Svijet
Znanstvenici upozoravaju na katastrofu: Ključaju i kopno i more!

Uslijed ekstremnih vremenskih prilika i razornih šumskih požara, američki i međunarodni znanstvenici objavili su upozorenja o rekordnim temperaturama i pogoršanju učinaka klimatskih promjena posljednjih tjedana.
Kolovoz ove godine bio je najtopliji kolovoz zabilježen na planetu, a sjeverna hemisfera doživjela je najtoplije meteorološko ljeto, objavila je američka Nacionalna uprava za oceane i atmosferu (NOAA).
“Globalni morski toplinski valovi i rastući El Niño dovode do dodatnog zagrijavanja ove godine, ali sve dok emisije stakleničkih plinova nastavljaju poticati ravnomjeran marš pozadinskog zagrijavanja, očekujemo da će u nadolazećim godinama biti oboreni daljnji rekordi”, izjavila je NOAA-ova glavna znanstvenica Sarah Kapnick.
Upozorenje dolazi nakon studije objavljene u časopisu Science Advances, koja je otkrila da je planet prekoračio 6 od 9 granica za procese koji se smatraju ključnima za održavanje stabilnosti i otpornosti Zemljinog sustava u cjelini.
Granice uključuju cjelovitost biosfere, promjene slatke vode i klimatske promjene. Dvije su granice – onečišćenje zraka i zakiseljavanje oceana – blizu probijanja, dok se samo jedna, atmosferski ozon, malo oporavila.
“Zemlja je sada daleko izvan sigurnog operativnog prostora za čovječanstvo”, navodi se u studiji.
Prema istraživačima NOAA-e, globalne površinske temperature u kolovozu bile su 2,25 stupnjeva iznad prosjeka 20. stoljeća od 15,6 stupnjeva Celzijevih, premašivši prethodni rekord, iz kolovoza 2016., za više od pola stupnja.
“To je za mene stvarno veliki skok s jednog rekorda na drugi”, rekla je Ellen Bartow-Gillies, fizikalna znanstvenica iz Nacionalnog centra za informacije o okolišu NOAA-e. Napomenula je da grafikoni temperaturnih rekorda koji datiraju iz 1850-ih pokazuju stalan uspon – ubrzavajući tijekom industrijske ere – ali da je kolovoz 2023. bio “u suštini zaseban”.
Osim što je bio najtopliji kolovoz u 174 godine bilježenja NOAA-e, u tom je mjesecu zabilježena treća najviša temperaturna anomalija od svih zabilježenih mjeseci, što znači treća najviša od prosjeka.
Vrući mjesec nastavio je trend koji je započeo tjednima ranije, pri čemu su lipanj i srpanj postavili mjesečne temperaturne rekorde.
Zajedno, od lipnja do kolovoza – razdoblje definirano kao meteorološko ljeto na sjevernoj hemisferi i meteorološka zima na južnoj hemisferi – bilo je najtoplije zabilježeno. U tom je razdoblju sjeverna hemisfera bila 2,59 stupnjeva iznad prosjeka.
Štoviše, zadnjih 10 razdoblja od lipnja do kolovoza je 10 najtoplijih takvih razdoblja zabilježenih. Globalna površinska temperatura od početka godine – od siječnja do kolovoza – rangirana je kao druga najtoplija zabilježena.
Izvješće je potvrdilo ono što su milijuni ljudi doživjeli posljednjih mjeseci, uključujući rekordne toplinske valove koji su dotakli gotovo svaki kutak planeta. Azija, Afrika, Sjeverna i Južna Amerika imale su najtopliji kolovoz u povijesti, kao i Arktik. Europa i Oceanija – regija koja uključuje Australiju – imale su drugi najtopliji kolovoz u povijesti, navodi se u izvješću.
Nije proključalo samo kopno: kolovoz je postavio rekord za najveću mjesečnu anomaliju površinske temperature mora – 1,85 stupnjeva iznad prosjeka. Zagrijavanje oceana pridonijelo je smanjenju morskog leda, a Antarktika je doživjela četvrti mjesec zaredom s najnižom razinom morskog leda dosad. Globalno, opseg morskog leda u kolovozu bio je oko 550.000 četvornih milja manji od prethodnog najnižeg rekorda, postavljenog u kolovozu 2019.
Doista, izvješće dolazi usred niza brutalnih prirodnih katastrofa koje su zahvatile cijeli svijet.
Sredozemna oluja 10. rujna izazvala je katastrofalne poplave u Libiji, ubivši više od 11.000 ljudi. U Kanadi su šumski požari ovog ljeta spalili više od 42 milijuna hektara borealnih šuma, a nekoliko njih još gori. Na Mauiju, Hawaii, prošlog mjeseca je šumski požar koji se brzo kretao usmrtio najmanje 115 ljudi, dok se stotine još vode kao nestali.
Samo u SAD-u, istraživači NOAA-e potvrdili su 23 vremenska i klimatska događaja od kojih je svaki koštao milijardu dolara ili više ove godine – najveći zabilježeni broj katastrofa vrijednih milijarde dolara.
Iako globalno zatopljenje nije jedini uzrok nijedne od ovih katastrofa, zagrijavanje Zemlje i dalje povećava vjerojatnost ekstremnih vremenskih događaja i šumskih požara diljem svijeta.
Svijet
Hoće li ove godine biti više snijega nego inače? Evo što kaže prognoza…

Utjecaj El Niña osjetit će se i u Europ, koju zbog njega čeka manje snježnih padalina nego što smo navikli proteklih godina. Iako, proteklih godina smo navikli, barem u Hrvatskoj, na zime bez previše snijega.
Naime, Severe Weather Europe analizirao je situaciju te prognozirao da će veći dio kontinenta imati manje snježnih oborina nego što je uobičajeno. Iznimka su Alpe i viši dijelovi sjeverne Europe.
U prosincu će snijeg u Europi većinom izostati, ponajprije zbog zapadnijeg prema jugozapadnom strujanju u većem dijelu Europe, koje je bogato oborinama, ali je i toplije. U siječnju stiže promjena pa će u više područja srednje Europe padati snijeg. Veljača neće donijeti značajnije promjene.
U konačnici, predviđa se da će sezonski prosjek za Europu biti manje snježnih oborina od uobičajenog. Unatoč tome, neke više nadmorske visine u srednjoj i sjevernoj Europi imat će povećane vrijednosti snježnih oborina.
Svijet
Politico objavio popis: Ovo su najmoćniji ljudi u Europi

Uz najmoćniju osobu na kontinentu, popis je podijeljen u tri kategorije, izvršitelji, ometači i sanjari, od kojih svaka predstavlja drugu vrstu moći.
Donald Tusk
Dva desetljeća dva su čovjeka vodila bitku za Poljsku. U plavom kutu, boreći se za demokratsku, modernu, europsku viziju budućnosti: Donald Tusk, bivši premijer koji je bio predsjednik Europskog vijeća prije nego što se vratio kao vođa centrističke oporbe; u crvenom kutu, izdvajajući ga za tradicionaliste, katoličke konzervativce, nacionaliste: Jarosław Kaczyński, vođa vladajuće Stranke prava i pravde, prenosi Politico.
Izvršitelji
1. Giorgia Meloni
Uspon Giorgie Meloni na mjesto talijanske premijerke prošle je godine užasnuo sve centriste diljem kontinenta i šire. Bruxelles se pripremao da član postfašističke stranke dobije mjesto (i glas) za njegovim najvišim stolovima, pojačavajući redove problematične djece EU-a. Kijev je bio spreman da se Italija odvoji od paketa i pokuša ublažiti podršku Ukrajini i povući sankcije Rusiji. Ali godinu dana nakon što je postala čelnica trećeg najvećeg gospodarstva u EU-u, Meloni je prkosila očekivanjima i izgradila značajan (iako oprezan) klub obožavatelja.
Na listi su i Ursula von der Leyen, Emmanuel Macron, Andriy Yermak, Recep Tayyip Erdoğan, Maroš Šefčovič, Marine Le Pen, Christine Lagarde, Keir Starmer.
Ometači
1. Elvira Nabiullina
Elvira Nabiullina je vrhunska tehnokratkinja koja održava ratni stroj ruskog predsjednika Vladimira Putina u pogonu. Tijekom desetljeća dok je sjedila na čelu ruske središnje banke, Nabiullina je svojom monetarnom politikom više puta spasila rublju i održala gospodarstvo zemlje. U tom procesu, kao Putinov bankar, nekoć smatran umjerenim utjecajem, a sada njegovim tihim pomagačem, uspjela je spriječiti učinke zapadnih sankcija bez presedana osmišljenih da isprazne blagajnu Kremlja, produžujući rat protiv Ukrajine.
Na listu su i Carles Puigdemont, Viktor Orbán, Annalena Baerbock, Manfred Weber, Tom Van Grieken, Jovita Neliupšienė, Bidzina Ivanishvili, Björn Höcke.
Sanjari
1. Volodimir Zelenski
Winston Churchill. Martin Luther King Jr. Nelson Mandela. S vremena na vrijeme pojavi se vođa i sam promijeni tijek povijesti, ne snagom svoje vojske ili snagom svoje ekonomije, već snagom svojih riječi. Ukrajinski predsjednik Volodimir Zelenski je takav vođa.
Od njegovog prkosnog videa “Mi smo ovdje” snimljenog u prvim danima rata ispred njegova predsjedničkog ureda u Bankovoj ulici i njegove kultne dosjetke “Trebam municiju, a ne prijevoz” izrečene kao odgovor na američku ponudu za evakuaciju. Zelenski je nadahnuo Ukrajince da se nastave opirati pokušaju ruske invazije punog opsega, te nagovarao, posramljivao i preklinjao nacije da im pomognu u tome.
Na listi su i Alexei Navalny, Gérald Darmanin, Roberta Metsola, Mary Lou McDonald, Petr Pavel, Thomas Bach, Nigel Farage, Jenni Hermoso.
Svijet
KLIMATSKE PRIJETNJE / Svijet kakav smo poznavali polagano nestaje

Ratovi, onaj u Ukrajini i drugi, na Bliskom istoku, velikim dijelom oblikuju globalne političke odnose. No još jedna tema od globalnog značenja bit će u fokusu od sutra, kada u Dubaiju počinje COP28, konferencija Ujedinjenih naroda o klimatskim promjenama. Prije osam godina na takvom skupu u Parizu zemlje su se dogovorile da će zadržati globalni rast temperature ispod jednog i pol stupnja u odnosu na predindustrijsko doba. Gdje smo sada i što se može očekivati na konferenciji, ali i nakon nje u suočavanju s klimatskim promjenama?
Uoči još jednog klimatskog summita, glavni tajnik UN-a Antonio Guterres zaputio se s čileanskim predsjednikom Gabrielom Borićem u carstvo vječnog leda gdje klimatske promjene već uzimaju danak.
U posljednjih sedam godina, led na Antarktici topi se rekordnom brzinom. Tijekom 2022. na području gdje su se razmnožavali carski pingvini led je potpuno nestao, zbog čega je uginulo 4 od 5 kolonija njihove mladunčadi. Utopili su se ili uginuli od hladnoće kada je pod njima popustio led jer nisu bili dovoljno zreli za preživljavanje u takvim uvjetima. Između 2018. i 2022. gotovo trećina od 62 poznate kolonije carskih pingvina stradala je zbog topljenja leda.
– Antarktiku nazivaju usnulim divom, a budi je klimatski kaos. Antarktički morski led je na najnižoj razini. Nove brojke pokazuju da je ovog rujna bio 1,5 milijuna četvornih kilometara manji od prosjeka za ovo vrijeme godine – otprilike područje veličine Portugala, Španjolske, Francuske i Njemačke zajedno, rekao je Antonio Guterres.
Najveće topljenje zabilježeno je u središnjem i istočnom području Bellingshausenova mora krajem prošle godine, zapadno od Antarktičkog poluotoka, gdje se led potpuno otopio. Topljenje leda podiže razinu svjetskih mora i utječe na vremenske promjene diljem globusa.
Led na Antarktici topi se rekordnom brzinom
U svijetu koji se sve više zagrijava, najteže preživljavaju najsiromašniji. Ispucani dijelovi dna jezera Titicaca, smještenog usred južnoameričkih Anda, alarmantan su prizor za lokalnog farmera Manuela Floresa. Zbog dugotrajne suše, presušili su bunari, a s njima i njegovi usjevi.
Jezero, koje su pretkolumbovski ljudi vidjeli kao božanstvo, važan je ekosustav za divlje životinje i izvor vode za milijune stanovnika, uključujući grad El Alto.
– Puno je faktora i sa svima s trebamo pozabaviti. S jedne strane imamo lokalne uzroke za koje znamo: krčenje šuma, požari, ljudska aktivnost, velike brane, koji imaju učinak. U globalnom smislu imamo klimatske promjene, pojave kao što su El Nino i La Nina, koje uzrokuju poplave i suše, istaknuo je Rodney Camargo, ekološki aktivist.
Ispucani dijelovi dna jezera Titicaca
Rog Afrike među najosjetljivijim je područjima na klimatske promjene. Tek što je završilo razdoblje najteže suše u posljednja četiri desetljeća, nakon višestrukih propalih kišnih sezona koje su ostavile milijune ljudi u nevolji, bez usjeva i stoke, stanovnike su sada zadesile i poplave.
Cijele obitelji ostale su bez pristupa hrani, zdravstvenoj zaštiti, vodi i higijenskim potrepštinama. Humanitarne udruge pozvale su na hitnu globalnu intervenciju jer se očekuje da će El Nino trajati najmanje do travnja sljedeće godine.
Prošli je mjesec služba Europske unije za klimatske promjene Copernicus potvrdila prijašnje prognoze da će ovo biti najtoplija godina još od 1940.
U sušom pogođenoj južnoj Španjolskoj, u travnju se dostavljala pitka voda u cisternama za 80 tisuća ljudi jer je njihov lokalni spremnik presušio. Tijekom ljeta svijet su obilazili prizori turista u mediteranskim zemljama koji jedva stoje u užarenim redovima za obilazak turističkih znamenitosti.
Svijet je na korak od toga da se zagrije za gotovo 3 Celzijeva stupnja do kraja stoljeća. A ako se želi ograničiti globalno zagrijavanje na stupanj i pol, kao što je dogovoreno 2015. Pariškim sporazumom, sve zemlje moraju smanjiti emisije štetnih plinova do kraja desetljeća za 42%. No emisije ugljika od izgaranja ugljena, nafte i plina, prošle su godine porasle za 1,2%. U UN-u to opisuju kao kanjon prepun prekršenih obećanja, neuspjeha političkih lidera i izdaje onih najranjivijih.
Klimatske promjene
Uoči novog pokušaja da se postave stroži ciljevi za smanjenje emisija ugljikova dioksida na summitu u Dubaiju, raste bojazan od neuspjeha, pogotovo jer su oči svjetske javnosti uprte u ratove u Ukrajini i na Bliskom istoku. Ne zna se ni hoće li i u kojim razmjerima u autokratskoj zemlji sedmorice šeika, u kojoj su zabranjene stranke i sindikati, summit pratiti inače nezaobilazni prosvjedi. Domaćin, Ujedinjeni Arapski Emirati nadaju se uspjehu i novom sporazum po uzoru na onaj Pariški. Ali aktivisti se pitaju koliko je to uopće moguće u pustinjskoj zemlji, neraskidivo povezanoj s naftom u kojoj strani radnici, čak i oni koji rade na energetski održivim projektima, stradavaju radeći u nehumanim uvjetima.
Dok svijet kakav smo poznavali polagano nestaje, borba za njegov opstanak čini se neizvjesnijom nego ikad prije.
-
magazin4 dana prije
GASTRO PONUDA ADVENTA U ZADRU (2. DIO) / Ima svega: Black angus kobasice i ćevapi, divljač, slatki cronut, originalni coctaili, panettone koji se pije…
-
magazin5 dana prije
OD GERMKNEDLE DO SVINJETINE / Burgeri, tripice, churos… Ovo je samo dio gastro ponude Adventa u Zadru 2023…
-
magazin1 dan prije
(FOTOGALERIJA) GASTRO PONUDA ADVENTA U ZADRU (3. DIO) / Što su Buncek Bites, Cheeky Beef i Azijska avijacija te kako se ćevap našao u tortilji…
-
Tech4 dana prije
Isključite ovaj mali kućni aparat preko noći i račun za struju će se prepoloviti