospodin utjelovio u našem životu, prepoznajemo ga u svakom bratu čovjeku. „Gospodina možemo ljubiti ako ljubimo jedni druge, ako činimo dobro jedni drugoga, ako slušamo vratara, savjest, koji nam kaže što trebamo činiti bližnjemu. Tada živimo naše bdjenje.
Taj stav moramo živjeti cijelog našeg života. To je napor i nastojanje koje moramo učiniti, to je posao koji nam je Gospodin povjerio. Da bismo to mogli trajno otkrivati, prepoznavati, potrebno nam je još jedno bdjenje, a to je molitva. Molitva preobražava naš život, povezuje nas s Gospodinom, po njoj možemo doprijeti do Gospodina. Molitva čisti naše srce, pomaže da Duh Sveti siđe u naše biće, da nas očisti od svega što nije Božje, što nije bitno, da duhovno u sebi možemo oplemenjivati“, rekao je nadbiskup.
Molitva mora biti trajna, jer ona potiče trajno prisjećanje da je Bog prisutan u našem životu, da smo u njega uronjeni, da radimo njegov posao. „Da budemo s Bogom povezani i kad pogriješimo, kad shvatimo da smo na Gospodina zaboravili, da smo ga zanemarili, da smo zaboravili na milosti koje smo primili, koje smo pripisivali sebi, da su naše. Da uvidimo da smo gospodarili našim životom kako smo mi htjeli, a ne kako nam je Gospodin povjerio. Po molitvi vidimo da nas naši grijesi nose, pa molimo da nam se Gospodin smiluje i oprosti“, potaknuo je mons. Zgrablić. Približavanje Gospodinu po molitvi čovjek može učiniti znakom križa, po svetoj slici, nabožnom predmetu, zazivom Bogu, jednom riječju ili rečenicom, makar samo reći: Bože, hvala, Bože, slava ti, Bože, oprosti.
„Molitva uprisutnjuje Boga u našem životu. Tako ćemo Boga staviti u naše srce i biti u Božjoj prisutnosti, da sve što činimo u Gospodinovoj blizini činimo s ljubavlju prema njemu. Tako će neprestano naše srce biti otvoreno da bdije, da budemo s Gospodinom i da možemo prepoznati njegovu nazočnost u čovjeku. Da tako možemo primiti plod došašća – radost života s Bogom, milost njegove blizine i našeg spasenja“, poručio je mons. Zgrablić.

Nadbiskup je slavio misu u crkvi sv. Pavla u župi sv. Šimuna i Jude Tadeja na Bokanjcu kao svoj zaključni susret s vjernicima tijekom svoga pastoralnog pohoda, odnosno vizitacije toj župi.
Nadbiskup Zgrablić je u proteklom vremenu od jeseni u pastirskim pohodima župama grada Zadra. Prije završnog nedjeljnog misnog slavlja koje predvodi u župnoj zajednici, nadbiskup se osobno susretne s predstavnicima vjerničkih skupina i angažiranih suradnika u pojedinoj župi. Naime, dužnost svakog biskupa je da najmanje jedanput godišnje osobno ili posredstvom svoga posrednika obiđe sve vjerske zajednice u povjerenoj biskupiji.
Mons. Zgrablić je pohvalio prisutnost brojnih obitelji s djecom u župi, rekavši da je taj Božji dar najdragocjenija stvarnost. Bokanjački župnik Roland Jelić zahvalio je nadbiskupu na dolasku i prigodi da s njegovim pohodom župa započne vrijeme došašća.
U prilog brojnih mladih obitelji u župi, što je primijetio i nadbiskup po prisutnosti mnogih roditelja s djecom tijekom mise, župnik Jelić je rekao da stalni porast novodoseljenih stanovnika na Bokanjac potvrđuje i činjenica kako je za ovu godinu, župniku Jeliću za božićni blagoslov prijavljeno 43 obitelji više u odnosu na prošlu, 2022. godinu. Povećanu brojnost puka na misi u Novom naselju potvrđuje i da je don Roland uveo slavlje još jedne nedjeljne mise u crkvi sv. Pavla u Novom naselju na Bokanjcu.
Ines Grbić































































Foto: I. Grbić
ZADAR / ŽUPANIJA
FOTO / Bokanjac prikupio 5.000 € za komunikatore djece Udruge ZARATINIĆI
Udruga mladih Bokanjac i Mjesni odbor Bokanjac još su jednom pokazali kako lokalna inicijativa može imati stvaran i dugoročan učinak. Kao rezultat humanitarnog Adventa koji su u prosincu 2025. zajednički organizirali, jučer, 31. siječnja, Udruzi ZARATINIĆI uručena je donacija u iznosu od 5.000 eura, namijenjena nabavi komunikatora za djecu s teškoćama u komunikaciji.

Donaciju je u ime Udruge mladih Bokanjac uručio Josip Mrkić, a susret je održan u neformalnoj i prijateljskoj atmosferi, uz kratko druženje s djecom i roditeljima. Time je simbolično zaokružen jedan projekt koji je započeo jednostavnom, ali jasnom idejom – učiniti nešto dobro za svoju zajednicu i istovremeno pomoći onima kojima je pomoć najpotrebnija.
Humanitarni Advent na Bokanjcu bio je višednevna inicijativa koja je okupila mještane svih generacija. Osim što je obogatio adventsko vrijeme u kvartu, imao je i jasnu humanitarnu svrhu. Sav prikupljeni prihod odlučeno je usmjeriti Udruzi ZARATINIĆI, koja kroz projekt komunikatora djeci bez govora omogućuje izražavanje, sudjelovanje u svakodnevnom životu i veću samostalnost.

Komunikatori nisu simbolična pomoć, oni su konkretan, specijaliziran alat koji za djecu bez verbalne komunikacije predstavlja glas. Putem njih djeca mogu izraziti osnovne potrebe, emocije, želje i misli, komunicirati s obitelji, vršnjacima i okolinom te aktivnije sudjelovati u obrazovanju i društvu.

Do danas je, zahvaljujući donacijama građana, udruga, tvrtki i lokalnih inicijativa poput ove s Bokanjca, prikupljeno više od 60.000 eura za komunikatore. Šestero djece već je dobilo svoj uređaj, ukupne vrijednosti 52.611 eura, dok još 22 djece trenutačno čeka sredstva kako bi i oni dobili priliku za komunikaciju.
U Udruzi ZARATINIĆI ističu kako ovakve suradnje pokazuju snagu lokalne zajednice i važnost solidarnosti na razini kvarta i grada. Donacija s Bokanjca još je jedan korak prema cilju, da nijedno dijete ne ostane bez mogućnosti izražavanja.
Primjer Udruge mladih Bokanjac i Mjesnog odbora Bokanjac potvrđuje da promjene ne moraju dolaziti odozgo, već često počinju upravo u susjedstvu, kroz zajedničku ideju, volju i konkretno djelovanje, stoji u objavi.

ZADAR / ŽUPANIJA
(FOTO) OKRUGLI STOL U ZADRU / Ramljak: Strašno je što prijatelj može napraviti prijatelju; Braš: Ovisnost o digitalnom svijetu teža je od ovisnosti o heroinu
Život djece i mladih, uključujući sve oblike zlostavljanja, pa i ono najteže seksualno, danas se odvija u digitalnoj sferi. Korporacije i algoritmi iskorištavaju našu pažnju, bore se da što duže gledamo u ekran, a u nekom trenutku djeca i mladi postaju žrtve, depresivni su, počinju razmišljati o suicidu, u strahu su i od počinitelja i od roditelja kojima se izbjegavaju povjeriti. U zadnjih sedam godina u Hrvatskoj bilježimo porast seksualnog zlostavljanja od 270 posto; samo prošle godine imali smo preko 500 slučajeva seksualnog nasilja nad djecom, a 10 tisuća predmeta čeka na rješavanje, bilo od seksualnih predatora, bilo od vršnjaka. Zastrašujuće je ono što prijatelj prijatelju može učiniti i zato se moramo educirati i komunicirati, jer je odnos između ljudi najbolja prevencija, istaknuo je voditelj Centra za nestalu i zlostavljanu djecu i Centra za sigurniji Internet Tomislav Ramljak na Okruglom stolu „Mentalno zdravlje mladih i sigurni Internet: Gdje je granica između stvarnog i virtualnog nasilja?”, održanom u Zadru u organizaciji Odjela za zdravstvene studije Sveučilišta u Zadru i Edukacijskog centra Europskoga instituta za medicinu usmjerenu prema osobi “Čovjek je čovjeku lijek”, u suradnji sa Zadarskom županijom i Gradom Zadrom.
Okrugli stol organiziran je kako bi se ukazalo na potrebu prevencije svih oblika digitalnog nasilja, edukacije djece, mladih, roditelja i stručnjaka te podizanja svijesti o sigurnom korištenju Interneta. Kao jedan od vodećih hrvatskih stručnjaka za online sigurnost i zaštitu djece na internetu Ramljak je govorio o problemima s kojima se susreće u svom radu i pozvao na angažman cijelog društva u ovom problemu koji se pojavio u posljednjih dvadesetak godina.
– Kada sam s kolegom koji je radio u policiji na takvim slučajevima krenuo s radom na ovoj problematici, u vrijeme kada je Internet bio u povojima, zaključio sam da će to biti problem budućnosti. Samo 20 godina kasnije sigurnost djece, pa i odraslih, najveći je izazov u digitalnoj tehnologiji. Mladima je telefon njihov prozor u svijet, kroz njega se zabavljaju, uče, imaju romantične odnose, a na kraju i proživljavaju krize u međuljudskim odnosima. Za razliku od prijašnjih problema, kada su stariji imali informacije koje su trebali prenositi mladima, sada stariji ne mogu pratiti trendove, mladi imaju informacije a mi ih moramo slušati, učiti i pokušati vidjeti postoje li simptomi problematičnih ponašanja te što sve društvene mreže i kanali serviraju našoj djeci. Edukacijski centri koji budu gledali unaprijed, poticali razvijanje međuljudskih odnosa i mentalno zdravlje, imat će veliku budućnost, rekao je Ramljak u uvodnom dijelu kojeg je moderirala Ivana Zrilić.
Pročelnica Odjela za zdravstvene studije i zamjenica voditelja Edukacijskog centra usmjerenog prema osobi „Čovjek je čovjeku lijek” doc. dr. sc. Klaudija Duka Glavor izrazila je zadovoljstvo što u radu okruglog stola sudjeluju duhovnici, psihijatri, psiholozi, neurolozi i sami mladi iz oratorija Don Bosco Zadar. Predsjednica Europskog instituta usmjerenog prema osobi prof. dr. sc. Marijana Braš rekla je da je tehnologija toliko napredovala da često mladi od 20 godina ne mogu pratiti djecu od 10 godina te je pozvala mlade na sudjelovanje na ovogodišnjem Svjetskom kongresu medicine usmjerene prema osobi koji će se održati u Liverpoolu s temom „Mladi i djeca”.
Voditelj Edukacijskog centra usmjerenog prema osobi „Čovjek je čovjeku lijek” prof. dr. sc. Veljko Đorđević rekao je kako Sveučilište u Zadru postaje pionir u preventivnim i rehabilitacijskim programima.
– Otvaramo teme Interneta, njegove zloporabe, načina kako odgajamo svoju djecu, što se događa u našim obiteljima, kako kao društvo na ovo reagiramo. Moramo se zapitati koliko podučavamo mlade koji ulaze u formativne godine, kako na njih utječemo ne samo kao nastavnici, nego i kao roditelji i cjelokupno društvo. Komuniciramo s virtualnim uređajima i mislimo da komuniciramo sa svijetom, izgubili smo odnos čovjeka prema čovjeku. Dok se ne vratimo odnosu među nama, gubit ćemo se, otići ćemo stranputicama. Ne možemo zaustaviti razvoj tehnologije ali možemo uputiti populaciju kako je koristiti, rekao je Đorđević.
Nakon uvodnih obraćanja uslijedio je Okrugli stol na kojemu su sudjelovali pročelnik Upravnog odjela za socijalnu skrb i zdravstvo Grada Zadra Mladen Klanac, Tomislav Ramljak, pročelnica Upravnog odjela za odgoj i školstvo Grada Zadra Tihana Biuk Magaš, pročelnik Upravnog odjela za hrvatske branitelje, udruge i demografiju Zadarske županije Josip Vidov, upraviteljica Područnog ureda Hrvatskog zavoda za socijalni rad Martina Čuljak Jovančević, upraviteljica Obiteljskog centra Zadarske županije Mila Špinderk, dugogodišnja voditeljica Odjela psihijatrije Opće bolnice Zadar Palmira Čveljo, predsjednik Zajednice sportova Zadarske županije i profesor kineziologije na Odjelu za zdravstvene studije Tonči Mašina, župnik župe Gospe Loretske u Arbanasima u Zadru i voditelj oratorija Don Bosco Zadar don Marko Majić Mazul, predstavnik studenata Odjela za zdravstvene studije Zvonimir Jurica te vjeroučiteljica Nikolina Glasnović.
U razmatranjima sudionika istaknuto je da su se djeca nekada mogla skloniti u obiteljski dom od svih nasilja, a danas su u njemu i dalje izloženi preko ekrana. Istaknuta je potreba dolaska do vrtića, jer roditelji pomoć u teškim trenucima podizanja djece nađu davanjem ekrana djeci, bilo za hranjenje ili kratki predah, ali se tada često izgubi pojam vremena. Traženje pomoći je znak hrabrosti a ne bespomoćnosti jer se rijetko događa da se nasilje ne ponovi, istaknuto je na Okruglom stolu. Ovisnost o digitalnom svijetu veća je od one o drogama, a posljedice mogu biti veće od ovisnosti o heroinu, istaknula je Braš.
Bilo je i pozitivnih primjera, pa je student Zvonimir Jurica rekao da ih se na Sveučilištu kontinuirano educira o mentalnom zdravlju i prepoznavanju simptoma onih koji imaju problem. Na studiju vlada topla atmosfera, a posebno je istaknuo rad Studentskog savjetovališta i profesorice Duka, koja s njima razgovara i daje im podršku.
Na Okruglom stolu kao jedan od velikih pozitivnih koraka istaknuto je skoro otvaranje Centra za sigurni Internet u Zadru, uz mobilni tim stručnjaka koji će pružati pomoć i edukaciju svima kojima je potrebna.
ZADAR / ŽUPANIJA
TRIBINA U POMORSKOJ ŠKOLI: Kako tinejdžeru biti roditelj
Udruga za promicanje hagioterapije – Zadar organizira tribinu “Kako tinejdžeru biti roditelj”.
Voditeljica Zrinka Šarić Marinović govorit će o tome što učiniti kad se osjećaš nemoćno i prestrašeno, što kad se tinejdžer povlači, izolira se i “tone”, kad ima agresivne ispade i prisilne misli…
Tribina će se održati u Multimedijalnoj dvorana Pomorske škole Zadar, u petak, 6.2. u 18 sati.
Ulaz je slobodan!






