Connect with us

ZADAR / ŽUPANIJA

FOTOGALERIJA / Relikviju sv. Jadvige svetištu sv. Šime darovao krakowski metropolita Jedraszewski

Objavljeno

-

foto: Ines Grbić/Zadarska nadbiskupija

Relikvija sv. Hedwige (Jadvige) Anžuvinske, kćeri hrvatsko – ugarske kraljice Elizabete Kotromanić, znamenite kraljice u povijesti Poljske koja je po svojoj majci hrvatskog roda, darovana je svetištu sv. Šime u Zadru za vrijeme misnog slavlja u crkvi sv. Šime u Zadru, u utorak, 14. studenoga.

Na molbu zadarskog nadbiskupa Milana Zgrablića, krakowski nadbiskup i metropolita Marcus Jedraszewski darovao je Zadarskoj nadbiskupiji, odnosno Šimunovom svetištu s kojim je Jadviga po svojoj majci Elizabeti, štovateljici sv. Šiuna, osobito povezana, relikviju prvog stupnja, dijelić kosti sv. Jadvige, velike zaštitnice Poljske koju Poljaci zovu ‘kraljicom majkom’ jer je na osobiti način ostavila veliki i zaslužni trag u baštini poljskog naroda.

Misno slavlje predvodio je dr. sc. don Zdenko Dundović, ravnatelj Teološko – katehetskog odjela Sveučilišta u Zadru, a propovijedao je dr. sc. don Elvis Ražov. Don Elvis je bio među inicijatorima dolaska te relikvije u Zadar i preuzeo je relikviju sv. Jadvige u Wawelskoj katedrali u Krakowu. Suslavila su i petorica svećenika, rodom Poljaka, djelatnih u Zadarskoj nadbiskupiji.

Na kraju mise, don Elvis je uručio relikviju dr. sc. don Damiru Šehiću, čuvaru svetišta sv. Šime gdje će relikvija sv. Jadvige biti izložena puku na čašćenje. Don Zdenko je pročitao Autenticu, dokument potvrde o autentičnosti relikvije sv. Jadvige kojeg vlastoručno potpisuje krakowski metropolita Jedraszewski, uz svoj biskupski grb i pečat. Dokument u prijevodu s Latinskog glasi: „Pozdrav u Gospodinu. Predstavljajući pokaznicu s dijelom kostiju sv. Jadvige kraljice, položenu u kapsulu i potvrđujući njihovu autentičnost, proglašavamo svima da joj se mogu klanjati s pobožnošću i da relikvija može biti izložena na pobožnost“.

Na misi u crkvi sv. Šime bili su i Poljaci koji žive u Zadru te Agnieška Babić, tajnica Počasnog konzulata Republike Poljske u Splitu. „Sv. Jadviga je jedna od najviše poštovanih kraljica u Poljskoj koja je vrlo zaslužna za razvoj poljske kulture i poljskog sveučilišta. Svi mi u školama u Poljskoj učimo o sv. Jadvigi. Za nas je to velika čast i prigoda da se možemo pokloniti relikviji sv. Jadvige“, rekla je Babić.   Don Damir je zahvalio Republici Poljskoj za pokroviteljstvo nad tim događajem preko svojih konzularnih predstavnika u Hrvatskoj.

Zadar odsada ima relikviju svetice Jadvige, kćeri darovateljice Škrinje sv. Šimuna, kraljice Elizabete Kotromanić, koja je kao zavjetni dar u 14. st. dala izraditi Škrinju sv. Šime. Na stražnjem dijelu Škrinje u reljefnom prikazu nalazi se prizor kraljice Elizabete i njene tri kćeri kao djevojčice, među kojima je i lik malene Jadvige.

Jadviga (Budim, 1373. – Krakow, 1399.) bila je unuka bosanskog bana Stjepana II. Kotromanića. Udala se za litvanskog kneza Vladislava Jagela koji je vladao Poljskom kao Vladislav II. (1386. – 1434.). Jadviga je krunjena u Krakowu 16. listopada 1384. kao kralj Poljske, ne kao kraljica, čime se htjelo potvrditi da je Jadviga bila kraljica, a ne samo žena kralja.

Jadviga je 22. lipnja 1399. rodila djevojčicu koju je nazvala Elizabeta Bonifacija po svojoj majci, hrvatskoj kraljici Elizabeti i papi Bonifaciju IX. No, u mjesec dana od poroda obje su umrle zbog komplikacija tijekom porođaja. Jadviga je imala svega 26 godina kad je umrla. Jadvigin suprug Vladislav postao je kralj Poljske po njenom pravu. Sv. Jadviga pokopana je u Wawelskoj katedrali u Krakowu, koja je poljsko nacionalno svetište na brdu Wawel. Papa Ivan Pavao II. proglasio je Jadvigu blaženom 8. kolovoza 1986., a svetom 8. lipnja 1997. godine.

Jadviga je bila puno angažirana u političkom i društvenom životu Poljske. Svojim donacijama prikupljenima od prodaje osobnog nakita i kraljevskih obilježja puno je pomogla podizanju sveučilišta Jagiellonian u Krakowu koje je najstarije sveučilište u Poljskoj. Njenim doprinosom obnovljena su sva sveučilišta u Poljskoj. Bila je jako obrazovana, poliglotkinja i prevodila je knjige s latinskog na poljski jezik. Osnovala je mnoge bolnice i brinula o siromasima. Kao žena litvanskog kralja, utemeljila je i biskupiju u Vilniusu.

„Sv. Jadviga je među nama u Zadru od 1380. godine, otkad je njena majka, kraljica Elizabeta, dala izraditi predivnu škrinju za tijelo sv. Šime koje je izradio majstor Franjo iz Milana. Kraljica Jadviga obilježila je povijest poljskog naroda da ju je već nakon njene smrti poljski narod počeo štovati kao sveticu. Ali, za potvrdu svetosti čekala je svog zemljaka, papu Ivana Pavla II. koji ju je kanonizirao“, rekao je dr. Dundović, istaknuvši da je sv. Jadviga bila iznimno osjetljiva na potrebe siromaha. Sve svoje materijalno blago razdala je da bi pomogla potrebne.

„Bila je vrlo pobožna žena, svaki dan je pohodila misu. Bila je poticateljica u razvoju intelektualnog života Poljske te je uspostavila krakowsko sveučilište koje se po njenom suprugu zove Jagelonsko sveučilište, po dinastiji u koju se udala. Zalagala se da se sve knjige prevedu na poljski jezik i da se liturgija slavi na narodnom, poljskom jeziku, što je i poveznica s našim hrvatskim narodom, čiji su se svećenici glagoljaši za to zalagali“, rekao je dr. Dunodvić, potaknuvši da nasljedujemo život sv. Jadvige po krepostima koje je posvjedočila vlastitim primjerom.

Don Damir Šehić, čuvar svetišta sv. Šime, rekao je da je to svetište otvoreno svima i sve okuplja. Predstavlja ga se kao svetište života, a sveci su živjeli život kakav se predstavlja u idealu.

„Sv. Jadviga utkana je u sarkofag sv. Šime, nalazi se sa stražnje strane, između svoje dvije sestre. Ta njena skrovitost je i simbolična. Jer sveci se ne ističu po svojoj ulozi, nego preko sebe žele potaknuti da pogledamo u Krista“, rekao je don Damir. Dolazak relikvije u Zadar je inicijativa don Elvisa Ražova i poljskih svećenika koji su bili u svetištu sv. Šime te su htjeli pokloniti svetištu najdragocjenije od onoga što imaju, a to je uzor, njihova kraljica majka.

„Dirnuo me njihov dojam te žene koja predstavlja paradigmu vladara, europskog vladara, koja je bila spremna razdati svoje zlato i srebro i podariti ih za pomoć najpotrebnijih. Kao i njena majka, kraljica Elizabeta, bila je spremna to zlato i srebro ugraditi u prave vrijednosti, a to su život, narod, ljudi, budućnost, kultura. Hvala don Elvisu koji je bio uporan oko nabave te relikvije i požurivao da se to ostvari. Bogu hvala da ga je Providnost stavila na taj put“, rekao je don Damir.

Početkom rujna 2023. u Zadru je boravila delegacija rektora i prorektora više sveučilišta iz Krakowa. Tom prigodom pohodili su i crkvu sv. Šime gdje je misu  predvodio prof. dr. mons. Robert Tirala, rektor pontifikalnog Katoličkog sveučilišta Ivana Pavla II. i kanonik u Krakowu.

„Kad su rektori iz Poljske došli u Zadar, kulminirala je ta inicijativa da zatražimo relikviju. Jadviga je bila inicijator osnivanja teologije u kontekstu akademije, poticala je znanstveni život u Poljskoj. Drago mi je da nas povezuje i intelektualni duh koji također dolazi od Gospodina te nas je i kroz tu inicijativu potaknuo da zamolimo dolazak relikvije sv. Jadvige u Zadar.

Mons. Tirala otvorio je svoje srce i pružio svoju ljubav u posredništvu za dobiti relikviju sv. Jadvige. Mi smo time bili oduševljeni, brzo smo sastavili pismo i na molbu zadarskog nadbiskupa Zgrablića, krakovski nadbiskup ustupio je relikviju sv. Jadvige.

Sretan sam jer to je relikvija prvog stupnja, dar svetištu sv. Šime, Zadarskoj nadbiskupiji i našem narodu, a nalazit će se u blizini Škrinje sv. Šime. Jadvigina majka dala je izraditi relikvijar, a ona kao djevojčica gledala je taj dar svoje majke. Takav primjer majke utkao se u njen život da je na kraju i ona postala vladarica koja promovira evanđelje, vrijednosti, a od sv. Šime dobila je najbolji dar – a to je da je postala sveta. To je poziv i izazov svima nama koji se nalazimo pred ovakvim svecima“, poručio je don Damir, rekavši da i svetište sv. Šime nosi u sebi miris svetosti.

„Kad bi otvarali neke grobove svetaca, kažu da bi miris bio prva orijentacija da je to mjesto sveto. Sv. Šime i sv. Jadviga su bliski suradnici nebeskog dvora i vjerujemo da će oni biti naši sustolnici kad dođemo u nebesku slavu pred Gospodina. Svetost je uvijek izazovna, ona nas provocira da i mi na ovoj zemlji živimo kako Gospodin od nas traži“, poručio je don Damir, rekavši da je crkva sv. Šime crkva svih koji vjeruju u Isusa, koji traže Boga i žele doći u Božju prisutnost.

„Jedan teolog kaže da relikvije dolaze tamo gdje one hoće i gdje žele biti čašćene. Vjerujem da je u tom duhu i sv. Šime ostao u Zadru. On je puno puta mogao otputovati u Veneciju, ali ostao je baš u Zadru. Vjerujem i drago mi je da relikvija sv. Jadvige dolazi u Zadar jer to ona hoće“, rekao je don Damir, u prilog još jednom znaku povezanosti između hrvatskog i poljskog naroda.

Ines Grbić

Foto: I. Grbić

 
Nastavi čitati
Kliknite za komentar

Ostavite komentar

Vaša adresa e-pošte neće biti objavljena. Obavezna polja su označena sa * (obavezno)

ZADAR / ŽUPANIJA

(NE)RADNE NEDJELJE / U Zadru su sutra otvorene sljedeće trgovine i trgovački lanci…

Objavljeno

-

By

Donosimo raspored rada većih marketa i supermarketa, odnosno trgovačkih lanaca u Zadru ove nedjelje…

BAUHAUS:

od 9 do 14

KAUFLAND:

zatvoreno

HEY PARK

zatvoreno

TOMMY

Bože Peričića 5 – od 8 do 14

Skradinska 8 – od 7 do 13

Trg Damira Zdrilića 1 – od 7 do 20

KONZUM:

Frane Petrića 10 – od 7 do 13

Polačišće 2 – od 7 do 13

LIDL:

zatvoreno

INTERSPAR

zatvoreno

PLODINE

zatvoreno

SUPERNOVA:

zatvoreno

STUDENAC:

Ulica Antuna Barca 58 – od 7 do 21

Put Vrela 2 – od 7 do 21

Ulica Ivana Skvarčine 18 – od 7 do 21

Šibenska ulica 9C – od 7 do 21

Ul. Roberta F. Mihanovića 62 – od 7 do 21

Knezova Šubića Bribirskih 3 – od 7 do 21

RIBOLA

Put Pudarice 11 – od 7 do 20

Vukovarska 6a – od 7 do 20

Ulica Andrije Hebranga 10a – od 7 do 20

PEVEX

od 8 do 14

 
Nastavi čitati

ZADAR / ŽUPANIJA

SVETKOVINA DUHOVA / Nadbiskup Zgrablić u nedjelju predvodi svečanu misu u katedrali

Objavljeno

-

By

Na svetkovinu Duhova, u nedjelju, 19. svibnja, svečano misno slavlje u katedrali sv. Stošije u Zadru predvodi zadarski nadbiskup Milan Zgrablić, kada će podijeliti i sakrament potvrde krizmanicima katedrale župe.

Duhovi su zapravo blagdan silaska Duha Svetoga na apostole u Jeruzalemu, 50 dana nakon Kristova uskrsnuća. Od tuda i izraz Blagdan Pedesetnice, Pentekoste itd.

Slavi se i kao blagdan “rođenja Crkve” jer Djela apostolska donose da su apostoli puni Duha Svetoga govorili tako da su ih mogli razumjeti ljudi svih naroda i jezika, a mnoštvo se “dalo krstiti te su primili Duha Svetoga”. Inače to je i jasno otvaranje spasonosnog poslanja Crkve prema svima a ne samo prema Židovima.

“Duhovi” je doslovce preuzeto iz staroslavenskog, gdje je to genitiv jednine, a zapravo se odnosi na Duha Svetog koji je jedan, a ne na više duhova kako to zvuči u suvremenom jeziku.

Ovaj blagdan slave katolici, pravoslavci i mnoge druge kršćanske Crkve.

 
Nastavi čitati

ZADAR / ŽUPANIJA

RAVNOKOTARSKI RAJ / Sikovo danas broji oko 364 stanovnika, a 1900. bilo ih je samo 32

Objavljeno

-

By

foto: Zadarski tjednik

Idilično ravnokotarsko selo koje je nalazi u zaobalju Sv. Filipa i Jakova, udaljeno svega tri kilometra zračne linije od obale

Sikovo je geografski smješteno u Ravnim kotarima, najplodnijem dijelu dalmatinskog primorja, između općinskog središta Sv. Filip i Jakova te Raštana Donjih i gornjoraštanskih Lužina.

– Stvarno, opipljivio i istinsko, idilično selo je Sikovo koje je nalazi u zaobalju Sv. Filipa i Jakova, svega tri kilometra zračne linije od obale. Od Biograda na Moru smo udaljeni oko 10 km, Benkovca oko 23 km i od Zadra oko 26 km, reći će Elvira Colić.

Od pamtivijeka je Sikovo nastanjeno radišnim i vrijednim ljudima, čije su ruke uvijek pune žuljeva i kojima je zemlja bila i ostala majka i prijatelj, izvor prihoda i kakva-takva egzistencijalna sigurnost.

– Stalno molimo dragog Boga i Gospu da nas poštedi suše i krupe, bolesti ovaca i peradi, zazivaju Sikovljani ispred dućana na Osridniku, u borovoj šumi nadomak marketa u izgradnji, boćališta, dva igrališta, dva spomenika.

Prema popisu stanovništva 1900. godine u Sikovu živi 32 stanovnika. Već 1921. ima 158 stanovnika, 1948. broji 245, a 1971 tu je 374 stanovnika.

image

Cilj – demografska obnova

– Najviše stanovnika broji 1991. godine kad ovdje ima čak 497 stanovnika, a od toga 487 Hrvata. Prema Popisu stanovništva 2011. ovdje živi 374 stanovnika, dok prema Popisu stanovništva 2021. Sikovo broji 364 stanovnika, podjednako muškaraca i žena, koji žive u 110 kućanstava, precizan je Erstić.

Sikovljani su pitomi, vrijedni, skromni i nadasve gostoljubivi. Sada na početku svibnja 2024. sve se zeleni.

– Na 14 četvornih kilometara površine daleko najviše ima polja koje obrađuju Prtenjače, Birkići, Deme, Zrilići, Erstići, Mitrovići, Mikulići, Mrkići, ​Miljanići, ​Colići, ​Senkići, Serdarevići, ​Zubčići…, nabraja Prtenjača.

Povijest Sikova slična je povijesti ostalih ravnokotarskih mjesta.

– U sebi nosimo ljubav, vjeru i privrženost onome iz čega smo nikli, a nikli smo s ognjišta, i ognjište se nikad ne smije ugasiti, mora živjeti, poručio je Zrilić.

image

Spominje se od davnine

U ranom Srednjem vijeku (od 9. do 11. stoljeća) područje Sikova je bilo jedno od posjeda velikaša.

– U spisima se spominje ime posjeda koje se naziva Sichoua (“regalis terra in Sichoua” i “de regali terra in Sichoua”) što svjedoči o starom porijeklu naziva današnjeg mjesta Sikovo, govore sugovornici

Oduvijek su ovdje ljudi okrenuti prema zemlji. Na zemlji se radi i od zemlje se živi, a uz vinograde i maslinike koje posjeduje gotovo svaka obitelj, polja su uzorana i obrađena. Iako sve rjeđe, na livadama se još mogu vidjeti pastiri i njihovo “blago”.

– Sikovo je sve do 1869. godine bilo zaselak Turnja. I danas poneki mještani imaju obiteljsku grobnicu na turanjskom groblju, reći će Serdarević.

Osim nesvakidašnje prirodne ljepote Sikovo je sve do prije godinu ili dvije imao zanimljivosti koje se ne mogu drugdje sresti.

– Između ostalog u Sikovu je 1977. izgrađena crkva sv. Nikole Tavelića, koja od prvog dana do ovog proljeća nije imala zidanog zvonika već malo zvono južno od crkve razapeto na četiri drvene grede, električne stupove, kaže poznanik Željko.

Zahvaljujući Općini, a na radost župljana, čiji je župnik don Dario Matak, ravnatelj Caritasa Zadarske županije, ujedno župnik Sv. Filip i Jakova, ostvarila se desetljećima duga želja i čežnja, imaju zaista lijep, moderni zvonik koji je čvrsto naslonjen na pročelje s obje strane ulaznih vrata crkvice i iznad krova.

– Melodični zvuk zvona nas poziva na molitvu i blagoslivlja nas. Naš je sveti glas i izraz poštovanja prema Bogu, reći će ovdašnja mještanka Marija, koja rado pohodi crkvu za vrijeme bogoslužja.

image

Četiri nebeska zaštitnika, četiri fešte

Tijekom Kandijskog i Morejskog rata Sikovo su naseljavali i uskoci iz Bukovice i Like.

– U ovom poljoprivrednom raju, svojevrsnom “vrtu ovog kraja”, danas uglavnom žive potomci Medviđara, dok Prtenjače dolaze iz Polače, navode Mikulić, Mitrović i Zubčić.

Nebeski zaštitnici su sveti Ivan, sveti Roko, Velika Gospa i sveti Nikola.

Razlog što se u Sikovu slave četiri fešte godišnje je što su prilikom doseljavanja ljudi donosili svoje običaje pa tako i slavljenje svetaca zaštitnika, reći će dida Ante.

Na Osridaku, na igralištima i boćalištu ni žive duše. Živo je tek na glavnom seoskom okupljalištu, kod dućana na rubu borove šume.

Imamo školu, crkvu, svećenika, groblje, novu mrtvačnicu. Doktora imamo u Sv. Filip i Jakovu i Biogradu, a poštar iz Korlata tri puta tjedno donosi poštu. Sve je to OK, jer je sve blizu i na dohvat ruke, govore nam u Prtenjačama.

image

Povezanost života, infrastrukture i turizma

U ovom ravnokotarskom zelenilu turistima se nude kuća za odmor s bazenima te moderne kuće sa svim sadržajima i luksuzni apartmani koji se, kažu sugovornici, ne srame ni onih u priobalju.

– Unapređenje infrastrukture znači unapređenje života stanovnika na selu, bolju međusobnu povezanost i siguran put do općinskog i županijskog središta, njihovog poljoprivrednog zemljišta, OPG-a i kuća za odmor, poboljšanje i proširenje temeljnih usluga za ruralno stanovništvo, poglavito za ruralni turizam, reći će Demo koji živi tik uz modernu cestu.

Modernizacija ceste i ostala komunalna ulaganja su poput Binga.

– Tu tri kilometra od mora sve je nadohvat ruke. Tu je prijateljsko i gostoljubivo okruženje, čisti zrak, zelenilo, druženje, domaća hrana i piće. Ljudi prepoznaju da su dobrodošli i vole domaćinsku atmosferu, a ključna stvar je iskrenost i poštenje, zaključio je Erstić.

Izvor: Zadarski tjednik

 
Nastavi čitati
Oglasi
Oglasi
Oglasi
Oglasi

U trendu