Connect with us

Hrvatska

NOVI CROBAROMETAR / Evo kako su građani ocijenili Milanovića i Plenkovića…

Objavljeno

-

Dnevnik Nove TV i ovog mjeseca donosi najpopularnije istraživanje javnog mnijenja u Hrvatskoj, Crobarometar, koje pokazuje kako su izbor novog ministra obrane, afera Geodetski fakultet, političke trzavice oko obilježavanja Dana sjećanja na žrtvu Vukovara, ali i glasovanje Hrvatske o rezoluciji UN-a te sukobi u Ukrajini i Gazi utjecali na rejtinge stranaka.

Na vrhu je HDZ i dalje uvjerljivo ispred svih, ima 29,5 posto podrške naših ispitanica i ispitanika, što je minimalan pad u odnosu na listopad. Slijedi SDP koji nakon minimalnog rasta prošli mjesec, ovaj ipak blago pada na 12,6 posto podrške. MOST, koji se prošli mjesec izgurao na treće mjesto i sada je treći odabir građana s 8,1 posto, što je ipak za jedan postotni bod manje.

Platforma Možemo četvrto mjesto dijeli s Domovinskim pokretom sa 7,9 posto. Minimalan je to pad Tomislava Tomaševića i Sandre Benčić te minimalan rast Ivana Penave.

S više od dva posto potpore, točnije – 2,4 posto je i stranka Odlučnost i pravednost Karoline Vidović Krišto. Među strankama koje bilježe manje od pet, a opet više od barem jedan posto su Umirovljenici zajedno, HSU, IDS, HNS i HSS.

Isto tako, raste i broj neodlučnih birača kojih je prošli mjesec bilo oko 16, a sad čak 18 posto. To je nakon HDZ-a drugi najčešći odabir birača. No, raste postotak onih koji bi sigurno ili vjerojatno izašli na izbore – takvih je sada 70 posto! 26 posto njih sigurno ili vjerojatno ne bi glasovalo, a tek četiri posto još ne zna bi li ili ne bi.

Zoran Milanović je zadržao prvu poziciju po pozitivnom dojmu. Predsjednik je za 47 posto ispitanih najpozitivniji političar. Slijedi ga čelnik MOSTA – Božo Petrov. Pozitivan dojam o njemu ima 39 posto ispitanih. U odnosu na prošli mjesec – Tomislav Tomašević i Ivan Penava zamijenili su mjesta – pa je čelnik platforme Možemo pozitivac za 35 posto ispitanih, a čelnik Domovinskog pokreta za njih 33 posto. U top 5 nema premijera Plenkovića kojeg je s tog mjesta istisnula – Karolina Vidović Krišto s 32 posto.

Na listi najnegativnijih, kao i obično, prednjači Milorad Pupovac. Za 76 posto ispitanika on je negativac. Na drugom je mjestu Andrej Plenković sa 64 posto, koji je drugo mjesto prvi put zauzeo prošli mjesec. Slijedi predsjednik Sabora Gordan Jandroković s 58 posto. Hrvoje Zekanović negativac je za 55 posto ispitanika, a odmah iza njega je šef SDP-a Peđa Grbin, o kojem negativno misli 54 posto ispitanih.

Podrška radu Vlade ovaj mjesec je viša. Podržava je 27 posto građana, a ne podržava 67 posto. Treba reći kako posljednih mjeseci rad Vlade oscilira i nema stalni trend. Šest posto nema stav.

S druge strane podrška radu Predsjednika Republike nakon duljeg vremena je porasla. Oko 40 posto građana podržava rad Zorana Milanovića, dok 52 posto ne podržava. Osam posto nema stav. I za kraj, građani su najmanje zadovoljni radom političara i sudova, a najviše ocjene za stanje u zemlji dali su za sigurnost, obrazovni sustav te slobodu i neovisnost medija, navodi Dnevnik Nove TV.

 
Nastavi čitati
Kliknite za komentar

Ostavite komentar

Vaša adresa e-pošte neće biti objavljena. Obavezna polja su označena sa * (obavezno)

Hrvatska

Porezna objavila kada kreće isplata povrata poreza

Objavljeno

-

By

Isplata povrata poreza na dohodak počinje 2. svibnja 2024. godine, priopćili su iz Porezne uprave.

Na nivou Republike Hrvatske, sa stanjem na dan 15.04.2024. godine, u postupku utvrđivanja godišnjeg obračuna poreza na dohodak za 2023. godinu kod ukupno 830.122 porezna obveznika utvrđena je razlika više uplaćenog poreza i prireza na dohodak za povrat u iznosu od 332.811.592,99 eura, dok je kod 97.512 poreznih obveznika utvrđena obveza za uplatu poreza na dohodak i prireza na dohodak u iznosu 35.290.255,23 eura.

Temeljem godišnjeg obračuna poreza na dohodak za 2023. godinu ukupno će 212.438 poreznih obveznika – mladih osoba ostvariti pravo na povrat više uplaćenog poreza na dohodak i prireza poreza na dohodak s osnove umanjenja poreza fizičkim osobama, od toga 83.528 osoba do 25 godina života u iznosu od 75.881.564,42 eura, odnosno 128.910 mladih osoba od 26 do 30 godina života u iznosu od 100.127.481,51 eura.

Isplata povrata poreza na dohodak počinje 02. svibnja 2024. godine.

Obavijest o privremenim poreznim rješenjima u svezi povrata poreza na dohodak za 2023. građani će početi dobivati od 22. travnja 2024. u svoje Korisničke pretince u sustav eGrađani (https://gov.hr/?lang=hr), a Porezna uprava će tijekom svibnja započeti s dostavom rješenja poštom na adrese prebivališta ili uobičajenog boravišta.

Tko ima pravo na povrat?

Povrati poreza izvršavat će se onim poreznim obveznicima koji ispunjavaju uvjete za povrat, kontinuirano prema redoslijedu kojim će se izdavati rješenja.

Visina povrata poreza ovisi o visini uplaćenog poreza i prireza, olakšicama na koje porezni obveznik ima pravo, te godinama života za mlade osobe (do 30 g.).

Očekuje se da će većina povrata po godišnjem obračunu poreza na dohodak za 2023. godinu u posebnom postupku biti izvršena do kraja svibnja 2023. godine.

Napomene:

  • Povrat poreza Porezna uprava će izvršiti bezgotovinski na račun za plaćanje kojega porezni obveznici imaju otvorenog kod banaka, a iznimno u gotovu novcu za porezne obveznike koji nemaju otvoren račun kod banke odnosno ako u trenutku izvršenja povrata poreza na dohodak ne ostvaruju primitke za koje postoji obveza isplate na račun.
  • Ukoliko obveznici nisu dostavili podatak Poreznoj upravi o promjeni broja računa na koji žele da im se izvrši povrat poreza, povrat poreza će se uplatiti na račun utvrđen temeljem Jedinstvenog registra računa s kojim raspolaže Porezna uprava.
  • Povrat poreza ne smatra se primitkom koji bi bio izuzet od ovrhe u cijelosti, odnosno u određenom iznosu prema Ovršnom zakonu te Porezna uprava nije u mogućnosti povrat poreza isplatiti na poseban („zaštićeni“) račun sukladno članku 212. Ovršnog zakona, već se predmetna isplata može izvršiti samo na redovne račune poreznog obveznika. Ističemo da je za pitanja u svezi izuzimanja odnosno ograničenja od ovrhe na novčanim sredstvima propisanima odredbama Ovršnog zakona nadležno Ministarstvo pravosuđa i uprave.
  • Privremeno porezno rješenje Porezna uprava će dostaviti poreznom obvezniku prema adresi prebivališta ili uobičajenog boravišta iz službenih evidencija kojima raspolaže najkasnije do 30. lipnja 2024.
  • Protiv privremenog poreznog rješenja može se podnijeti prigovor najkasnije do 31. srpnja 2024.g., ako porezni obveznik smatra da su podaci iz privremenog poreznog rješenja nepotpuni ili netočni.
  • Iznimno, porezni obveznici koji privremeno porezno rješenje zaprime nakon 30. lipnja, mogu prigovor podnijeti najkasnije 30 dana od dana primitka privremenog poreznog rješenja.
  • Porezna uprava neće izvršiti povrat preplaćenog poreza ako je utvrdila da porezni obveznik ima dospjelih, a neplaćenih poreza koje naplaćuje (poreza na dodanu vrijednost, poreza na promet nekretnina, poreza na nasljedstva i darove, poreza na plovila, poreza na automate za zabavne igre, poreza na kuće za odmor, poreza na potrošnju i drugih poreza, članarina turističkim zajednicama, komorskog doprinosa, doprinosa za obvezno zdravstveno osiguranje, doprinosa za obvezno mirovinsko osiguranje, spomeničke rente i drugog).
  • Povrat poreza neće se izvršiti poreznim obveznicima nad čijim se isplatiteljima primitaka /dohodaka provode postupci za naplatu poreza po osnovi isplaćenih primitaka. Navedenim obveznicima neće biti niti izdano rješenje, već će im biti dostavljena obavijest u kojoj je navedeno da se nad isplatiteljem primitaka/dohodaka isplaćenih poreznom obvezniku po osnovi nesamostalnog rada/drugog dohotka provode postupci u cilju naplate potraživanja po osnovi istih, te će se rješenje izdati nakon završetka navedenih postupaka.

Ističemo kako Porezna uprava prati izvršenje poreznih obveza isplatitelja primitaka/dohotka te će po podmirenju cjelokupne obveze za 2023. godinu, izvršiti povrat poreza i prireza porezu na dohodak, naveli su iz Porezne uprave.

 
Nastavi čitati

Hrvatska

Čak 4,2 milijuna Ukrajinaca raseljeno diljem EU. Evo koliko ih je u Hrvatskoj i koja prava imaju

Objavljeno

-

By

Europski statistički ured nedavno je objavio podatak da je koncem veljače 4,2 milijuna ljudi, koji su napustili Ukrajinu nakon početka ruske agresije 24. veljače 2022. godine, imalo status osoba s privremenom zaštitom u Europskoj uniji.

Gotovo trećina raseljenih Ukrajinaca u EU, njih 1,28 milijuna, nalazi se u Njemačkoj. U Poljskoj ih je 957 tisuća, a u Češkoj 385 tisuća.

I Hrvatska je, kao članica Europske unije u skladu s odlukom Vijeća Europe o privremenoj zaštiti izbjeglih iz Ukrajine od 4. ožujka 2022. godine te odlukom o produljenju te odluke od 19. listopada prošle godine, omogućila privremenu zaštitu raseljenima zbog rata u Ukrajini.

U Hrvatskoj 24.965 raseljenih Ukrajinaca

U Ministarstvu unutarnjih poslova rekli su nam da je od 24. veljače 2022. do 14. travnja ove godine Hrvatska odobrila privremenu zaštitu za 24.965 raseljenih osoba iz Ukrajine.

Osim njih, kažu u MUP-u, 2.240 državljana Ukrajine ima odobren boravak u Hrvatskoj koji se ne odnosi na privremenu zaštitu. Od toga njih 2.018 ima odobren privremeni, a 222 stalni boravak. Također, 2.050 državljana Ruske Federacije ima odobren boravak u RH, od kojih 1.665 privremeni, a 385 stalni boravak.

Za troškove smještaja – 60 milijuna eura

Hrvatska iz državnog proračuna financira trošak stambenog zbrinjavanja raseljenim osobama koje su to zatražile. U MUP-u nam kažu da je na dan 15. travnja ove godine u kolektivnim smještajima bilo 1.608 raseljenih osoba iz Ukrajine, dok ih je u pojedinačnom smještaju bilo 2.947.

“Za troškove kolektivnog smještaja od 2022. godine utrošeno je 54.913.020,97 eura, dok je za troškove pojedinačnog smještaja utrošeno 6.760.685,79 eura”, rekli su nam u MUP-u.

Prava osoba pod privremenom zaštitom

Osoba pod privremenom zaštitom u Republici Hrvatskoj ima prava na:

  • odgovarajući smještaj (kolektivni ili privatni);
  • boravak za vrijeme trajanja privremene zaštite;
  • iskaznicu stranca pod privremenom zaštitom koja se izdaje na rok od godine dana i može se produžavati, a smatra se dozvolom boravka u RH;
  • socijalnu skrb sukladno propisima kojima se uređuje područje socijalne skrbi;
  • zdravstvenu zaštitu u istom opsegu kao i osigurana osoba iz obveznog zdravstvenog osiguranja, to pravo odnosni se i na člana obitelji. Troškovi zdravstvene zaštite isplaćuju se iz državnog proračuna;
  • osnovno i srednje obrazovanje te prekvalifikaciju i dokvalifikaciju pod istim uvjetima kao hrvatski državljanin;
  • informacije o pravima i obvezama na jeziku za koji se opravdano pretpostavlja da ga razumije i na kojemu može komunicirati;
  • rad bez dozvole za boravak i rad ili potvrde o prijavi rada. Stranac pod privremenom zaštitom ostvaruje pravo na obrazovanje odraslih vezano uz zaposlenje, stručno usavršavanje i stjecanje praktičnog radnog iskustva;
  • spajanje obitelji – zahtjev za spajanje obitelji podnosi stranac pod privremenom zaštitom ili član njegove obitelji koji želi doći u RH. Članu obitelji koji se spaja sa strancem pod privremenom zaštitom odobrava se privremena zaštita. U slučajevima kada članovi obitelji uživaju privremenu zaštitu u različitim državama članicama Europske unije, prilikom spajanja obitelji uzet će se u obzir interesi članova obitelji;
  • slobodu vjeroispovijesti;
  • slobodu kretanja unutar RH i EU.
 
Nastavi čitati

Hrvatska

POLICIJA MASOVNO POSTAVLJA NADZORNE KAMERE / U Dubrovniku i Zadru snimljeno najviše vozača koji krše zakon

Objavljeno

-

By

MUP RH je nedavno objavio da u prvoj polovici ove godine postavljaju preko 170 novih nadzornih kamera. Pitali smo ih koliko su učinkovite.

Potvrdili su da idu s postavljanjem kućišta i uređaja koje su nabavili krajem 2023. – ukupno 113 kućišta i 37 fiksnih radarskih uređaja. U drugoj polovici ove godine planiraju nabavku i postavljanje još 24 kućišta i 21 fiksnog radara. To znači da će uskoro prometne prekršaje u Hrvatskoj kontrolirati 175 fiksnih radara. Pozvali su i građane da predlože lokacije nadzora.

Jesu li kamere učinkovite?

Iz MUP-a za N1 kažu da su tijekom 2022. utvrđena 250.192 prekršaja prekoračenja brzine kretanja vozila, dok je u 2023. utvrđeno 263.058 takvih prekršaja.

Od ukupnog broja prekršaja nepropisne brzine, putem fiksnih uređaja za mjerenje brzine kretanja vozila u 2022. utvrđeno je 107.286 prekršaja brzine, a 126.748 prekršaja brzine u 2023. godini. Vidljivo je da je gotovo polovina prekršaja zabilježena nadzornim kamerama.

Iz MUP-a otkrivaju i da je najviše prekršaja prekoračenja brzine uz pomoć nadzornih kamera zabilježeno na lokacijama u Policijskoj upravi dubrovačko-neretvanskoj, Policijskoj upravi zadarskoj i Policijskoj upravi splitsko-dalmatinskoj.

A što je s ostalim prekršajima?

Pitali smo MUP mogu li ove nadzorne kamere bilježiti i druge prometne prekršaje. Evo što kažu: “Ukoliko je riječ o fotografiji prekršaja visoke kvalitete, fiksnim uređajima za mjerenje brzine kretanja vozila moguće je utvrditi i prekršaje poput nepropisnog pretjecanja, korištenja mobitela i nekorištenja sigurnosnog pojasa za vrijeme upravljanja vozilom”.

Drugim riječima, ne koriste nadzorne kamere samo za hvatanje prebrzih vozača, već se njima mogu bilježiti i drugi prekršaji.

 
Nastavi čitati
Oglasi
Oglasi
Oglasi
Oglasi

U trendu