Connect with us

magazin

Znanstvenici otkrili što se događa u mozgu u zadnjim trenucima života

Objavljeno

-

Pexels

Radi se o istraživanju neuroznanstvenika sa Sveučilišta Britanske Kolumbije koji su mjerili električnu aktivnost u mozgu pacijenata iz hospicija dok su bili pri svijesti i u trenutku smrti.

Dr. Jill Bolte Taylor, američka znanstvenica koja se bavi istraživanjem mozga, opisala je vlastito iskustvo hodanja po rubu života i trenutka smrti u knjizi “My Stroke Of Insight”.

Doživjela je strašan moždani udar i to iskustvo joj je posve promijenilo prioritete u životu. Kaže da je osjetila neko strahopoštovanje dok je umirala koje se miješalo s blaženom euforijom.

Do krvarenja je došlo u lijevoj polutki njezinog mozga, i to se širilo toliko brzo da je nakon četiri sata bilo veličine šake.

“Ulazila sam i izlazila iz svijesti svojom desnom polovicom mozga. Kad sam stigla u bolnicu, krvarenje je bilo približno veličine šake u lijevoj polutki. Tijekom jutra sam ušla u neku blaženu euforiju, svijest moje desne strane mozga. A onda bih se vratila i bavila detaljima o tome kako si pomoći”, ispričala je i dodala da je tijekom te borbe za život upadala naizmjence u nesvjesno i svjesno stanje tijekom kojeg je znala što se događa s njom i oko nje, ali osjećaja straha nije bilo.

“Bila sam vrlo blagoslovljena. Nisam se nimalo bojala. Ležala sam tamo u blaženoj euforiji u desnoj strani mozga. Ili sam bila u lijevom mozgu, zaokupljena pokušajima shvaćanja što trebam učiniti da upravljam vlastitim spašavanjem”, prisjetila se iskustva koje joj se urezalo u pamćenje za cijeli život.

“Moždani udar me je promijenio sto posto. Udaljilo me od vjerovanja da sam središte svijeta i da je važno samo ja i moje. Cijeli taj krug, svijest o meni kao pojedincu, je nestao, a u nedostatku fokusa na sebe prebacila sam se u svijest da sam dio čovječanstva. Postala sam otvorenija, ekspanzivnija i fleksibilnija prema mogućnostima, za razliku od evo što želim, a ovo su koraci koje ću poduzeti da bih dobila ono što želim. Odmaknula sam se od linearnog načina gledanja na svijet i svojeg odnosa prema njemu. Živim otvorenije prema mogućnostima onoga što može biti i što mi najbolje odgovara”, rekla je.

Kaže i kako je na smrtnoj postelji shvatila što je zapravo važno u životu, tako da su joj danas prioriteti sasvim drugačiji nego prije moždanog udara.

“Autentično ja je dio nas za koji čvrsto vjerujem da se pojavljuje u posljednjih pet minuta našeg života. Kad smo na smrtnoj postelji, lijevi dio mozga se počinje rasipati, a mi se odmičemo od svih akumulacija i vanjskog svijeta, jer to više nije vrijedno. Vrijedno je ono što smo kao ljudi i što smo svojim životima učinili da bismo pomogli drugima. Svi se suočavamo s tim i mislim da je to sudnji dan, ali mislim da to nije prosudba nečega što je izvan nas, to je prosudba nas samih”, nastavila je.

Obzirom da je po neuroznanstvenicima sluh osjetilo koje među posljednjima nestaje, a kao što kaže dr. Taylor, blaženo iskustvo može zamijeniti strah od umiranja, ove bi informacije mogle biti korisne za pružanje utjehe obitelji i prijateljima i usmjeriti ih kako da se ponašaju dok stoje uz postelju voljene osobe kojoj nije preostalo puno života, prenosi 24sata.

Što se događa u našem mozgu prije smrti?

“Čuli smo da liječnici često svjedoče pozitivnim reakcijama kod pacijenata ako voljeni razgovaraju s njima u tim posljednjim trenucima. Kada je naša majka ležala na samrti, moja sestra i ja smo sjedili uz nju, držali smo je za ruku i šaputali riječi utjehe dok uređaj u bolnici nije pokazao ravnu crtu. Intuitivno smo pomislili da bi nas majka možda mogla čuti. Nitko sa sigurnošću ne zna što se događa dok umiremo, ali istraživanja nekih neuroznanstvenika pokazuju da bi naša intuicija mogla biti u pravu”, ispričao je dr. Bryan E. Robinson, američki književnik, psihoterapeut i profesor na Sveučilištu Sjeverne Karoline u Charlotteu.

“U posljednjim satima prije očekivane prirodne smrti, mnogi ljudi ulaze u razdoblje nereagiranja kad više ne reagiraju na vanjsko okruženje. Anegdotska izvješća iz iskustava bliskih smrti obično uključuju priče o umirućoj osobi koja čuje neobične zvukove ili čuje kako je proglašavaju mrtvom. U revolucionarnoj studiji iz lipnja 2020. godine objavljenoj na Scientific Reports, neuroznanstvenici su otkrili prve empirijske dokaze da neki ljudi mogu čuti što se događa oko njih tijekom te faze negiranja, nekoliko sati prije smrti”, pojasnio je.

Radi se o istraživanju neuroznanstvenika sa Sveučilišta Britanske Kolumbije koji su pomoću EEG indeksa mjerili električnu aktivnost u mozgu pacijenata iz hospicija u bolnici St. John’s dok su bili pri svijesti i kad su prestali reagirati.

Također, u istraživanju su koristili i kontrolnu skupinu mladih, zdravih sudionika. Pratili su reakcije mozga na tonove i otkrili da su slušni sustavi umirućih pacijenata reagirali slično onima kod mladih, zdravih ispitanika, i to samo nekoliko sati prije nego su preminuli.

Zaključili su da mozak koji umire reagira na zvučne podražaje čak i tijekom nesvjesnog stanja te da je sluh posljednje osjetilo koje ulazi u proces umiranja. Mnogi ljudi koji su imali iskustva blizu smrti opisuju to kao osjećaj strahopoštovanja ili blaženstva, kao i to da su se nevoljko vratili u svoja tijela.

 
Nastavi čitati
Kliknite za komentar

Ostavite komentar

Vaša adresa e-pošte neće biti objavljena. Obavezna polja su označena sa * (obavezno)

magazin

14. VELJAČE, VIŠNJIK / Valentinovo uz Željka Samardžića!

Objavljeno

-

By

Proslavite Dan zaljubljenih uz najljepše ljubavne hitove jednog od najomiljenijih pjevača regije!

Nakon rasprodane zagrebačke Arene, Željko Samardžić dolazi u Zadar, u Športski centar Višnjik, na spektakularni valentinovski koncert, u subota 14. veljače 2026., koji garantira večer ispunjenu emocijama, romantikom i nezaboravnim melodijama.

Uživajte u pjesmama koje su obilježile desetljeća ljubavi – „Stari lav“, „Grlica“, „Bezobrazno su zelene“, „Sipajte mi još jedan viski“, „Pokaži mi šta znaš“, „9000 metara“ i mnoge druge koje će vas podsjetiti zašto je Željko jedan od najvećih vokala s ovih prostora.

Ulaznice su u prodaji – putem sustava Eventim, požurite po svoje i poklonite voljenoj osobi večer za pamćenje!

 
Nastavi čitati

magazin

ĐIR PO GRADU Saše Čuke

Objavljeno

-

foto: Saša Čuka
 
Nastavi čitati

magazin

Liječnica otkrila simptom koji pokazuje imate li covid ili gripu

Objavljeno

-

By

Pexels

Zima je razdoblje kada kolege masovno „otvaraju bolovanja“, no razlog izostanka nije uvijek isti. Prehlada, gripa i covid-19 imaju slične simptome, ali postoje važne razlike koje vam mogu pomoći da ih lakše razlikujete.

Kako temperature padaju, virusi se lakše šire, a boravak u zatvorenim prostorima dodatno povećava rizik od infekcija. Ipak, prema riječima liječnice obiteljske medicine postoje jasni znakovi po kojima se ove tri bolesti mogu razlikovati.

“Postoje ključne razlike između obične prehlade, gripe i covida koje vam mogu pomoći da ih prepoznate“, objašnjava. “Ako ipak niste sigurni, uvijek se obratite liječniku. Kada je zdravlje u pitanju, bolje je biti oprezan.“

Kakav kašalj imate

Jedna od glavnih razlika odnosi se upravo na kašalj. Kod gripe je kašalj uglavnom suh i javlja se naglo, često uz iznenadno pogoršanje općeg stanja. Kod prehlade je kašalj blaži i obično se razvija postupno, prenosi Nova.rs.

Kod covida je kašalj također suh, ali ima jednu važnu karakteristiku – traje dulje i uporniji je nego kod drugih infekcija.

“Kod covida je kašalj suh i neprekidan. Mnogi ljudi kašlju dulje od sat vremena ili imaju tri ili više napada kašlja tijekom jednog dana“, navodi.

Simptomi su slični, ali oporavak nije uvijek brz

Iz britanskog NHS-a upozoravaju da su simptomi covida vrlo slični simptomima prehlade i gripe. Većina se ljudi oporavi u roku od nekoliko tjedana, no kod nekih oporavak može trajati znatno dulje, a bolest može imati i teži tijek.

Ako imate kašalj, savjetuje se da se obratite ljekarniku koji vam može preporučiti odgovarajuću terapiju za ublažavanje simptoma. Navodi se i da većini ljudi više nije potrebno raditi brzi test na covid, čak i ako imaju simptome poput suhog kašlja ili povišene temperature.

Kada ostati kod kuće

Ako ste mlađi od 18 godina ili je riječ o djetetu, preporuka je da ostanete kod kuće i izbjegavate kontakte s drugima tri dana od dana testiranja, jer su djeca i mladi obično kraće zarazni. Također se savjetuje da se tijekom deset dana izbjegava kontakt s osobama koje imaju povećan rizik od teških infekcija, poput ljudi s oslabljenim imunitetom.

Zaključak je jednostavan: iako simptomi mogu biti slični, trajanje i intenzitet kašlja često mogu otkriti o čemu je riječ. A ako ste u nedoumici, savjet liječnika uvijek je najbolja opcija.

 
Nastavi čitati
Oglasi
Oglasi
Oglasi
Oglasi
Oglasi
Oglasi

U trendu