U prepunom atriju Providurove palače u Zadru u četvrtak je održana završna konferencija projekta “Rekonstrukcija i izgradnja lučke infrastrukture Grad Zadar-Poluotok”, poznatijeg kao obnova zadarske rive.   
Projekt Lučke uprave Zadar obuhvatio je rekonstrukciju zaobalnog dijela Liburnske obale te obnovu obalnog zida Obale kralja Petra Krešimira IV., kao i dogradnju gata koji je vraćen u povijesne dimenzije. Iako je prošlo već neko vrijeme od završetka radova, koji su kraju privedeni mjesecima prije roka, za termin završne konferencije projekta simbolično je izabran tjedan kada Zadrani slave Dan grada kojem je riva jedan od simbola.
“Malo koji Zadranin nema svoju priču o rivi i zato je pred nama bio još veći izazov kako je učiniti ljepšom, a istodobno poštujući sve zahtjeve koje donosi ovako izazovan projekt. Dobili smo priliku, čast i veliku odgovornost. No zahvaljujući odličnoj koordinaciji našeg tima s izvođačima radova i stručnim nadzorom, slobodno mogu kazati kako je ovaj projekt uspješno i kvalitetno proveden i možemo biti ponosni na učinjeno”, ustvrdio je ravnatelj Lučke uprave Zadar Željko Knežević.  
Knežević je zahvalio Vladi RH i resornom ministarstvu koji su od prvog dana stajali uz ovaj projekt, kao i svim djelatnicima Lučke uprave Zadar, njegovim prethodnicima na mjestu ravnatelja, Upravnom vijeću, Gradu Zadru i Zadarskoj županiji te svim građanima Zadra na strpljenju kojeg su pokazali prilikom izvođenja radova.  
“Nije ovo bio običan projekt – a naša je generacija dobila tu čast da položi svoje ruke i obnovi još jednu zadarsku ikonu, dio duše ovoga grada. Time smo je sačuvali za generacije koje će na uređenoj rivi hraniti svoju ljubav prema Zadru. Uskoro nam slijedi i parterno uređenje Rive, hortikulturno i komunalno, ali s istim osjećajem odgovornosti za taj neprocjenjivi zadarski prostor”, poručio je gradonačelnik Zadra Branko Dukić.  
Prema riječima župana Božidara Longina, ovo je jedan od najuspješnije provedenih EU projekata na području Zadarske županije.  
„Projekt je to oko kojeg je vladalo potpuno zajedništvo, a koji je ujedno bio vrlo zahtjevan, ali je istodobno izveden sustavno, vrlo kvalitetno i u rokovima… Opjevanu zadarsku rivu učinili smo još ljepšim mjestom za šetnju. Zadarska riva nije tek obalni pojas, ona je za nas Zadrane, ali i ne samo za nas, puno više”, istaknuo je Longin.  
Uz emotivnu, istaknuta je i financijska težina projekta čija je ukupna vrijednost iznosila 8,8 milijuna eura, od čega je 7,5 milijuna eura sufinancirala Europska unija iz Kohezijskog fonda, dok nacionalni doprinos iznosi 1,3 milijuna eura.  
Ministar regionalnoga razvoja i fondova Europske unije Šime Erlić čestitao je svima uključenima u projekt ističući kako tako kompleksan zahvat nije bilo lako provesti.  
“A još pogotovo to učiniti u zadanim rokovima i financijama – to je iznimka na kojoj treba čestitati. Pored prilagođavanja svim propisima i sinkronizirane podrške Vlade, gradske i županijske uprave, najvažnije od svega bilo je imati naklonost javnosti jer riva je najvrjedniji identitetski prostor grada. Napravili ste operaciju u srcu zadarskog tkiva, koja je dirala u živuću emociju i sjećanje svakog Zadranina, do te mjere da se gledalo pomicanje svakog kamena i tu nije bilo mjesta za pogreške. I sve je napravljeno bez greške, svatko je u svojoj roli dao svoj obol i danas imamo novu rivu koja će tu stajati stoljećima”, naglasio je ministar Erlić.  
 
Veliku podršku projektu od njegovih samih početaka iskazao je i državni tajnik za more i EU fondove u Ministarstvu mora, prometa i infrastrukture Josip Bilaver.  
„Ovo je jedan od 25 projekata lučke infrastrukture koji su realizirani ili u realizaciji, a meni je osobno najdraži. Obnovljena riva je najljepši poklon Gradu Zadru za 10 godina članstva u EU. Zadarska riva nije samo kamen ili šetnica, već dio identiteta svih Zadrana i ponosan sam što će pružati vizuru najljepšoj obali u svijetu”, kazao je Bilaver na završnoj konferenciji projekta.  
Ovom prigodom predstavljena je monografija „Zadarska riva – obnova“, u izdavaštvu Hanza Medije, koja obiluje atraktivnim fotografijama svih faza radova s kopna i iz zraka te donosi reportaže s gradilišta i razgovore s poznatim Zadrankama i Zadranima.
„Krenulo je spontano, kao zanimljiva i donekle provokativna novinarska tema, o neiskorištenom potencijalu zadarske rive. Takav pogled ”izvan struje” prvi nam je ponudio neprežaljeni kolega Nenad Marčev, a nakon njega sve se posložilo samo od sebe. Krenuli smo tražiti sugovornike koji žele nešto reći na temu sadašnjosti i budućnosti zadarske rive. Ali prije Marčeva i tridesetak Zadranki i Zadrana koje smo intervjuirali, na problem dotrajale i oštećene obale ukazao je Venci Jurin. Naš novinarski posao, započet te 2017. i završen ove godine, bio je da pratimo taj proces koji se nije smio zaustaviti”, istaknuo je urednik monografije, novinar Slobodne Dalmacije i portala zadarski.hr Ivicu Nevešćanina.  
Jedan od poznatih Zadrana koji je u monografiji dao svoju viziju budućnosti ovog prostora je povjesničar umjetnosti i sveučilišni profesor Pavao Pavuša Vežić, dobitnik ovogodišnje Nagrade za životno djelo koju dodjeljuje Grad Zadar.  
„Monografija me u svakom slučaju impresionirala, kao što će, vjerujem, impresionirati svakog tko je bude mogao pribaviti. To nisu samo suhoparni tekstovi koji obrađuju administrativnu stranu uređenja tog velikog zahvata, već je svaki od autora unio svoje emocije, svoju notu prisnosti s rivom“, istaknuo je Pavuša Vežić.   
Prema riječima ravnatelja Lučke uprave Zadar, monografija će ostati pisani trag velebnog projekta obnove zadarske rive.