Svijet
NOVE PROMJENE VOZAČKIH DOZVOLA U EU / Evo što se krije iza toga i koga će točno obuhvatiti…

Predsjednica Odbora za promet i turizam pri Europskom parlamentu iz redova Zelenih, Karima Delli, predstavila je proteklog tjedna nacrt prijedloga kojim se želi revidirati pravila polaganja vozačkog ispita i izdavanja vozačkih dozvola. Nacrt je podigao puno prašine u javnosti, a Delli je navela da je cilj prijedloga smanjiti broj smrti na europskim cestama.
Neki od prijedloga bili su zabrana noćne vožnje za mlade vozače, liječnički pregledi s tečajevima uz obnavljanje znanja svakih 5 godina za sve starije od 70 godina, posebna dozvola za vozače SUV-a i zajednički europski sustav kaznenih bodova.
I dok se euro parlamentarka Delli susrela s brojim kritikama, stručnjaci su pohvalili njezin prijedlog. Stoga nas je zanimalo što točno piše u spornom prijedlogu i kada bi mogao stupiti na snagu.
Ambiciozan cilj
Prvo je važno znati kako ništa još nije odlučeno. Trenutno se formiraju mišljenja u Bruxellesu i Strasbourgu i kruže prijedlozi. Prometni odbor Europskog parlamenta trebao bi raspravljati o ovom pitanju tek u prosincu prije nego što se odluka donese sljedeće godine. U ožujku je Europska komisija dala prijedlog kako bi se mogla revidirati postojeća direktiva o jedinstvenim pravilima o vozačkim dozvolama za cijelu EU, prenosi njemački Spiegel.
Cilj nove direktive je broj smrtnih slučajeva u prometu smanjiti s 20.000, koliko ih je bilo prošle godine, na nulu do 2050. U tu svrhu Komisija predlaže, primjerice, da se u autoškolama polaznici podučavaju da budu obzirniji prema ljudima koji nisu u automobilu. Digitalna vozačka dozvola i prekogranične provjere prekršaja također su dio paketa.
Što se točno predlaže?
“Lažne vijesti”, odgovorili su francuski Zeleni na platformi “X”, nekadašnjem Twitteru, desničarskom ekstremističkom političaru Florianu Philippotu, koji je izjavio da bi reforma vozačkih dozvola donijela “pakao”. Zeleni prvenstveno navode da se svi prijedlozi u ovom nacrtu temelje se na statistici o sigurnosti na cestama.
Navode i kako su neki od prijedloga koji su se pojavili u javnosti krivo protumačeni:
- Posebna dozvola za najteže automobile (SUV-ove)
U nacrtu izvješća zapravo se traži uvođenje posebne dozvole za automobile teže od 1,8 tona, dozvole “B+” koju bi bilo moguće dobiti tek nakon dvije godine probnog roka za B dozvolu i nakon 21 godine. Prijedlog je predstavljen imajući na umu da sudari s SUV vozilima imaju veći utjecaj (dvostruko veći rizik od smrti pješaka, prema studiji WWF-a iz 2020.) i da su mladi ljudi više izloženi smrtnosti na cestama (40 posto više prema Europskom udruženju za sigurnost cestovnog prometa).
- Ograničenje brzine za mlade vozače na 90 km/h
Zeleni navode da ovo nije točno. Ono što nacrt izvješća traži je smanjenje brzine za vozače početnike na dionicama cesta gdje je ograničenje brzine veće ili jednako 90 km/h, kao što je već slučaj u Francuskoj. Primjerice, ako je brzina na autocesti ograničena na 130 km/h, početnici ne bi smjeli voziti brže od 120 ili 110 km/h jer vozači početnici su najčešće najmlađi koji su više izloženi smrtnim slučajevima na cestama.
Kako se ovo već primjenjuje u Francuskoj, smatraju da se takav uspješni model treba provesti u cijeloj Europi. S druge strane, odbija se prijedlog Komisije da se dob za vozačku dozvolu spusti na 16 godina uz ograničenje brzine od 45 km/h.
- Zabrana mladim vozačima početnicima vožnju noću
Objašnjavaju kako nacrt izvješća ne poziva na zabranu noćne vožnje za vozače početnike, ali daje mogućnost državama članicama da to učine jer će tako imati priliku poduzeti mjere za izbjegavanje rizične vožnje noću, ako to smatraju potrebnim.
- Rok valjanosti vozačke dozvole od 10 godina
Zeleni navode kako se navedeno odnosi samo na administrativnu valjanost vozačke dozvole, no njezino obnavljanje bit će uvjetovano potvrdom da nema kontraindikacija za upravljanje vozilom izdanom nakon obveznog liječničkog pregleda.
Isto vrijedi i za rok valjanosti vozačke dozvole od 7 godina za starije od 60 godina, 5 godina za starije od 70 i 2 godine za starije od 80 godina. “Jednostavno, liječnički pregledi će se morati češće obavljati nakon 60. godine”, objašnjavaju Zeleni. te napominju da se ovaj model pokazao uspješnim u Italiji.
Pohvale stručnjaka
Nova pravila, ako ikad budu donesena, odnosit će se samo na nove vozačke dozvole, što znači da oni koji su do sada smjeli voziti SUV vozila to će pravo zadržati.
Prijedlog je dobio pohvale od Europskog vijeća za sigurnost prometa (ETSC). Odbor se pozvao na novu studiju iz Belgije koji kaže da rastuća težina modernih automobila znači sve veću opasnost za živote pješaka, biciklista i putnika u drugim automobilima.
ETSC je također pozdravio stroža pravila za vozače početnike jer u 40 posto nesreća sudjeluju mladi ljudi koji čine samo osam posto građana s vozačkom dozvolom. “Apsolutno je razumno uvesti uvesti stupnjevanje vozačkih dozvola”, objasnila je direktorica ETSC-a Ellen Townsend.
Karima Delli priprema se za teške razgovore, posebice s nacionalnim vladama. Dio njih kontroverznim smatra i model sustava kaznenih bodova koji bi vrijedio u cijeloj Uniji. Vozači bi ih tako skupljali za prometne prekršaje diljem EU, a kad bi ih se skupio određeni broj, oduzimala bi im se dozvola, neovisno u kojoj su zemlji članici prekršaji napravljeni.
Svijet
Provjerite jeste li naručili ovu igračku s TEMU-a: Naređeno povlačenje zbog opasnosti

Internetski trgovac Temu trenutačno upozorava na povlačenje dječje igračke s tržišta. Povučena igračka sadrži LED žarulje koje mogu oštetiti mrežnicu oka.
Testovi su pokazali da LED svjetla dječje igračke “Igračka Bubamara s glazbom i svjetlom” prelaze zakonsku granicu za intenzitet zračenja, prenosi Fenix magazin.
Kako piše portal za zaštitu potrošača produktwarnung.eu, korištenje može dovesti do oštećenja mrežnice.
“Odmah ukloniti izvan dohvata male djece!”
Stoga se roditelji mole da igračku odmah uklone iz dohvata male djece.
Opoziv se posebno odnosi na proizvode koji imaju sljedeće karakteristike:
Identifikacijski broj: YJ-3039
ID proizvoda: 601099749726501
Prodavač: Jamille putem Temua
Produktwarnung.eu obavještava da će Temu obavijestiti svoje kupce o opozivu putem e-pošte, pod uvjetom da tvrtka ima relevantne podatke o kupcima.
Osim toga, Temu je već dogovorio puni povrat kupoprodajne cijene na izvorni način plaćanja u ime prodavatelja, pišu njemački mediji.
Svijet
La Nina je mrtva: Što to znači za vrijeme u ostatku godine?

Znanstvenici su ove godine očekivali La Ninu. Barem zasad – nije došla. Što bi to moglo značiti za ovogodišnju sezonu uragana u svijetu i kako bi dugoročne klimatske promjene mogle utjecati na obrasce El Nina i La Nine?
Nakon jednog od najsnažnijih El Niñā zabilježenih 2024. godine, meteorolozi su predvidjeli da će uslijediti La Niña — suprotnost tom klimatskom obrascu. Signali sporog i „neobičnog“ razvoja La Niñe jačali su tijekom zime, ali su u posljednjim mjesecima počeli slabjeti. Do ožujka je potpuno nestala.
Što se dogodilo — i kako bi to moglo utjecati na vremenske uvjete ovog ljeta i nadolazeću atlantsku sezonu uragana?
Što je ENSO?
El Niño je sezonska promjena temperature Tihog oceana koja može potisnuti uragane, promijeniti obrasce oborina i promijeniti mlaznu struju. Njegova hladnovodna suprotnost, La Niña, obično ima suprotan učinak: Potiče uragane u Atlantiku i povećava rizik od požara na zapadu SAD-a. Zajedno čine El Niño–južnu oscilaciju (ENSO).
ENSO se odnosi na sezonske klimatske promjene utemeljene na promjenama površinskih temperatura Tihog oceana. Promjene u obrascima vjetrova i morskih struja mogu iz dubokog oceana izvući hladnu vodu koja zatim u složenim međudjelovanjima utječe na atmosferu. Čak i male promjene u temperaturi površine mora mogu u sljedećim mjesecima preusmjeriti globalno vrijeme prema toplijem i sušnijem — ili kišovitijem i hladnijem — ovisno o regiji.
„To je iznimno snažan sustav“, upozorava Emily Becker, znanstvenica s Istraživačkog sveučilišta u Miamiju i suautorica ENSO bloga Američke nacionalne oceanografske i atmosferske uprave (NOAA). „Uvjeti El Niña i La Niñe utječu na oborine, snijeg, temperaturu, sezonu uragana i nastanak tornada. Povezani su s fluktuacijama na financijskim tržištima, prinosima usjeva i raznim drugim stvarima.“
„Znanstveno gledano, važan nam je jer je fascinantan“, rekla je za Live Science. „Ali praktično, važan nam je jer nam daje rani uvid u sljedećih šest do dvanaest mjeseci.“
Znanstvenici prate uski pojas oceana uz ekvator u Pacifiku. Porast ili pad prosječne temperature površine mora za 0,5 °C, koji se zadrži tijekom pet preklapajućih tromjesečnih razdoblja, može signalizirati početak El Niña ili La Niñe.
No, „prosjek“ je promjenjiva meta, utemeljena na tridesetogodišnjoj bazi podataka od 1991. do 2020., koja postaje zastarjela zbog globalnog zatopljenja. „Uvijek kaskamo“, kaže Tom Di Liberto, bivši meteorolog NOAA-e i suradnik ENSO bloga, za Live Science.
ENSO-neutralni obrasci javljaju se kad površinske temperature osciliraju oko dugoročnog prosjeka. No neutralno ne znači bezopasno — to samo znači da je prognoza neizvjesnija.
Zašto je La Niña bila tako kratkog vijeka?
Umjesto da se pita zašto je La Niña bila kratkotrajna, bolje pitanje bi bilo: Je li se uopće dogodila?
Iako su se površinske temperature oceana ove zime spustile ispod prosjeka, nisu se dovoljno dugo zadržale na tim razinama: sredinom travnja prognostičari NOAA-e objavili su da se punopravna La Niña ipak nije razvila.
Zašto?
„Pasati igraju veliku ulogu“, pojašnjava Muhammad Azhar Ehsan, klimatolog sa Sveučilišta Columbia u sklopu Centra za istraživanje klimatskih sustava. Objasnio je da su oslabljeni pasati u istočnom Pacifiku vjerojatno spriječili da hladna voda izbije na površinu — što je ključan korak u stvaranju snažne La Niñe.
No možda priča još nije završila. Kada se tridesetogodišnja referentna temperatura revidira i uključi novije, toplije godine, budući bi analitičari ovu zimu mogli retroaktivno klasificirati kao La Niñu, čak i ako se tada nije kvalificirala.
Što ENSO-neutralno znači za vremenske uvjete?
Bez El Niña ili La Niñe koji bi „nagnuli vagu“, prognoze postaju teže. Ovi obrasci oštre konture sezonskih predviđanja, pružajući ključne informacije o tome kako bi se vrijeme moglo razlikovati od uobičajenog. Bez njih, kad je ENSO neutralan, prognostičari se oslanjaju uglavnom na povijesne prosjeke i klimatske trendove.
„Bez El Niña ili La Niñe, niz drugih čimbenika utječe na sezonske vremenske prilike“, rekao je James Done, znanstvenik iz Nacionalnog centra za atmosferska istraživanja (NSF NCAR). „Ti čimbenici su manje poznati i njihova povezanost je slabija. Vrlo je složeno.“
Unatoč tome, prognozeri se općenito slažu da će ovo ljeto vjerojatno biti toplije od uobičajenog. „Iznenađenje, iznenađenje“, rekao je Done, „imamo opći trend zatopljenja.“
Što ENSO-neutralno znači za atlantsku sezonu uragana?
El Niño obično potiskuje uragane, dok La Niña i neutralni uvjeti dopuštaju njihovo slobodno razvijanje. S toplim Atlantikom i očekivano neutralnim ENSO-om, to bi mogla biti vrlo aktivna sezona.
„El Niño povećava vertikalnu smicanje vjetra, a smicanje uništava uragane“, kaže Phil Klotzbach, znanstvenik i stručnjak za prognozu uragana sa Sveučilišta Colorado State, u e-poruci za Live Science. „Zato, bez El Niña, očekujemo obrasce smicanja koji pogoduju uraganima ovog ljeta i jeseni.“
Neki su ipak bili optimistični. Ehsan je rekao da bi trend hlađenja u Atlantiku od veljače do ožujka mogao značiti tišu sezonu uragana.
No znanstvenici upozoravaju da stara pravila postaju sve manje pouzdana kako se pozadinski uvjeti mijenjaju. „Prošla godina bila je čudna“, rekao je Di Liberto o La Niñi. „Svi znakovi ukazivali su na groznu sezonu uragana, ali nije bila onoliko loša koliko je mogla biti.“
Ni 2023. nije pratila očekivani obrazac. „Imali smo El Niño 2023., ali ipak smo imali više oluja nego inače“, rekao je Done. „Zato se vodi velika rasprava: hoće li El Niño i dalje zaustavljati uragane, ili su oceani sada toliko topli da se taj odnos mijenja? To je otvoreno pitanje.“
Kada će nastupiti sljedeći El Niño ili La Niña?
U izjavi od 10. travnja, predstavnici NOAA-e napisali su da se uvjeti El Niña ili La Niñe vjerojatno neće pojaviti ovog ljeta, a da se očekuje da će ENSO-neutralni uvjeti potrajati do listopada.
Kako ljeto prelazi u jesen i zimu, šanse za La Niñu rastu, ali i dalje je najvjerojatniji scenarij nastavak ENSO-neutralnih uvjeta.
Znanstvenici ipak upozoravaju da se ne treba previše oslanjati na ENSO prognoze u proljeće. „Proljeće je zbrkano vrijeme za prognoze“, rekao je Di Liberto. To je zato što se ENSO uvjeti uglavnom formiraju zimi, a blijede u proljeće pa nude manje pouzdanih signala. „Lipanj je obično mjesec kad se prognoze učvršćuju“, dodao je.
Kako će klimatske promjene utjecati na ENSO obrasce?
Nitko ne zna kako će klimatske promjene utjecati na ENSO obrasce, ali znanstvenici su zabrinuti zbog zagrijavanja oceana i atmosfere.
„Topliji zrak zadržava više vode. To je osnovno“, rekla je Becker. „To je jedan od razloga zašto neki uragani ispuštaju nevjerojatne količine kiše — djelomično je to zbog veće sposobnosti atmosfere da zadrži vlagu.“
Topla mora mogu produžiti sezonu uragana ili pojačati oluje koje sežu dalje prema sjeveru. Oluje koje su nekad bile isključivo prijetnje obali, sada sve više pogađaju unutrašnjost. Na primjer, uragan Helene opustošio je zajednice u Apalačima stotinama kilometara od mora 2024. godine. „Atmosferu pretvaramo u veću i učinkovitiju spužvu, i ona se negdje mora iscijediti“, rekao je Di Liberto. „A zajednice se moraju nositi s nesagledivim količinama oborina i poplava.“
Međutim, naše razumijevanje uragana još je uvijek nepotpuno, rekao je Done. Naš promatrački zapis seže manje od 160 godina unatrag — tek tren u geološkom smislu. Znanstvenici koji su proučavali geološki zapis drevnih ciklona pronašli su dokaze o snažnijim uraganima koji su pogađali kopno u davnoj prošlosti, često povezani s razdobljima klimatskih promjena.
Ako je sadašnjost ključ za prošlost, prošlost odgovara: Zemlja je već doživjela gore — a s oceanima koji se brzo zagrijavaju, znanstvenici upozoravaju da je možda samo pitanje vremena kad će uslijediti oluje kakve nisu zabilježene u našoj povijesti.
Svijet
Economist: Ovih 5 luksuza Europljani si više neće moći priuštiti

“Da bi sve ostalo isto, sve se mora promijeniti.” Ta misao iz Leoparda, romana Giuseppea Tomasija di Lampeduse o plemićima 19. stoljeća koji pokušavaju zadržati svoje privilegije dok Sicilijom bjesni revolucija, precizno opisuje europsku dilemu u 21. stoljeću, piše Economist u analizi. U nastavku je prenosimo:
Države koje su nekoć vladale velikim dijelovima planeta sada nelagodno promatraju kako ih bivše kolonije sustižu – ili čak prestižu. Jasno im je da su promjene nužne. Ipak, Europa se često doima jednako nespremnom za prilagodbu svijetu koji se mijenja kao i dekadentna talijanska aristokracija nekad.
EU je u krizi
Europska unija, srce kontinenta, na neobičan način njeguje uvjerenje da se može mijenjati samo kad je natjeraju krize. Zato je ključno da shvati kako upravo u krizi danas jest. Godinama se oslanjala na kinesko tržište za rast, na ruski plin za pokretanje industrije i na američku vojnu moć za sigurnost.
Nakon tri godine rata u Ukrajini i tri mjeseca agresivnog pristupa Donalda Trumpa u Americi EU je ostala uzdrmana. U ovako nestabilnom svijetu Europa mora prihvatiti promjene. Poput plemićke obitelji koja sa zakašnjenjem shvaća da mora otpustiti dio posluge kako bi ostala solventna, Europa bi trebala krenuti od napuštanja luksuznih politika koje si više ne može priuštiti.
Vrijeme je za zreliji odnos s Britanijom
Za početak, tu je odnos kontinentalne Europe prema Britaniji. Zveckanje oružjem prema otočnom protivniku postalo je neka vrsta tajnog zadovoljstva EU otkako je Britanija 2020. postala prva članica koja je napustila Uniju. EU je s Britanijom postupala poprilično grubo, dijelom kako bi obeshrabrila druge zemlje da pokušaju isto.
No taj argument više ne vrijedi: Brexit se danas prikazuje kao upozorenje, a ne kao primjer koji treba slijediti. Ipak, unatoč nebrojenim najavama “novih početaka” u odnosima, udaranje po “les rosbifs” (kako Francuzi zovu Britance) i dalje je na dnevnom redu. To je luksuz koji si Europa više ne može priuštiti.
Britanija ima vojnu, geopolitičku i industrijsku težinu koja može pojačati europski utjecaj u Ukrajini. Očekuje se da će na summitu 19. svibnja biti dogovoreno da Britanija sudjeluje u programima EU za naoružavanje Europe.
No, tjednima je dogovor bio blokiran jer se od Britanije tražilo da pristane na ustupke u potpuno nepovezanim područjima. Francuska, primjerice, inzistira da se prije obrambenih pitanja riješe prava na – ribolov.
Europa mora prestati postavljati pravila svijetu
Način na koji se Europa odnosi prema udaljenijim zemljama također djeluje samodopadno. Godinama je EU pokušavala nametnuti svoja pravila – o okolišu, radnim uvjetima i brojnim drugim temama – daleko izvan svojih granica.
No, sada kad EU mora sklapati brojne trgovinske sporazume kako bi nadoknadila američki protekcionizam, to itekako jest njezin problem. Europa je sila u opadanju u globalnom gospodarstvu. Glumiti da nije luksuz je koji si više ne može priuštiti.
Umjesto Amerike više trgovine unutar Unije
Dio birokratskih prepreka već se uklanja. No moglo bi ih se ukloniti puno više – posebno unutar same EU. Ako više ne mogu slobodno trgovati s Amerikom, 27 članica EU moglo bi pojačati međusobnu suradnju. Ipak, administrativne prepreke za trgovinu uslugama između država članica i dalje su ekvivalent carini od 110%, prema podacima MMF-a.
Naručivanje – i ignoriranje – opširnih studija o poboljšanju jedinstvenog tržišta u Europi neka je vrsta svete tradicije. Nažalost, i dalje živi.
Gotovo svaki stol u Bruxellesu opterećen je sve prašnjavijim izvješćem od 400 stranica koje je prošle godine sastavio Mario Draghi, bivši talijanski premijer, prepunim razboritih prijedloga kako produbiti ekonomsku integraciju. Gotovo ništa od toga nije provedeno.
Demografija – krah koji Europa ignorira
Jedna osobito dekadentna europska navika je odgađanje rješavanja problema sve dok ne postanu toliko ozbiljni da ih je iznimno skupo riješiti. Pogledajmo primjer demografije. Godine 1980. Europa je imala oko pet radno sposobnih osoba koje su “financirale” jednog umirovljenika. Danas ih ima tri, a do 2050. taj omjer će pasti na dvije radno sposobne osobe po jednom umirovljeniku.
Štednja na obrani
Naposljetku, najviše hedonistička navika Europe posljednjih desetljeća bila je štednja na obrani. Uživanjem u “mirovnim dividendama” nakon Hladnog rata ostajalo je više novca za socijalne programe. Nekoliko zemalja, poput Italije i Belgije, tek sad pokušava ispuniti NATO-ove ciljeve o izdvajanjima za obranu od 2% BDP-a, dogovorene još 2014.
Vrijeme je za nove prioritete
Odustajanje od luksuznih politika nije samo po sebi loše. Dapače, omogućuje da se više pažnje posveti onome što je doista važno. Ciljevi EU o smanjenju emisija stakleničkih plinova na nulu do 2050. skupi su, ali nužni, iako bi se neki drugi zeleni propisi trebali još jednom preispitati.
Pomoć Ukrajini nije luksuz, naprotiv. Nije to ni financiranje socijalne države, za koju su mnogi Europljani duboko vezani. No, da bi se pažnja usmjerila na ono što doista ima smisla, treba shvatiti da promjene u svijetu zahtijevaju i promjene prioriteta, zaključuje Economist u svojoj analizi.
-
Sport3 dana prije
(FOTOGALERIJA) POVEZANI SPORTOM, ZDRAVLJEM I ZAJEDNIŠTVOM / Više od 450 biciklista sudjelovalo u biciklijadi „Od Branimira do Branimira“
-
ZADAR / ŽUPANIJA2 dana prije
ČISTOĆA ZADAR / U Zadru su dva, u Novigradu i Sv. Filipu i Jakovu po jedno reciklažno dvorište. Znate li čemu služe?
-
ZADAR / ŽUPANIJA3 dana prije
(FOTOGALERIJA) BANJ, PAŠMAN / Nadbiskup Zgrablić blagoslovio zavjetni kip Gospe Loretske kod vrata od Bokolja
-
magazin3 dana prije
TJEDNI HOROSKOP / Najsretniji znakovi će biti Bik, Ovan, Strijelac